Dubravka Šuica uputila je otvoreno pismo o hrvatsko-slovenskom graničnom pitanju predsjednicima Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća. Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti.
"Pišem vam u vezi s otvorenim graničnim pitanjem između Hrvatske i Slovenije. Taj je problem nastao nakon raspada bivše Jugoslavije 1991., pokušalo ga se riješiti u neuspjelom arbitražnom postupku između država. Kao uvjerena Europljanka, ne mogu se da vam ne pokušam privući pozornost na činjenice koje se moraju uzeti u obzir vezano za rješavanje ovog problema, kako bi se izbjegle pogrešne interpretacije i onemogućio put naprijed.
Kao dugogodišnja članica Hrvatskog sabora i kao članica
Europskog parlamenta u drugom mandatu, svjedočim činjenici da se Hrvatska uvijek zalagala za poštivanje međunarodnog prava. Hrvatska je snažno zagovarala primjenu međunarodnog prava u bilateralnim azgovorima sa Slovenijom između 1991. i 1998. godine. Kada je postalo očito da bilateralni pokušaji nisu uspjeli i
u svjetlu sve većih slovenskih potraživanja , Hrvatska je 2002. godine prvi put pozvala Sloveniju da se postojeći granični problemi riješe pred međunarodnim pravosudnim tijelima Međunarodnom sudu za Zakon o moru (ITLOS) u Hamburgu i Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu. Hrvatska je ponovila svoj poziv 2003. i 2006. godine. Slovenija je odbila sve takve Hrvatske inicijative. Slovenija je odlučno odbila inicijativu o tome da o tom pitanju odluku donese ITLOS, Slovenija je najprije pristala na rješavanje otvorenog pitanja pred ICJ-om, te se zatim povukla iz takvog sporazuma.
Tijekom hrvatskih pristupnih pregovora s EU, Slovenija je istaknula pitanje neriješenog graničnog spora - primjer egzemplarne bilateralne prirode. Slovenija je otvoreno blokirala Hrvatsku tijekom pristupnih pregovor i to u čak 14 poglavlja, zbog čega je Hrvatska izgubila dvije godine. U tim su okolnostima dvije države dogovorile ad hoc arbitražu.
Hrvatska je pristupila arbitražnom postupku u dobroj vjeri, te je poštivala odredbe Sporazuma o arbitraži. Međutim, 2015. je postalo javno da je Slovenija surađivala s arbitrima i utjecala na njih, podmetnula dokaze, te razvila s njima strategiju upravljanja procesom čime je ozbiljno prekršila Sporazum o arbitraži i Međunarodni zakon.
Koliko je Slovenija bila upletena u cijeli slučaj potvrdila je i ostavka arbitra kojeg je imenovala Slovenija, kao i slovenskog agenta u slučaju. Ovaj skandal je rezultirao jednoglasnom odlukom hrvatskog Parlamenta da se povuče iz arbitražnog postupka.
Paradoks je da nakon godina izbjegavanja primjene međunarodnog prava i nakon što su prekršili Arbitražni sporazum Slovenija sad inzistira na poštovanju vladavine prava. Štoviše, Slovenija pokušava jednostrano provesti kompromitiranu odluku, kompromitiranog tijela kad se po odredbama međunarodnog zakona takva odluka ne može provesti jednostrano. Osim toga, Slovenija sada prijeti hrvatskim ribarima teškim kaznama za
za ribolov u hrvatskom pomorskom prostoru, prostoru u kojem već dugi niz godina tradicionalno ribare. Slovenija ne samo da poduzima jednostrane akte već i krši bilateralne odnose sporazum o izbjegavanju incidenata, koji je uspostavljen 2005. godine.
Sa Slovenske strane šalju se uznemiravajuće poruke hrvatskim ribarima, u kojim se najavljuje da hrvatski ribari mogu očekivati probleme u prelasku slovenske granice.
Kampanja zastrašivanja protiv hrvatskih ribara i podizanje tenzija je neprihvatljivo i kontraproduktivno te se protivi osnovnim europskim principima i vrijednostima.
Kako se nastavlja lista dvostrukih mjerila, neke stvari su jasne: dogovaranje i prisila, kršenje međunarodnih zakona i vladavine prava ne može biti uzor Europi ni našim neposrednim susjednima. Propao arbitražni sporazum između Hrvatske i Slovenije, je loš primjer rješavanja nesuglasica uz pomoć arbitraže treće strane. Jedini put prema rješenju je nastavljanje dijaloga i među državama članicama na mira i konstruktivan način.
Obje države su ušle u EU s istom zajedničkom granicom - koja je kao takva postojala i funkcionirala godinama. Hrvatska i Slovenija se slažu u 90% pitanja u vezi granice, a otvoreno pitanje se odnosi na samo 10% granice.
Hrvatska, zanemarujući sva nedjela Slovenije u prošlosti, pokušava dijalogom doći do rješenja situacije. Hrvatska je uložila ogromne napore u rješavanju ovog bilateralnog pitanja te je nedavno predložila kompromisno rješenje koje uzima u obzir interese obje strane. Sada, kad je čak i kompromitirani Arbitražni sud, odbacio mnoga ekstremna potraživanja sa Slovenske strane, dvije strane moraju započeti dijalog u dobroj vjeri.Nadam se da će naše dvije prijateljske zemlje nadići svoje probleme i na prijateljski način doći do obostrano prihvatljivog rješenja."
