Europa je jedan od svjetskih predvodnika kada je riječ o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti, no zapravo je tek na pola puta do njezina ostvarenja, a napredak je jako spor i neujednačen, upozorio je u utorak Europski parlament. Najnovije statistike pokazuju da je EU tek na pola puta do ostvarenja rodne ravnopravnosti.
U povodu Međunarodnog dana žena, Europski parlament usvojio je rezoluciju o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014.- 2015. Najnovije statistike pokazuju da je EU tek na pola puta do ostvarenja rodne ravnopravnosti.
Indeks rodne ravnopravnosti Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) za 2015. pokazuje da opća ocjena za EU iznosi 52,9 bodova od ukupnih 100, što je povećanje od samo 1,6 postotnih bodova od 2005., a to upućuje na to da napretka gotovo da i nije bilo. Države članice u tom se pogledu razlikuju. Dok neke napreduju, druge nazaduju.
Europska komisija ocijenila je da bi uz sadašnju stopu napretka trebalo još 70 godina da se izjednače plaće među spolovima, još 40 godina da se kućanski poslovi podijele ravnopravno, 30 da se među ženama postigne stopa zaposlenosti od 70 posto i još 20 godina da se postigne rodna ravnoteža u politici. "Podaci jasno pokazuju da je EU tek na pola puta prema ostvarenju rodne ravnopravnosti", upozorio je izvjestitelj Ernest Urtasun, član Kluba zastupnika Zelenih iz Španjolske.
"U mnogim pitanjima, uključujući plaće, mirovine i prilike za zapošljavanje, napredak prema ravnopravnosti u EU-u ili je zastao ili nazaduje. Rodna ravnopravnost očito mora postati priorietom", istaknuo je.
Šuica: Ravnopravnost žena i muškaraca temeljna je vrijednost EU-a!
U raspravi o ovoj temi sudjelovala je i zastupnica Dubravka Šuica, potpredsjednica Žena Europske pučke stranke (EPPW) i zamjenska članica Odbora za prava žena i jednakost spolova, istaknuvši da je rodna ravnopravnost temeljna europska vrijednost. “Iako je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije još od 1957. godine kada je načelo jednake plaće za jednaki rad postalo dio Rimskog ugovora, žene u prosjeku zarađuju oko 16 posto manje po satu od muškaraca", kazala je. "Više razloga pridonosi nižoj plaći; direktna i indirektna diskriminacija na radnom mjestu, sektori u kojima žene rade manje su plaćeni od onih u kojima dominiraju muškarci, žene nemaju isti pristup treningu, fondovima, manjak žena na menadžerskim pozicijama, rodne uloge i tradicija prilikom izbora zanimanja, te usklađivanje radnih i obiteljskih obveza“, objasnila je, pozivajući države članice da napokon provedu 15 direktiva donesenih na ovom području. Žene u EU-u čine većinu zaposlenih na pola radnog vremena te je u takvom radnom odnosu 34,9 posto žena u usporedbi sa samo 8,6 posto muškaraca. To ima negativan utjecaj na njihovo napredovanje u karijeri, mogućnosti izobrazbe, mirovinska prava te naknade za nezaposlene.
Šuica je poručila kako je više ulaganja i proračunskih sredstava potrebno usmjeriti za borbu protiv neravnopravnosti spolova jer nema napretka bez ravnopravne zastupljenosti muškaraca i žena u svim područjima.
Šuica je također izrazila uvjerenost da će Hrvatska uskoro ratificirati Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe o borbi protiv nasilja nad ženama. Uz Hrvatsku, to još nije učinilo 13 država članica.
Dubravka Šuica organizira 21. ožujka u Europskom parlamentu konferenciju o temi „ Jednakost žena i muškaraca na poslu i u politici“ na kojoj će uz predstavnike Europskog parlamenta i Europske komisije sudjelovati i stručnjaci iz Hrvatske.
Prema podacima Eurostata za 2014., razlika u plaćama između spolova u EU iznosi u prosjeku 16,1 posto, a u nekim se državama članicama taj postotak u zadnjih pet godina čak povećao, i to unatoč tome što su žene u prosjeku obrazovanije od muškaraca. Razlika u mirovinama između spolova iznosi zabrinjavajućih 40,2 posto. Još je veći razlog za zabrinutost činjenica da se ta razlika u polovici država članica povećala i da između 11 i 36 posto žena ne ostvaruje pravo na mirovinu. Udio mladih žena koje nisu zaposlene, ne obrazuju se niti traže zaposlenje dvostruko je veći od tog udjela u populaciji mladih muškaraca (11 prema 5 posto). Godine 2015. stopa zaposlenosti među ženama iznosila je 64,5 posto, što je do sada najviši zabilježeni rezultat, ali je i dalje znatno ispod stope zaposlenosti muškaraca koja je iznosila 75,6 posto. To, po podacima Eurofounda, europsko gospodarstvo stoji 370 milijardi eura na godinu ili 2,8 posto BDP-a.
Petir kritizira stavove o prigovoru savjesti
Zastupnica Marijana Petir nije zadovoljna nekim dijelovima ovog izvješća. "Ono s čim se ne slažem u ovom izvješću i smatram izuzetno problematičnim jest njegov jasno negativan stav oko tradicionalnih rodnih uloga te usmjerenost ka rodnoj ideologiji, a neki dijelovi izvješća krše načelo supsidijarnosti i u suprotnosti su s osnovnim načelom vladavine prava i demokracije jer je primjerice pravo na prigovor savjesti, koje se u ovome izvješću izrijekom osporava, zajamčeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima i Poveljom o temeljnim pravima", kazala je Petir, u komentaru za Hinu.
Parlament u rezoluciji ističe da spolno i reproduktivno zdravlje i prava spadaju u temeljna ljudska prava te da bi ih trebalo uključiti u strategiju EU-a za zdravlje.
"Parlament ponavlja da bi žene trebale imati kontrolu nad svojim seksualnim i reproduktivnim pravima", kaže se u rezoluciji. Parlament poziva sve države članice da zajamče ženama pristup dobrovoljnom planiranju obitelji i svim uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja, "uključujući kontracepciju te siguran i zakonit pobačaj."
"Budući da se žensko zdravlje nikada ne bi smjelo riskirati zbog prigovora savjesti ili osobnih uvjerenja, Parlament ističe sve veći trend prekomjerne uporabe klauzule o prigovoru savjesti, što dovodi do otežanog pristupa uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem. Parlament poziva države članice EU-a da zajamče da klauzule o prigovoru savjesti ne sprječavaju pristup pacijenata zakonitim uslugama medicinske skrbi", kaže se u rezoluciji.
Rodna ravnopravnost mora biti prioritet
Parlament poziva Europsku komisiju da rodna prava i prava žena uključi u sve proračune i procese donošenja svih politika. Komisija je pozvana također da provede detaljniju procjenu utjecaja rezova u javnoj potrošnji na prava žena i rodnu ravnopravnost te da donese mjere za rješavanje tog problema. Komisija i države članice pozvani su isto tako da snažnije podupiru zapošljavanje žena na kvalitetnim radnim mjestima u svim sektorima i da poduzmu mjere za suzbijanje nesigurnih oblika rada. Parlament napominje da se u prošlom desetljeću udio žena u nacionalnim/saveznim parlamentima povećao samo za oko 6 posto i da je 2015. dosegao tek 29 posto. Parlamentarci smatraju da je to demokratski deficit koji potkopava legitimitet donošenja odluka.
Udio žena u Europskom parlamentu povećao se, primjerice, s 30 na 37 posto od 2005. do 2016. Uz to, udio žena među predsjednicima i izvršnim direktorima najvećih poduzeća koja kotiraju na burzi iznosio je 2015. samo 6,5 odnosno 4,3 posto.
Parlament poziva države članice da usvoje direktivu o ženama u upravnim odborima, koja je blokirana u Vijeću od 2013.
Nadalje, Komisija je pozvana da predloži ambiciozan i sveobuhvatan paket zakonodavnih i nezakonodavnih mjera za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Komisija i države članice pozvane su da potaknu muškarce da ravnopravno sudjeluju u vođenju kućanstva i brizi za djecu i ostale članove obitelji. Rezolucija spominje i izravno neke države članice, pa se tako Hrvatsku poziva da uloži veće napore u osiguranje službene skrbi za djecu.
EU je na summitu u Barceloni 2002. zacrtao cilj da bi do 2010. najmanje 90 posto djece u dobi od tri godine do polaska u školu trebalo biti obuhvaćeno službeno organiziranom skrbi (jaslice, vrtići, mala škola), kao i 33 posto djece u dobi do tri godine. Hrvatska, zajedno s Poljskom i Rumunjskom, još je daleko od ostvarenja oba cilja, napominje se u rezoluciji. Švedskoj se, primjerice, čestita što je 2016. ostvarila ravnopravnost u pogledu zastupljenosti muškaraca i žena u upravnim odborima vladinih agencija, savjetodavnih vijeća, odbora i zaklada, kao i Sloveniji i Francuskoj jer su je gotovo ostvarile, dok su Mađarska, Slovačka i Grčka oformile vlade bez ijedne žene.
Zastupnici se osvrću i na velik broj izbjeglica i tražitelja azila koji su stigli u EU 2015., a prema podacima UNHCR-a više od polovice tih ljudi bile su žena i djeca.
Upozoravaju i da žene i djevojčice čine 80 posto zabilježenih slučajeva trgovanja ljudima.
Naglašavaju da su rodno uvjetovano nasilje i diskriminacija progon i da bi trebali biti valjani razlozi za traženje azila u EU-u. Uz to, države članice pozivaju da odmah ukinu praksu pritvaranja djece, trudnica, dojilja i žrtava silovanja, seksualnog nasilja i trgovanja ljudima te da im pruže odgovarajuću psihološku pomoć. Rezolucija također potiče države članice da spriječe i reagiraju na sve vrste nasilja nad ženama, uključujući nasilje na internetu, podsjećajući da je EU 33 posto žena doživjelo fizičko i seksualno nasilje, 55 posto ih je bilo seksualno uznemiravano, a 32 posto na radnom mjestu. Poziva također države članice da prate poštivanje dostojanstva žena u medijima i oglašivačkoj industriji.
Parlament poziva i na zaštitu žena i pripadnika zajednice LGBTI od seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.
Komisiju se također poziva da revidira važeću Okvirnu odluku EU-a o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima tako da se u nju uključe seksizam, kaznena djela motivirana predrasudama i poticanje na mržnju na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih obilježja, navodi se u rezoluciji.