SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula kritizirao je u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa što u svom govoru o stanju Unije nije spomenuo Hrvatsku i njezin ulazak u EU-u, a HDZ-ova Dubravka Šuica govorila je protiv podjela u Europi.
Barroso je u srijedu pred zastupnicima Europskog parlamenta održao govor o stanju Unije, nakon čega je uslijedila rasprava. Picula je zamjerio Barrosu što u svom govoru nije spomenuo proširenje, ni Hrvatsku koja je od 1. srpnja ove godine 28. članica.
"Hrvatska prva zemlja koja je ušla u Uniju nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma što je zajednički uspjeh same Hrvatske, institucija EU i, svakako, vaše Komisije”, rekao je Picula. Picula je dodao da će proširenje Unije na Hrvatsku olakšati traženje europskog rješenja i za regionalne napetosti u jugoistočnoj Europi te je podržao nastavak proširenja na hrvatske susjede.
Picula je također kritizirao drastičnu politiku štednje, kazavši da europska politika i dalje jednostrano naglašava tržište i monetarnu dimenziju, a zapostavlja socijalnu politiku i politiku zapošljavanja. "Visoka nezaposlenost mladih, žena i starijih radnika, potpuno je izmijenila strukturu zaposlenosti u velikom dijelu Unije. Statistički podaci pokazuju da će svaka nova europska generacija biti manje zastupljena u trajnom zapošljavanju od generacije prije nje. Dakle, i u Europskoj godini građana, građani ostaju suočeni s ozbiljnim europskim socijalnim i gospodarskim neizvjesnostima. To je opomena svima, ali vi ste među najodgovornijima", poručio je Picula Barrosu.
HDZ-ova zastupnica Dubravka Šuica izjasnila se protiv podjele EU-a na bogate i siromašne. "Nadam se da će građani i u mojoj Hrvatskoj imati iste mogućnosti kao i građani ostalih članica. Europska unija je omogućila onima koji su nekada bili neprijatelji da danas sjede za istim stolom.
Stoga, pozdravljam nastavak proširenja, ne smijemo podijeliti Europu na bogate i siromašne, na one koji su u eurozoni i one koji nisu, na sjever i jug", rekla je Šuica. Šuica i Tomašić s Hahnom o Pelješkom mostu Hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Dubravka Šuica (HDZ) i Ruža Tomašić (HSP AS) zauzele su se u srijedu u Strasbourgu u razgovoru s europskim povjerenikom Johannesom Hahnom za izgradnju Pelješkog mosta kao najboljeg rješenja za povezivanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje. "Ovaj smo sastanak shvatile kao još jedno lobiranje za projekt Pelješkog mosta", rekla je nakon sastanka Šuica. Dodala je da se sada čeka predstudija izvedivosti, koja će biti objavljena 22. rujna i trebala bi pokazati koje je najbolje rješenje za spajanje Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske.
"Mi smo obrazložili da je most najbolje rješenje i oko toga postoji konsenzus na razini lokalne zajednice i u cijeloj Hrvatskoj", rekla je Šuica, dodajući da je povjerenik Hahn saslušao njihove argumente i rekao da se nada najboljem rješenju 22. rujna.
Očekuje se da će se nakon objave predstudije sastati povjerenik Hahn i potpredsjednik hrvatske vlade Branko Grčić. Tomašić u EP-u protiv utapanja hrvatskog u zajednički jezik Hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić (HSP AS) usprotivila se u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu tendencijama spajanja hrvatskog jezika u neki zajednički jezik te upozorila da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini uskraćuje pravo na televizijski kanal na hrvatskom jeziku.
"Kao zastupnica iz Hrvatske gajim poseban senzibilitet prema ovom pitanju jer je i moj materinji jezik bio metom asimilacije i istrebljenja. I danas nažalost postoje tendencije da ga se političkim inženjeringom strpa zajedno sa srpskim jezikom u nekakav hibridni 'zajednički jezik'", rekla je Tomašić u obrazloženju glasovanja o rezoluciji Europskog parlamenta o ugroženim europskim jezicima i jezičnoj raznolikosti u Europskoj uniji. "Alarmantno" je to što što su sve donedavno takve inicijative dolazile od visokih dužnosnika i zastupnika pojedinih zemalja članica EU", rekla je. "Duboko se nadam da će ovom rezolucijom ti pokušaji konačno nestati. Shvaćajući važnost čuvanja jezične specifičnosti, u potpunosti sam predana zaštiti drugih naroda i manjinskih zajednica od takvog kulturocida", rekla je Tomašić.
Tomašić je istaknula da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini još uskraćuje pravo na javni televizijski kanal na materinjem jeziku kao i pravo na javno školovanje na hrvatskom jeziku u većinski bošnjačkim i srpskim sredinama. "S obzirom da se mahom radi o državljanima Republike Hrvatske, a time i Europske unije, u zemlji koja se nalazi u dugoročnim planovima za priključenje Uniji, tražim da poduzmemo sve moguće mjere kako bismo im osigurali jezičnu, kulturnu i političku ravnopravnost", rekla je.
