Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu Dubravka Šuica u utorak je priopćila da je dan ranije predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju, predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru i predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku poslala pismo u kojem je kronološki navela događaje koji su prethodili situaciji u kojoj se danas nalaze Slovenija i Hrvatska.
Šuica pismom, kaže, želi pomoći da se izbjegnu krive interpretacije i omogući nastavak razgovora te navodi da je jedini put ka rješenju stalan, miran i konstruktivan dijalog između dvije države.
Njezino pismo prenosimo u cijelosti:
Poštovani predsjedniče Europskog parlamenta g. Antonio Tajani, poštovani predsjedniče Europske komisije g. Jean-Claude Junckeru, poštovani predsjedničke Europskog vijeća g. Donalde Tusku,
Pišem vam zbog graničnog spora između Hrvatske i Slovenije. Ovo je pitanje nastalo raspadom Jugoslavije 1991. godine te se nije uspjelo riješiti arbitražom između te dvije države.
Kao čvrsto uvjerena Europljanka, ne mogu a da vam ne ukažem na činjenice koje se moraju uzeti u obzir kada je riječ o ovom pitanju kako bi se izbjegle krive interpretacije i omogućilo rješavanje pitanja.
Kao dugogodišnja članica Hrvatskog sabora i kao članica Europskog parlamenta u drugom mandatu, mogu posvjedočiti da je Hrvatska uvijek poštivala međunarodno pravo.
Hrvatska je snažno zagovarala primjenu međunarodnog prava tijekom bilateralnih razgovora sa Slovenijom između 1991. i 1998. godine. Kada je postalo jasno da su bilateralni napori propali i uzimajući u obzir sve veće slovenske zahtjeve, Hrvatska je 2002. godine pozvala Sloveniju da se za rješenje graničnog pitanja obrati međunarodnim sudovima - Međunarodnom sudu za pravo mora (ITLOS) u Hamburgu i Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu.
Hrvatska je 2003. i 2006. godine ponovila svoj poziv. Naočigled sumnjičava prema međunarodnim sudovima, Slovenija je odbila sve hrvatske inicijative. Otvoreno su odbili inicijativu da se granično pitanje pokuša riješiti na ITLOS-u, dok su rješavanje pitanja pri ICJ-u prvo prihvatili da bi se 2007. godine povukli iz dogovora koji su postigli premijeri dviju država.
Tijekom hrvatskih pregovora za pristup Europskoj uniji, Slovenija je u taj proces uvela pitanje otvorene granice - bilateralno pitanje. Čak štoviše, Slovenija je blokirala hrvatske pregovore s EU u 14 poglavlja i time usporila ulazak Hrvatske u Uniju za više od dvije godine.
U tim su se okolnostima dvije države dogovorile oko ad hoc arbitraže. Hrvatska je arbitraži pristupila u dobroj vjeri te je poštovala odredbe arbitražnog sporazuma. Međutim, 2015. je godine javnost doznala da je Slovenija s arbitrima bila u dosluhu te da je na njih utjecala, podmetala dokaze i smišljala strategije kako usmjeriti proces, kršeći time sam arbitražni sporazum, a i međunarodno pravo. Opseg slovenskih aktivnosti potvrdile su ostavke arbitra kojeg je Slovenija postavila i slovenske agentice zadužene za slučaj.
Zbog tog je skandala bez presedana Hrvatski sabor 29. srpnja 2015. godine odlučio o povlačenju Hrvatske iz arbitražnog procesa.
Paradoksalno je da nakon svih tih godina izbjegavanja primjene međunarodnog prava i rješavanja problema na međunarodnim sudovima te nakon kršenja arbitražnog sporazuma i međunarodnog prava Slovenija poziva na poštivanje prava i zakona.
Čak štoviše, Slovenija pokušava jednostrano provesti kompromitiranu odluku kompromitiranog tijela, a takva se odluka prema međunarodnom pravu ne može provesti jednostrano.
Uz to, Slovenija sada prijeti da će novčano kažnjavati hrvatske ribare za lov u hrvatskim morskim prostorima gdje i inače love ribu.
Ne samo da poduzima jednostrane poteze, Slovenija krši bilateralni sporazum o izbjegavanju incidenata potpisan još 2005. godine. Slovenska strana hrvatskim ribarima daje za naslutiti da će se morati suočiti s problemima i posljedicama kada budu putovali i ulazili u Sloveniju.
Zastrašivanje hrvatskih ribara i podizanje tenzija je neprihvatljivo i kontraproduktivno te se kosi s osnovnim europskim vrijednostima i principima.
Kako se popis dvostrukih standarda povećava, nekoliko je stvari jasno: prisila i tajni sporazumi te kršenje međunarodnog prava i vladavine prava ne mogu biti uzor Europi i našem neposrednom susjedstvu. Propali arbitražni proces između Hrvatske i Slovenije nije samo potpuno neprihvatljiv kao primjer rješavanja nesporazuma uz pomoć treće strane već i narušava vrijednosti koje se moraju poštivati unutar Europske unije.
Ovo se pitanje može riješiti nastavkom mirnog i konstruktivnog dijaloga između dvije članice EU.
I Hrvatska i Slovenija su u EU ušle s istom zajedničkom granicom - poznatom i funkcionalnom već godinama. Hrvatska i Slovenija se po pitanje granice slažu u 90 posto njezine dužine i implementacije. Da dvije države imaju različito viđenje ostalih 10 posto granice nije ni unikatno ni bez presedana u EU. Mnoge članice raspravljaju o svojim granicama i povezanim pitanjima u dobroj vjeri te na miran način.
Stavljajući na stranu sva protekla slovenska nedjela, Hrvatska opet poziva Sloveniju, nudeći dijalog i rješenja. Hrvatska je u rješavanje ovog bilateralnog pitanja uložila velike napore te je nedavno predstavila konkretan kompromisan prijedlog koji uzima u obzir interese obiju strana. Sada, čak i nakon što je kompromitirani Arbitražni sud odbacio mnoge ekstremističke slovenske zahtjeve koji su u prošlosti ometali postizanje bilateralnog sporazuma, dvije strane moraju započeti dijalog u dobroj vjeri s ciljem postizanja rješenja s kojima će obje strane biti zadovoljne.
Nadamo se da će dvije savezničke i prijateljske države prijeći preko razlika i postići rješenje koje će objema stranama biti prihvatljivo i koje će pogodovati objema državama.
S najboljim željama,
Dubravka Šuica, članica Europskog parlamenta
