„Smatram da je ovaj referendum bio nepotreban i neustavan te da negativna retorika nikome ne ide u korist. Referendum koji je organizirala RS samo je jedan od pokazatelja neriješenih odnosa. Iako to nije referendum za odvajanje, ukazuje na činjenicu da su nacionalni odnosi u lošem stanju i da i ovoga puta služe za podgrijavanje tenzija u predizborne svrhe, imajući na umu da će se lokalni izbori u BiH održati početkom listopada“.
„Uzimajući u obzir situaciju u Europi, smatram da nikome nije u interesu nestabilna BiH, te stoga naša politika i politika EU moraju biti odlučnije. U EU će se morati pokrenuti razgovori o post-daytonskom uređenju Bosne i Hercegovine ako se želi izbjeći eskalacija stanja u zemlji. Hrvatska, kao punopravna članica EU neće i ne može mirno promatrati stanje u BiH, a posebno zbog činjenice da Hrvati u BiH nemaju jednakopravan položaj. Stoga ćemo se maksimalno založiti da Hrvati budu konstitutivni narod jednako kao i ostala dva naroda i to bi trebao biti uvjet za ulazak u EU. Podsjetila bih da je upravo za vrijeme predsjedanja hrvatskog člana Predsjedništva Dragana Čovića Bosna i Hercegovina predala svoj zahtjev za članstvo. Stoga i ovom prigodom pozivam međunarodnu zajednicu, visoku predstavnicu Federicu Mogherini i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna i visokog predstavnika za Bih Valentina Inzka da se maksimalno angažiraju i pomognu smiriti tenzije i vratiti BiH na pravi, europski put“, zaključila je Dubravka Šuica.
Vijeće za opće poslove EU 20. rujna 2016. prihvatilo zahtjev BiH za kandidaturu za članstvo u EU. Ovi pozitivni signali sa zadnjeg sastanka Vijeća EU ozbiljna su prekretnica na europskom putu Bosne i Hercegovine. Počinje složeni proces pregovora s Europskom komisijom, odnosno ispunjavanje zahtjevnog upitnika, čime će institucije BiH imati priliku pokazati svoju usmjerenost prema europskim integracijama. Za očekivati je da će od 35 pregovaračkih poglavlja najteže biti ono o pravosuđu, u sklopu kojeg će se naći i položaj Hrvata u BiH.
http://m.vijesti.ba/clanak/326368/suica-referendum-nepotreban-bih-treba-vratiti-na-europski-put
Potpredsednica Delegacije Evropskog parlamenta za BiH, Dubravka Šuica, ističe da je referendum u Srpskoj bio potpuno nepotreban i da se njime unosi dodatni nemir u BiH.
- Taj referendum je potpuno nepotreban i ishitren. S obzirom na odluku Ustavnog suda BiH nije ga trebalo održati. Time se unosi dodatni nemir u BiH u trenutku kada je ta zemlja na evropskom putu - rekla je Šuica.
Ona očekuje jaču reakciju međunarodne zajednice, visoke predstavnice EU za spoljnu i bezbednosnu politiku, Federike Mogerini, komesara za proširenje i susedsku politiku, Johanesa Hana i visokog predstavnika u BiH.
- To vodi prema neredu u BiH, mada smo svesni da je sve to u funkciji lokalnih izbora - poručila je.
Šuica je najavila i da će BiH novoj vladi biti prvi spoljnopolitički prioritet, jer tamo žive Hrvati koji trebaju biti jednakopravni i konstitutivni narod u BiH i jer Hrvatska ima hiljadu kilometara granice s BiH.
Gordan Jandroković, glavni tajnik HDZ-a, rekao je da je referendum u RS neustavan te da Milorad Dodik opasno ugrožava suverenitet BiH
Glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković rekao je u ponedjeljak da je referendum u Republici Srpskoj (RS) bio neustavan sukladno odluci Ustavnog suda BiH, istaknuvši kako predsjednik tog entiteta u BiH Milorad Dodik opasno ugrožava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine.
"Referendum u Republici Srpskoj (RS) bio je neustavan, sukladno odluci Ustavnog suda BiH", kazao je Jandroković novinarima ispred središnjice HDZ-a, upitan kako komentira provedeni referendum i najavu predsjednika RS Milorada Dodika o mogućem statusu tog entiteta u BiH.
Veoma opasnim drži i sve što čini Dodik ocijenivši da time opasno ugrožava teritorijalni integritet i suverenitet BiH.
"S takvim stvarima se nije za igrati. Vjerujem da će i međunarodna zajednica i akteri politike u BiH zaustaviti te procese, jer su opasni ne samo za BiH i Jugoistok Europe, nego i za cijelu Europu", poručio je Jandroković.
Prema podacima sa 71 posto glasačkih mjesta, na referendumu koji je u nedjelju održan u Republici Srpskoj gotovo svi koji su sudjelovali u tom izjašnjavanju dali su potporu obilježavanju 9. siječnja kao entitetskog praznika.
Predsjednik povjerenstva za provedbu izbora Siniša Karan kazao je novinarima kako je od 425.715 glasačkih listića prebrojanih do 22 sata pozitivan odgovor na postavljeno referendumsko pitanje sadržavalo njih 99,7 posto.
Šuica: Očekujem od buduće vlade da joj BiH bude vanjskopolitički prioritet
Potpredsjednica delegacije Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Dubravka Šuica (HDZ) smatra ''da je ovaj referendum potpuno nepotreban i ishitren. S obzirom na to da je Ustavni sud donio odluku, nije trebao održavati referendum. Smatram da se unosi dodatni nemir u BiH, sada u trenutku kada je na europskom putu. Kao što znate, prošlog tjedna je Vijeće donijelo odluku da BiH polako ide prema kandidacijskom statusu i smatram da ovo samo pravi nered na tlu BiH''.
''Sigurna sam da će budućoj hrvatskoj vladi BiH biti prvi vanjskopolitički prioritet. To nam je važno jer imamo više od tisuću kilometara granice s njima i ondje živi hrvatski narod za kojeg želimo da bude konstitutivan, na čemu će raditi i predsjednica i naše novo ministarstvo vanjskih poslova'', zaključuje Šuica.
''HDZ je iznio svoj stav gdje je osudio referendum i mi smo za konstitutivnost i cjelovitost BiH i sigurno takvi potezi neće doprinijeti putu Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama'', kazao je Milijan Brkić upitan o jučer održanom referendumu u republici Srpskoj. (S.V./I.D. /Hina)
- Taj referendum je potpuno nepotreban i ishitren te s obzirom na odluku Ustavnog suda BiH nije ga trebalo održati. Time se unosi dodatni nemir u BiH u trenutku sada kada je ta zemlja na evropskom putu, rekla je Šuica novinarima ispred centrale HDZ-a.
Očekuje jaču reakciju međunarodne zajednice, Visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, povjerenika za proširenje i susjedsku politiku Johannesa Hahna i Visokog predstavnika u BiH.
- To vodi prema neredu u BiH, mada smo svjesni da je sve to u funkciji lokalnih izbora, poručila je.
Šuica je najavila i da će BiH novoj vladi biti prvi vanjskopolitički prioritet, jer tamo žive Hrvati koji trebaju biti jednakopravni i konstitutivni narod u BiH i jer Hrvatska ima hiljadu kilometara granice s BiH.
Zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić poručio je kako je njegova stranka osudila taj referendum.
-Takvi potezi neće pridonijeti putu BiH u evroatlanske integracije, rekao je.
http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/suica-referendum-je-bio-potpuno-nepotreban-i-ishitren/181210
''Stoga i ovom prigodom pozivam međunarodnu zajednicu, visoku predstavnicu Federicu Mogherini i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna i visokog predstavnika za Bih Valentina Inzka da se maksimalno angažiraju i pomognu smiriti tenzije i vratiti BiH na pravi, europski put“, zaključila je Dubravka Šuica.
Jučer je održan referendum u Republici Srpskoj, na kojem su građani upitani treba li se 9. siječnja obilježavati i slaviti kao dan Republike Srpske. Dubravka Šuica, predsjednica hrvatske delegacije Europske pučke stranke i potpredsjednica delegacije Europskog parlamenta za odnose s BiH pomno prati stanje u toj zemlji, a nakon održavanja referenduma je izjavila:
„Smatram da je ovaj referendum bio nepotreban i neustavan te da negativna retorika nikome ne ide u korist. Referendum koji je organizirala RS samo je jedan od pokazatelja neriješenih odnosa. Iako to nije referendum za odvajanje, ukazuje na činjenicu da su nacionalni odnosi u lošem stanju i da i ovoga puta služe za podgrijavanje tenzija u predizborne svrhe, imajući na umu da će se lokalni izbori u BiH održati početkom listopada“.
„Uzimajući u obzir situaciju u Europi, smatram da nikome nije u interesu nestabilna BiH, te stoga naša politika i politika EU moraju biti odlučnije. U EU će se morati pokrenuti razgovori o post-daytonskom uređenju Bosne i Hercegovine ako se želi izbjeći eskalacija stanja u zemlji. Hrvatska, kao punopravna članica EU neće i ne može mirno promatrati stanje u BiH, a posebno zbog činjenice da Hrvati u BiH nemaju jednakopravan položaj. Stoga ćemo se maksimalno založiti da Hrvati budu konstitutivni narod jednako kao i ostala dva naroda i to bi trebao biti uvjet za ulazak u EU. Podsjetila bih da je upravo za vrijeme predsjedanja hrvatskog člana Predsjedništva Dragana Čovića Bosna i Hercegovina predala svoj zahtjev za članstvo. Stoga i ovom prigodom pozivam međunarodnu zajednicu, visoku predstavnicu Federicu Mogherini i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna i visokog predstavnika za Bih Valentina Inzka da se maksimalno angažiraju i pomognu smiriti tenzije i vratiti BiH na pravi, europski put“, zaključila je Dubravka Šuica.
Vijeće za opće poslove EU 20. rujna 2016. prihvatilo zahtjev BiH za kandidaturu za članstvo u EU. Ovi pozitivni signali sa zadnjeg sastanka Vijeća EU ozbiljna su prekretnica na europskom putu Bosne i Hercegovine. Počinje složeni proces pregovora s Europskom komisijom, odnosno ispunjavanje zahtjevnog upitnika, čime će institucije BiH imati priliku pokazati svoju usmjerenost prema europskim integracijama. Za očekivati je da će od 35 pregovaračkih poglavlja najteže biti ono o pravosuđu, u sklopu kojeg će se naći i položaj Hrvata u BiH.