Konferenciju o Schengenu kao jamstvu sigurnosti za građane EU, u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice, danas je u Dubrovniku okupila sam najveće stručnjake koji u ovom trenutku rade na ulasku Hrvatske u schengenski prostor.
Organizatorica konferencije Dubravka Šuica posebno je istaknula kako nema boljeg mjesta od Dubrovnika za održavanje konferencije na ovu temu.
- Osnovno pitanje je kako očuvati unutarnju sigurnost, a zaštiti vanjske granice. Hrvatska teži ući u zonu Schengena i u eurozonu što su naši najvažniji vanjskopolitički ciljevi jer se želimo izjednačiti s ostalim zemljama članicama - poručila je Šuica dodavši kako Hrvatska ima najveću vanjsku granicu Europske unije koju nije lako čuvati.
- Hrvatska je uspješno ispunila 72 od 98 preporuka Europske komisije u području nadzora vanjske granice, a preostalih 26 preporuka odnosi se na dovršetak radova na infrastrukturi te procesa educiranja i dodatnog kapacitiranja granične policije - naznačila je organizatorica konferencije zastupnica Dubravka Šuica poručivši kako je Hrvatska spremna za Schengen.
Po pitanju značaja ulaska Hrvatske u Schengenski prostor govorio je i gradonačelnik Mato Franković, a posebno se osvrnuo koliko bi to bilo značajno za Dubrovnik.
- Posljedice bi bile velike jer mi smo izdvojeni teritorij na zahtjevnom terenu. Schengen donosi puno dobra posebno u kontekstu turizma što omogućava bržu i kvalitetniju dostupnost, nema više čekanja na granicama, ali istovremeno to predstavlja izazov za Dubrovnik. Važno je odogovoriti svim izazovima, ali da ne pate stanovnici - kazao je Franković te naveo primjer kako odlazak u Split ili Zagreb osobnim automobilom za stanovnike krajnjeg juga predstavlja izazov jer prema njegovom mišljenju ne mogu računati na vrijeme zbog zadržavanja na graničnim prijelazima.
Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopolous iskazao je punu podršku Hrvatskoj na njenom putu za Schengen i najavio njeno pristupanje čim ispuni tehničke uvjete.
- Europska komisija i ja se snažno zalažemo za održavanje ravnoteže slobodnog kretanja ljudi dok ujedno osiguravamo visoke standarde za sigurnost. Kako bismo zajamčili sigurnost svih europskih građana, Schengen mora biti inkluzivniji, stoga sam pozvao Vijeće da uključe Rumunjsku i Bugarsku, ali i Hrvatsku čim ispuni uvjete - rekao je on.
Povjerenica EK za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel poručila je kako više neće biti drugorazrednih građana u Europskoj uniji.
- Schengen je ključan za naš identitet te vrlo direktno i konkretno donosi dobrobiti građanima EU. Na kontinentu koji je jednom bio podijeljen Željeznom zavjesom, slobodno kretanje je sredstvo zaštite i zajedništva Europljana. Upravo zbog toga Europska komisija ulaže napore za ulazak Hrvatske u Schengen - naznačila je Mariya Gabriel.
O spremnosti Republike Hrvatske za Schengen, kao i o ostalim sigurnosnim izazovima koji su pred Hrvatskom govorili su ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije RH Daniel Markić, glavni ravnatelj policije RH Nikola Milina, načelnik Sektora za međunarodnu sigurnost i obrambenu suradnju Tomislav Galić te stručnjak za međunarodnu sigurnost, Vlatko Cvrtila i državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić koja je istaknula kako Schengen radi na osiguranju slobode i sigurnosti.
- To ne dokida jedno drugo, a Hrvatska radi na unaprijeđenju nadzora uz što nam je posebno značajna izgradnja Pelješkog mosta - rekla je Metelko Zgombić.
Ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije RH (SOA) Daniel Markić naglasio je kako je Hrvatska dosad uvijek spremno odgovarala na krizne situacije te dokazala visoku razinu spremnosti na međunarodnu suradnju što je od iznimne važnosti budući da je zadnjih godina schengensko područje pod velikim pritiskom zbog migracija i terorizma.
Glavni ravnatelj policije RH Nikola Milina predstavio je napore i rad hrvatskih institucija, policije i Vlade RH za ulazak u Schengen.
- Ulazak Hrvatske, Rumunjske i Bugarske u Schengen bila bi jaka poruka za jaču i sigurniju Europu, a MVEP i Ravnateljstvo policije nastavit će raditi na jačanju kapaciteta granične i kriminalističke policije kako bi mogli odgovoriti svima aktualnim sigurnosnim prijetnjama - istaknuo je Milina.
Za uspostavljanje tehničkih uvjeta do sada je utrošeno preko 117 milijuna eura iz Schengenskog instrumenta koji je Republici Hrvatskoj stavljen na raspolaganje ulaskom u Europsku uniju. Trenutačno službe Europske komisije temeljito evaluiraju granične procese s ciljem da tijekom 2019. godine pristupimo schengenskom prostoru.