Rekordna količina smeća, plastike, drveća koja je prošli tjedan i tijekom vikenda onečistila more i preplavila smećem plaže Dubrovnika, Korčule, Pelješca, Mljeta... nameće pitanje što politika na državnoj razini treba učiniti da zaštiti more i plaže na krajnjem jugu Dalmacije od smeća, koje uglavnom dolazi iz Albanije. Samo je u subotu u dubrovačkom akvatoriju skupljeno 50 kubika smeća, a u moru ga je ostalo još barem triput toliko, kako je izjavila za medije zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Orlanda Tokić, upozoravajući da to nije problem Dubrovnika već svih mediteranskih država i da se mora rješavati na višoj razini. A dok se ne riješi, mi ćemo plaćati štetu, skupljati smeće s površine mora i s plaža i o svojem trošku zbrinjavati otpad susjeda.
Akademik Frano Kršinić i bivši predsjednik znanstvenog vijeća HAZU za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana ističe da se svake godine preko zime smećem zatrpava Dubrovnik, Pelješac, Mljet, Korčula s južne strane zbog jakih ulaznih struja u Jadran, s jedne strane, te južnih vjetrova, s druge strane. Zimska struja koja ide od Jonskog mora, pa uz obalu Albanije i Crne Gore, te uz našu sve do Palagruškog praga vrlo je intenzivna.
– Ako se još poklopi da je i južina nekoliko dana, eto nama smeća uglavnom iz Albanije, nešto iz Crne Gore, a čak i Grčke. To je prokletstvo, a mi vidimo samo mali dio smeća, drugi dio potone, i pitanje je što će se događati u budućnosti u hranidbenom lancu kad usitnjeni komadići plastike dospiju u tkiva riba. Jedino je rješenje potpisivanje međudržavnog sporazuma, prije svega s Albanijom i Crnom Gorom, jer bez dogovora sa susjedima nećemo riješiti problem smeća. Nažalost, naši političari nisu ni to u stanju riješiti, a kamoli će bušenje Jadrana... – rezignirano kaže Kršinić. Dodaje da je europarlamentarka Dubravka Šuica više puta isticala da moramo o rješenju tog problema razgovarati sa susjedima. Opasnost prijeti i mnogim morskim organizmima, koji će uginuti ako pojedu plastiku.
– Mi vidimo samo mali dio smeća, a ogromne količine smeća dospiju do naše obale. Kontinuirano primamo smeće tijekom zime, a ove godine je, nažalost, Albanija bila poplavljena te je nakon nekoliko dana jakog juga i kiše koje su isprale smeće s obala Albanije, uglavnom krupni otpad dospio nama, a što se događa s topivim dijelom to nitko ne zna. Problem je to za Nacionalni park Mljet, za područje od Dubrovnika do Korčule. Južna obala Korčule je preplavljena smećem i prekrasna plaža kod Lumbarde – kaže Kršinić, koji živi na Korčuli.
Na pitanje može li se ikakvim branama zaštiti naše more od smeća Kršinić uzvraća: – Branama možete obraniti malo područje Mljetskih jezera, ali unatoč branama u Mljetskim jezerima i u njih prodre mali postotak smeća. Kako ćete obraniti otvorene obale izložene ulaznim strujama i udaru juga, kako ćete spriječiti smeće na obali Dubrovnika, plaži Banje? Nema tih prepreka koje onemogućavaju smeće, uglavnom plastiku, da prodre na nisku obalu. Jedino je rješenje potpisivanje međudržavnog sporazuma. Susjedi nemaju ni regulirano zbrinjavanje plastike, a to smeće je uglavnom iz Albanije. Mi ćemo sad pokupiti to golemo smeće s plaža Mljeta, Korčule, Dubrovnika, a to košta. Moramo zbrinjavati tuđi otpad, zato i kažem da bez međudržavnih ugovora nema rješenja problema – kaže Kršinić.
Uništavanje mora
Albanija ako misli pristupiti u EU mora, dodaje, regulirati sakupljanje otpada. Kršinić upozorava da sve što se događa na kopnu dolazi u more i more se malo pomalo uništava. Plastika je, kaže, i problem, oceana. Val ju zdrobi i padne na dno mora i velik je problem kad čestice plastike dospiju u lanac ishrane. Mikro plastika je dosad nađena u želucima riba, a srećom još nije ušla u tkivo riba, no nikad se ne zna kad će.
https://www.vecernji.hr/vijesti/dosta-dokad-ce-nam-smece-iz-albanije-zatrpavati-obalu-1215186
