Na lokaciji Crno Brdo kod Biljana Donjih, grad Benkovac, odložena je veća količina kamenog agregata dobivenog kao nusproizvod pri sanaciji metalne troske iz Tvornice elektroda i ferolegura Šibenik (TEF). Nadležne institucije i inspekcijske službe upoznate su s činjeničnim stanjem u nekoliko navrata kada im je ukazivano na problem koji utječe na kvalitetu života lokalnih stanovnika. Međutim do danas nije pronađeno odgovarajuće rješenje iako postoji realna opasnost i mogućnost da daljnje trunjenje troske i ubuduće otežava život građanima koji žive u krugu od 10 km od Crnog Brda.

Ta ogromna količina potencijalno opasnog otpada stoji u okolišu, a zbog vjetra i kiše predstavlja prijetnju i za okoliš i za podzemne vode jer su rezultati analize pokazali da voda sadrži štetne tvari. Kiša stvara crnu rijeku tekućine koja ulazi u podzemne vodotoke, a zagađivanje prijeti bunarima i bazenima za navodnjavanje, no nije isključeno ni zagađivanje nekog od izvora zadarskog vodovoda ili Vranskog jezera. Okolni mještani ne skupljaju više vodu u bunarima zbog brige za vlastito i zdravlje svojih obitelji.

Osobno su mi se kao članici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta građani tog područja višekratno obratili za pomoć, a lokalne vlasti Zadarske županije također su u više navrata upozoravale nadležne državne institucije na postupak sanacije ovog lokaliteta, no odgovor je izostao. Budući da je pristup vodi osnovno ljudsko pravo, o čemu se zadnje vrijeme ozbiljno raspravlja u Europskom parlamentu na temelju prijedloga Europske građanske inicijative „Right2water”, zanima me može li Komisija pomoći hrvatskim državnim i zadarskim lokalnim vlastima da riješe problem Crnog Brda kako bi se građanima koji su neposredno ugroženi omogućio normalan život te kako bi se i dalje mogli neometano baviti ekološkom poljoprivredom?