Pristupanje eurozoni i Schengenskom prostoru dva su vanjskopolitička prioriteta aktualne Vlade RH, a o Schengenu se danas raspravlja na sjednici EU parlamenta u Strasbourgu
„Pristupanje Schengenskom prostoru jedan je od strateških prioriteta Vlade Republike Hrvatske. Da bismo ostvarili taj cilj, odlučni smo ispuniti sve uvjete i preporuke te osigurati punu primjenu schengenske pravne stečevine. Glavni cilj je tehničku spremnost ostvariti tijekom 2018. kako bi Vijeće najkasnije početkom 2019. moglo donijeti političku odluku o pristupanju Hrvatske Schengenskom prostoru. Smatram da bi primitak Hrvatske u Schengenski prostor na summitu u Rumunjskoj 2019. bio važna poruka i odluka koja bi išla u prilog ujedinjenijoj, snažnijoj i demokratskijoj Europi.
Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu Europske unije, zbog čega nam pripada važna uloga, ali i velika odgovornost. Jačanjem zaštite svoje vanjske granice, Hrvatska može dati značajan doprinos učinkovitom sveobuhvatnom upravljanju migracijama i time pridonijeti otklanjanju razloga zbog kojeg su i uvedene privremene kontrole na unutarnjim granicama Schengena.
Za naše građane, Schengen je simbol Europske unije. On predstavlja pravo i privilegiju biti Europljanin koji uživa slobodu kretanja. Uvjerena sam da se Bugarska, Rumunjska ali i Hrvatska čim bude spremna, trebaju pridružiti schengenskoj obitelji. To će proširiti područje slobodnog kretanja i povećati sigurnost.
Puni pristup Schengenu nije samo politički korektan nego je i neophodan sa sigurnosnog aspekta jer je unutrašnja sigurnost države članice i unutrašnja sigurnost svih država i svih građana Unije, a veseli me što će i hrvatski građani konačno putovati po Uniji bez putovnice“.
Za Republiku Hrvatsku prioritet je uspostaviti nove informacijske sustave kao što su EES i ETIAS, raditi na interoperabilnosti tih informacijskih sustava, jačati kapacitete europske obalne i granične straže te postići dogovor o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama. Komisija, kao što je i danas potvrdio povjerenik Avramopoulos, radi s hrvatskim vlastima kako bi se identificirala područja gdje je potrebno napredovati te čim prije zaključila evaluacija.
Za Republiku Hrvatsku važno je uspostaviti nove informacijske sustave kao što su EES i ETIAS, raditi na interoperabilnosti tih informacijskih sustava, jačati kapacitete europske obalne i granične straže te postići dogovor o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama, a Komisija radi s hrvatskim vlastima da bi se identificirala područja gdje je potrebno napredovati te čim prije zaključila evaluacija. Upravo će evaluacija ispunjenja hrvatskih kriterija biti prva faza ulaska u Schengen, nakon čega slijedi rasprava na Vijeću koje o pristupu odlučuje. Komisija također podupire hrvatske vlasti da nastave raditi s istim angažmanom kako bi do kraja mandata aktualne Europske komisije i Hrvatska pristupila Schengenskom prostoru.