"Istovremeno me zabrinjavaju rezultati Petog izvješća o postliberalizaciji Europske komisije i najava mogućnosti uvođenja viza za građane BiH, Makedonije, Albanije, Crne Gore i Srbije", izjavila je Šuica.
U Europskom parlamentu razgovaralo o klimatskim promjenama, ali i o inteligentnim granicama Unije. Teme su to koje zaokupljaju europsku, ali i domaću javnost s obzirom da su se i sudionici “summita” G7 bavili klimatskim promjenama zaključivši da se fosilna goriva trebaju potpuno eliminirati do kraja stoljeća, a u raspravi je sudjelovala i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Dubravka Šuica.
“Treba biti i ambiciozan, ali i pragmatičan kako bismo sačuvali naše gospodarstvo i industriju, a sve kao žrtvu uime budućih generacija i opstanka na Zemlji. Naravno da ima primjera gdje su neke regije prešle na potpunu uporabu obnovljivih izvora poput energije vjetra i sunca, ali ima i država koje bi pretrpjele velike gubitke u gospodarstvu. Dakle, nije jednostavno imati ambiciozne ciljeve, a istovremeno zadržati produktivnost. Ako ne možemo postići cilj, nemojmo mijenjati cilj, nego promijenimo metodu i korake te nađimo alternativna rješenja”, istaknula je Šuica.
A inteligentne granice se javljaju kao jedan od mogućih odgovora na ilegalne migracije, međutim istovremeno se otvara pitanje zaštite podataka i eventualna kršenja ljudskih prava.
“Želimo sigurne granice, ali i otvorenu Europu s dobro kontroliranim granicama 25 godina nakon pada Berlinskog zida. To bi ovaj paket trebao riješiti. Istovremeno me zabrinjavaju rezultati Petog izvješća o postliberalizaciji Europske komisije i najava mogućnosti uvođenja viza za građane BiH, Makedonije, Albanije, Crne Gore i Srbije zbog velikog porasta broja građana tih država koji u državama Europske unije traže azil, dodatne kontrole mogle bi dodatno narušiti povjerenje u Uniju,” zaključila je Šuica.