PITANJE (06.10.2017.):
Bolesti krvožilnog sustava prouzročile su smrt 1,833 milijuna ljudi u Europskoj uniji 2014. godine. To je činilo više od trećine svih smrti u EU-u (37 %). Žene (994 600 smrtnih slučajeva) su bile nešto više pogođene od muškaraca (838 100 smrtnih slučajeva). Osim toga, kobne bolesti srca i moždani udar odgovorni su za 40 % svih smrti stanovništva u dobi od 65 i više godina. Infarkti su bili glavni tip fatalnih bolesti srca u EU-u i doveli su do smrti gotovo 623 100 ljudi (što je 34 % svih smrtnih slučajeva prouzročenih bolestima krvožilnog sustava), dok je od moždanih udara umrlo gotovo 422 000 ljudi (23 %).
Smatra li Komisija da je potrebno provesti informiranje građana Europske unije o bolestima srca i krvožilnog sustava, te na koji način postići da se podigne svijest o vrlo teškim posljedicama navedenih bolesti?
ODGOVOR (28.10.2017.):
Iako Komisija ne namjerava pokrenuti konkretne strategije ili informativne kampanje u vezi s pojedinačnim bolestima, državama članicama pruža potporu u njihovim aktivnostima prevencije i suzbijanja kroničnih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti.
Na primjer, Komisija podupire projekt o kroničnim bolestima (CHRODIS)(1), pokrenut kao zajedničko djelovanje s državama članicama, u okviru kojeg je razvijena informatička platforma(2) s najboljim praksama, među ostalim i u području kardiovaskularnih bolesti. U okviru tog projekta razvijen je i program osposobljavanja za voditelje skrbi o bolesnicima s komorbiditetom (3), kao dio integriranog pristupa kroničnim bolestima.
U okviru pilot-projekta Europskog parlamenta „GenCAD: Rodno specifični mehanizmi kod koronarne arterijske bolesti u Europi” provedena je daljnja ocjena osviještenosti različitih skupina stanovništva o rodnim razlikama u pogledu koronarne arterijske bolesti. Jedan od rezultata tog projekta bila je izrada niza informativnih članaka namijenjenih široj javnosti i zdravstvenim djelatnicima na svim službenim jezicima EU-a(4).
Nadalje, više od 4.8 milijardi EUR namijenjeno je potpori gotovo 3000 istraživačkih projekata o kroničnim bolestima u okviru programa Obzor 2020.(5) Od toga su 243 projekta povezana s različitim područjima kardiovaskularnih istraživanja vrijednih više od 380 milijuna EUR. Primjerice, u okviru projekta „SCIENCE” radi se na razvoju terapije matičnim stanicama za poboljšanje miokardijalne funkcije kod pacijenata s ishemijskom bolesti srca i zatajenjem srca(6), a projektom „INFARNOSYS” pokreće se novi sustav za dijagnozu uz pomoć biomarkera za rano otkrivanje srčane ishemije/reperfuzijskog oštećenja(7). Više informacija o trenutačnim mogućnostima financiranja dostupno je na portalu Research and Innovation Participant Portal(8).