Rekordna količina smeća, plastike, drveća koja je prošli tjedan i tijekom vikenda onečistila more i preplavila smećem plaže Dubrovnika, Korčule, Pelješca, Mljeta... nameće pitanje što politika na državnoj razini treba učiniti da zaštiti more i plaže na krajnjem jugu Dalmacije od smeća, koje uglavnom dolazi iz Albanije. Samo je u subotu u dubrovačkom akvatoriju skupljeno 50 kubika smeća, a u moru ga je ostalo još barem triput toliko, kako je izjavila za medije zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Orlanda Tokić, upozoravajući da to nije problem Dubrovnika već svih mediteranskih država i da se mora rješavati na višoj razini. A dok se ne riješi, mi ćemo plaćati štetu, skupljati smeće s površine mora i s plaža i o svojem trošku zbrinjavati otpad susjeda.
Akademik Frano Kršinić i bivši predsjednik znanstvenog vijeća HAZU za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana ističe da se svake godine preko zime smećem zatrpava Dubrovnik, Pelješac, Mljet, Korčula s južne strane zbog jakih ulaznih struja u Jadran, s jedne strane, te južnih vjetrova, s druge strane. Zimska struja koja ide od Jonskog mora, pa uz obalu Albanije i Crne Gore, te uz našu sve do Palagruškog praga vrlo je intenzivna.
– Ako se još poklopi da je i južina nekoliko dana, eto nama smeća uglavnom iz Albanije, nešto iz Crne Gore, a čak i Grčke. To je prokletstvo, a mi vidimo samo mali dio smeća, drugi dio potone, i pitanje je što će se događati u budućnosti u hranidbenom lancu kad usitnjeni komadići plastike dospiju u tkiva riba. Jedino je rješenje potpisivanje međudržavnog sporazuma, prije svega s Albanijom i Crnom Gorom, jer bez dogovora sa susjedima nećemo riješiti problem smeća. Nažalost, naši političari nisu ni to u stanju riješiti, a kamoli će bušenje Jadrana... – rezignirano kaže Kršinić. Dodaje da je europarlamentarka Dubravka Šuica više puta isticala da moramo o rješenju tog problema razgovarati sa susjedima. Opasnost prijeti i mnogim morskim organizmima, koji će uginuti ako pojedu plastiku.
– Mi vidimo samo mali dio smeća, a ogromne količine smeća dospiju do naše obale. Kontinuirano primamo smeće tijekom zime, a ove godine je, nažalost, Albanija bila poplavljena te je nakon nekoliko dana jakog juga i kiše koje su isprale smeće s obala Albanije, uglavnom krupni otpad dospio nama, a što se događa s topivim dijelom to nitko ne zna. Problem je to za Nacionalni park Mljet, za područje od Dubrovnika do Korčule. Južna obala Korčule je preplavljena smećem i prekrasna plaža kod Lumbarde – kaže Kršinić, koji živi na Korčuli.
Uništavanje mora
Albanija ako misli pristupiti u EU mora, dodaje, regulirati sakupljanje otpada. Kršinić upozorava da sve što se događa na kopnu dolazi u more i more se malo pomalo uništava. Plastika je, kaže, i problem, oceana. Val ju zdrobi i padne na dno mora i velik je problem kad čestice plastike dospiju u lanac ishrane. Mikro plastika je dosad nađena u želucima riba, a srećom još nije ušla u tkivo riba, no nikad se ne zna kad će.
https://www.vecernji.hr/vijesti/dosta-dokad-ce-nam-smece-iz-albanije-zatrpavati-obalu-1215186