PITANJE (06.11.2017.):
Žrtve prisilnog rada predstavljaju oko 21 milijun ljudi na svjetskoj razini. Većina su i žrtve trgovanja ljudima i seksualnog iskorištavanja. Između 2013. i 2014. godine u državama EU-a zabilježeno je 15,846 žrtava trgovanja ljudima, a čak 76 % su činile žene i djevojčice. Međutim, stvaran broj žrtava mogao bi biti puno veći od zabilježenog.
Većina zabilježenih žrtava potječe iz europskih zemalja; sa 67 % žrtava trgovalo se u cilju seksualnog iskorištavanja, s 21 % zbog prisilnog rada, a s 12 % za druge razloge kao što su prosjačenje, odstranjivanje organa ili prisilan rad u kućanstvu.
Članovi Parlamenta su 2011. godine usvojili direktivu protiv trgovanja ljudima u kojoj se pokrivaju razna pitanja poput prevencije, potpore žrtvama i kaznenog progona optuženih. U 2016. godini procijenjeno je europsko zakonodavstvo za borbu protiv trgovanja ljudima i predloženo je nekoliko mjera za poboljšavanje situacije. Predložene su dvije rezolucije, a članovi Parlamenta pozvali su države članice na bolju primjenu postojećih zakona i pružanje bolje potpore žrtvama.
Budući da trgovina ljudima još uvijek predstavlja veliki problem i opasnost, postavila bih sljedeće pitanje: s obzirom na to da je tijekom posljednjih godina zabilježeno povećanje priljeva putnika na vanjskim granicama EU-a, koje bi se potencijalno moglo riješiti uspostavom Europskog sustava ulaska/izlaska (EES), hoće li to utjecati na broj žrtava trgovanja ljudima? Planira li Komisija poduzeti neke dodatne korake?
ODGOVOR (08.02.2018.):
U prvom izvješću o napretku(1) istaknuto je da 65 % od 15 846 registriranih žrtava trgovanja ljudima (THB) u EU-u (2013. — 2014.) čine građani EU-a. U tom je izvješću navedeno da su trgovci ljudima usmjereni na najranjivije skupine i sve više zloupotrebljavaju sustave azila. Međunarodna organizacija za migracije (IOM) od 2014. je u Italiji(2) zabilježila rast od 600 % u procijenjenom broju žena i djevojaka koje su potencijalne žrtve trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, uglavnom iz Nigerije.
Prvo izvješće o napretku sadržava i upućivanje na sustav ulaska/izlaska kao dodatni alat za otkrivanje i identifikaciju državljana trećih zemalja koji su žrtve trgovanja ljudima. Komisija je nedavno donijela Komunikaciju „Izvješće o koracima poduzetima u pogledu Strategije EU-a za iskorjenjivanje trgovanja ljudima i utvrđivanju daljnjih konkretnih mjera”(3), u kojoj je, među ostalim, istaknuta potreba za djelovanjem od kraja 2017. na izgradnji kapaciteta za poboljšanje suradnje s pomoću alata za upravljanje granicama i migracijama EU-a za otkrivanje, utvrđivanje i dijeljenje informacija i podataka o žrtvama i počiniteljima trgovanja ljudima.
EU je izradio sveobuhvatan pravni i politički okvir za suzbijanje trgovanja ljudima. Nedavna Komunikacija oslanja se na postojeće politike i zakonodavna rješenja te se u njoj predlažu dodatne mjere za poboljšanje mjera sprječavanja. Naglasak je komunikacije na razbijanju poslovnog modela o kojem ovisi trgovanje ljudima, poboljšanju pristupa žrtava pravima i osiguravanju da unutarnje i vanjsko djelovanje EU-a rezultira koordiniranim i dosljednim odgovorom. Međusektorski prioriteti i dalje su širenje baze znanja, podizanje razine osviještenosti i bolje razumijevanje tog složenog kaznenog djela te osiguravanje odgovarajućeg financiranja.