U skladu s postojećom sudskom praksom sudova Unije, ekonomske transakcije javnih tijela ne stvaraju prednost za njihove partnere i stoga ne predstavljaju državnu potporu ako se provode u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima. Za transakcije koje se navode u pitanju razvijen je tzv. „test privatnog vjerovnika” kako bi se utvrdilo uključuje li reprogram duga od strane javnih vjerovnika državnu potporu, pri čemu se ponašanje javnog vjerovnika uspoređuje s ponašanjem zamišljenog privatnog vjerovnika koji se našao u sličnom položaju.

Prema tome, opisana bi praksa mogla uključivati državnu potporu ako je država članica prihvatila podmirenje duga koje privatni vjerovnik ne bi prihvatio. U tom je smislu potrebno uzeti u obzir i protučinjenično stanje stečaja, odnosno što bi vjerovnici, uključujući javne vjerovnike, primili iz stečajne mase.

Relevantna sudska praksa i teorija bit će sažeta u obavijesti Komisije o pojmu potpore, koju je Komisija objavila za savjetovanje 17. siječnja ove godine kao dio tekuće inicijative modernizacije državnih potpora. Tim bi se dokumentom tijelima javne vlasti trebale pružiti dodatne smjernice o tom pitanju.

Komisija zasada nije upoznata s primjerima dodjele državne potpore u okviru predstečajne nagodbe u Hrvatskoj. Međutim, hrvatski joj se sud obratio sa sličnim pitanjem i Komisija će mu dati smjernice.