PITANJE (06.12.2017.):
Položaj žena na zapadnom Balkanu vrlo je važno pitanje. Žene imaju mnogo problema i u podređenoj su poziciji.
U Srbiji dužnost predsjednice vlade obnaša žena, a u Albaniji 50 % članova vlade čine žene. To su pozitivni pomaci, ali to nije dovoljno. S druge strane, položaj žena u BiH, Kosovu i Crnoj Gori posebno je loš.
U državama zapadnog Balkana postoje strategije i planovi kako se oduprijeti diskriminaciji. Međutim, dok imamo dobre zakone i akcijske planove koji se ne provode, neće biti pomaka. Procesi na zapadnom Balkanu su spori i mislim da Komisija treba reagirati.
Namjerava li Komisija u narednom razdoblju pojačati nastojanje da žene imaju što bolji položaj u državama zapadnog Balkana?
Planira li Komisija na dodatan način poduprijeti organizacije civilnog društva koje će pomoći pri izgradnji demokratskog društva u državama zapadnog Balkana kako bi se tih šest država i u tom pogledu afirmiralo u procesu europskih integracija?
ODGOVOR (20.03.2018.):
Komisija se snažno zalaže za promicanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje žena kroz politiku, politički dijalog i financijsku pomoć. Politika i političko djelovanje EU-a temelje se na Akcijskom planu EU-a za rodnu ravnopravnost u vanjskom djelovanju 2016. — 2020. i pravnoj stečevini EU-a u području rodne ravnopravnosti. Rodna ravnopravnost i prava žena navode se i u strategiji proširenja, pregovorima o pridruživanju i procesu stabilizacije i pridruživanja. Komisija pomno prati pitanja rodne ravnopravnosti u okviru paketa o proširenju i postupka izvješćivanja u okviru Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost.
U svrhu promicanja rodne ravnopravnosti i jačanja odgovornosti, Komisija podupire stvaranje nacionalnih mehanizama i namjensko financiranje kako bi se vladama olakšala integracija pravne stečevine EU-a u zakonodavne strukture i promicanje ravnopravnosti spolova u kontekstu političkog i praktičnog rada. Pokrenuta je studija o rodnoj ravnopravnosti i javnoj upravi na zapadnom Balkanu; na toj će se studiji temeljiti reforme javne uprave i programiranje.
I dalje postoje izazovi u pogledu sudjelovanja žena na tržištu rada, smanjenja prostora za djelovanje organizacija civilnog društva i rodno uvjetovanog nasilja nad ženama. Komisija se zalagala za ratifikaciju Istanbulske konvencije u regiji; sada je naglasak na djelotvornoj provedbi. Pojačavaju se napori za iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja nad ženama putem političkog dijaloga i financijske pomoći.
Komisija pruža financijsku podršku i provodi dijalog s organizacijama civilnog društva u okviru bilateralnih i multilateralnih aktivnosti za rješavanje specifičnih pitanja rodne ravnopravnosti i prava žena te kako bi se osiguralo promicanje rodne ravnopravnosti u okviru ostalih aktivnosti.