PITANJE (01.03.2017.):

Jadranska trilaterala Hrvatske, Albanije i Crne Gore inaugurirana je službeno u četvrtak, 9. veljače 2017. godine u Splitu, radi jačanja sigurnosti na Jadranu i jugoistoku Europe, gospodarske i sigurnosne suradnje triju zemalja kao i suradnje u zaštiti okoliša na Jadranu, u razvoju turizma, gospodarstva, energetike i prometne infrastrukture. Njome se također aktivno podupiru Crna Gora i Albanija na njihovu euroatlantskom putu. Jadranska trilaterala jednim dijelom predstavlja nastavak Memoranduma o razumijevanju za projekt izgradnje Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), koji su predstavnici Republike Hrvatske, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine potpisali u kolovozu 2016. godine.

S obzirom na to da je projekt izgradnje Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) od zajedničkog interesa i za Europsku uniju i navedene zemlje, i šire, jer zasigurno vodi k poboljšanju sigurnosti opskrbe energijom u Europi, kakav je stav Europske komisije o izgradnji Jadransko-jonskog plinovoda te kakvi su izgledi da se on uvrsti na popis projekata od zajedničkog interesa, čime bi se omogućio lakši pristup znatnim izvorima financiranja koji bi mogli ubrzati njegovu realizaciju?

ODGOVOR (03.05.2017.):

Komisija smatra da je Jadransko-jonski plinovod vrlo važan projekt, posebice za razvoj energetskih tržišta u regiji zapadnog Balkana. U tom se kontekstu on smatra jednim od projekata od obostranog interesa u okviru Energetske zajednice(1). 

Za projekt je podnesen zahtjev za stjecanje statusa projekta od zajedničkog interesa. Trenutačno se u kontekstu regionalnih skupina provodi ocjenjivanje pojedinačnih prijavljenih projekata sa stajališta ispunjavanja uvjeta prihvatljivosti iz Uredbe o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu(2) te njihova doprinosa kriterijima energetske politike. Na temelju ocjenjivanja regionalne skupine donijet će odluku o projektima koje treba uvrstiti na treći popis projekata od zajedničkog interesa na razini Unije.