Vodeći europski stručnjaci za Schengen okupili su se na konferenciji „Jača schengenska zona - Schengen kao jamstvo sigurnosti europskih građana“ koju je na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku organizirala europarlamentarka Dubravka Šuica.
Šuica, koja je ujedno i voditeljica hrvatske HDZ/EPP delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove u EP-u, naglasila je kako nema boljeg mjesta od Dubrovnika za organiziranje ovakve konferencije. Dodala je kako i sama u Europskom parlamentu intenzivno radi na ovoj temi.
- Izazovi koji se postavljaju danas jesu: kako sačuvati unutarnju sigurnost, a kako istovremeno zaštiti vanjsku granicu i to bi bio pravi naslov naše konferencije. Kad se govori o Europi dviju brzina, meni se čini da ona kao takva zaista postoji. To je ona Europa koja je u schengenskoj i ona Europa koja je u eurozoni, a mi to još nismo, tome težimo i to su dva najvažnija vanjskopolitička cilja naše aktualne Vlade. U tom smislu svi zajednički radimo i pokušavamo da se Republika Hrvatska izjednači s ostalim zemljama. Hrvatska je granica najveća vanjska granica Europske unije, dakle oko 1300 kilometara granice dijelimo s ostalim zemljama i tu granicu nije lako čuvati. Europa nije tvrđava, propulzivna je, ali čisto želimo znati tko u nju ulazi, poručila je Šuica.
Potom se okupljenima obratio dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
- Kad bi gledali gradove u Republici Hrvatskoj, ne postoji važniji grad u kojem bi se trebalo raspraviti tema schengena. Schengenski režim je uveo „Europu bez granica“, mogućnost komunikacije, transporta unutar eurozone što je iznimno važno i to je jedan od principa i razloga razvijanja Europe odnosno europskih zemalja. Koje bi bile posljedice uvođenja schengenskog sustava na Grad Dubrovnik odnosno na ovo područje Dubrovačko-neretvanske županije? Posljedice bi sigurno bile velike i značajne jer mi smo izdvojeni teritorij Republike Hrvatske koji u ovom trenutku ničim nije spojen, osim aviovezom s glavnim gradom odnosno ostatkom Europe. Imamo taj zahtjevni teret odnosno teren, a to je prijelaz državne granice kako bi ponovno došli u našu županiju. Schengen u budućnosti Republike Hrvatske sigurno donosi puno dobra, schengen bi omogućio bržu i kvalitetniju dostupnost, ne bi bilo više čekanja satima, sve bi to postalo prošlost, a za Grad Dubrovnik to predstavlja jedan veliki izazov, rekao je Franković te zahvalio Šuici na organiziranju konferencije.
Skupu se obratio i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.
- Schengenski projekt je doista temelj Europske unije, prostor slobode i on je zacrtan u svim dokumentima EU-a. EU ne bi bila ono što jest i kakva je zamišljena da nema schengenskog prostora. Nažalost, na Zračnoj luci u Dubrovniku morate pokazati putovnicu, a onda idiete po cijeloj Europi da ne morate vaditi putovnicu i to je blagodat. Podržavamo našu Vladu koja nastoji što brže ući u schengenski prostor, nadamo da će to biti prije 2020. Također, nadamo se da neće biti opstrukcija od strane drugih država jer je i to moguće. Ulazak u schengenski prostor i eurozonu podržavamo jer smatramo da su na tragu onih nastojanja koje smo davno zacrtali, a to je da se što više integriramo u jezgru Europske unije, među one države koje su najnaprednije i koje imaju solidnu, čvrstu i naprednu demokraciju u koju se ugledamo, kazao je Dobroslavić te nastavio:
- Kao što nismo čekali za ulazak u Europsku uniju, ne želimo čekati nikoga za ulazak u ova dva prostora unutar EU-a. Ova je tema aktualna i zbog migrantske krize pa i zbog terorizma. Migrantska kriza nije bila dobro tretirana u EU-u. EU, koja je temeljita i koja je jedna dobra asocijacija, nije dobro procijenila migrantsku krizu pa se dogodilo što se dogodilo. Uzdrmala je schengenski režim, neke države uvele su kontrole unutar schengenskog prostora, no nadamo se da ćemo to prevladati… Sve one migrante koji bi ušli u Europsku uniju, Unija ne može primiti i to je valjda svakome jasno, trebalo je biti jasno od početka,. Migrantsku krizu treba rješavati na izvorima, a to znači u državama koje su izvor migracija i koje često imaju ratne teškoće. Podržavamo ugovor koja EU ima s Turskom jer to je pravi način rješavanja. Europa ima novaca, a onda to treba i platiti. Tu mi se javila asocijacija kako je Dubrovačka Republika u isti taj Istanbul nosila kovčege dukata da bi rješavala probleme tamo gdje oni nastaju, a ne da dođu pred vrata Dubrovačke Republike. Dobra je okolnost da EU u svom višegodišnjem financijskom okviru predviđa više sredstava za migracije i za vanjske granice EU-a i mislim da je to šansa Hrvatske. Mi ionako jesmo vanjska granica EU-a, moramo čuvati sebe i ostatak EU-a, a to ćemo svakako lakše moći u schengenskom prostoru. Imat ćemo veću potporu ostatka Europske unije, a postojat će i veća solidarnost prema onima koji su prvi na „udaru“. Ovo je prava tema na pravom mjestu i u pravo vrijeme, zaključio je Dobroslavić poručivši kako treba tražiti rješenja kako smanjiti negativne učinke koje kontrole imaju na prolaz turista i putnika koji dolaze.
Putem videa sudionicima konferencije i publici obratili su se Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i državljanstvo, Dimitris Avramopoulos koji je kazao kako je jačanje vanjskih granica važna te kako su se u tom području napravili značajni pomaci. Također, kazao je kako je cilj da privremenih kontrola unutar schengena bude što manje. Njegova kolegica, Povjerenica EK-a za digitalnu ekonomiju i društvo, Mariya Gabriel istaknula je važnost ulaska Rumunjske, Bugarske i Hrvatske u schengensku zonu. Državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić iznijela je podatak da unutar schengenske zone živi 400 milijuna ljudi, članice schengena su 26 države (22 članice EU-a i 4 nečlanice) te je izrazila nadu kako će Hrvatska tijekom 2019. postati članicom schengenske zone koju je nazvala jednim od najkonkretnijih postignuća EU-a.
Ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije RH (SOA) Daniel Markić naveo je kako SOA intenzivno surađuje s Europskim protuterorističkim centrom (ECTC) te kako schengen donosi puno više dobroga, nego lošeg. Glavni ravnatelj policije RH, Nikola Milina, izrazio je nadu kako će Hrvatska do kraja 2018. ispuniti sve tehničke uvjete kako bi postala članica schengena. Dodao je kako će ove sezone policijskim službenicima RH kao ispomoć stići policijski službenici iz 84 zemalja, a novost je dolazak policijskih službenika iz Narodne Republike Kine. Također, bit će uveden i Sigurnosni stožer u Zadru pomoću kojeg će se raditi koordinacija sa svim drugim sigurnosnim agencijama.
Tomislav Galić iz Sektora za međunarodnu sigurnost i obrambenu suradnju Ministarstva obrane pozdravio je jačanje suradnje, angažiranost Hrvatske vojske te je kao primjeri izdvojio intervju ministra obrane Damira Krstičevića u Slobodnoj Dalmaciji gdje je ministar istaknuo kako će se Hrvatska vojska primjerice vratiti u Ploče. Stručnjak za međunarodnu sigurnost, Vlatko Cvrtila podsjetio je na sigurnosne politike EU-a dok je načelnik PU dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević predstavio rad svoje Policijske uprave u domeni sigurnosti i osiguravanja državnih granica. Naglasio je kako je pored policijskih službenika ključna i kvalitetna tehnologija, a kao glavni alat policije istaknuo je zakon.
Mogućnost postavljanja pitanja iskoristio je počasni konzul Kraljevine Norveške u Dubrovniku i bivši direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović koji je naveo nekoliko vrlo konstruktivnih sugestija za brži prijelaz državne granice ističući kako se na osobnom primjeru, čekajući jedne prilike ukupno sedam sati za prijelaz granice prema Crnoj Gori i nazad, uvjerio u gužve i dugotrajno čekanje na graničnom prijelazu tijekom sezone, a sve zbog kontrole.
Inače, pored visokih uzvanika iz političkog i javnog života te predstavnika Sveučilišta u Dubrovniku, u publici su bili granični policajci, službenici Carine, studenti pa i učenici Ekonomske i trgovačke škole Dubrovnik.
