Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR)
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati gradnju autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj, na što je dobila potvrdan odgovor Komisije.
– Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u obliku bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) iEuropskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija, kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe“, stoji u odgovoru koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet.
– Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama (uključujući granične prijelaze) u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik – Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF), ističe se u odgovoru Komisije.
– Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU na pojedinoj je zemlji, dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko-jonski koridor mora aplicirati za dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora jer je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistočne Europe s ostatkom EU. No, je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to? – upitala je Šuica.
