U Hrvatskoj je ove godine diljem obale, od Istre do Dubrovnika, ugrožena berba maslina koja je započela ranije nego što je uobičajeno. Blaga zima prouzročila je odsutnost diferencijacije pupova, odnosno podjelu pupova na rodne i vegetativne. U razdoblju cvatnje maslina Hrvatsku su zahvatile velike vremenske nepogode u obliku kiša, koje su uz brojne poplave u kontinentalnom dijelu prouzročile i izostanak oprašivanja maslina na obali. No, ni tu nije kraj agoniji maslinara jer u maslinicima u kojima je došlo do oplodnje, uslijed velike vlage plodove su zahvatile razne bolesti i štetnici, poput maslinove mušice, pa su plodovi počeli opadati već tijekom srpnja, a sve zajedno rezultiralo je katastrofalnim urodom maslina koji je i do tri puta manji.

Nevoljama su naročito pogođeni ekomaslinari jer masline nisu tretirali pesticidima. Kultura maslinarstva na našem priobalju stara je više od 2000 godina, a važno je znati da je u prošlom stoljeću u RH bilo više od 30 000 000 stabala, dok prema podacima DZS-a fond stabala maslina danas iznosi oko 3,5 milijuna.

Oslanjajući se na Uredbu (EU) br.1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, a uzimajući u obzir da su vremenske neprilike prouzročile katastrofalan urod maslina te da se u Hrvatskoj više od 45 000 domaćinstava bavi proizvodnjom maslina, mogu li hrvatski maslinari računati na financijsku pomoć EK-a?