PITANJE (06.11.2017.):
Jedanaesto izvješće o sigurnosnoj uniji predstavlja niz operativnih i praktičnih mjera s ciljem bolje obrane građane EU-a od terorističkih prijetnji. Mjerama se nastoji ukloniti otkrivene slabosti, dati potpora državama članicama u zaštiti javnih prostora i otežati djelovanje terorista. Također je bitno daljnje jačanje vanjskog djelovanja EU-a povezanog s borbom protiv terorizma, među ostalim u okviru Europola.
U zapadnoj Europi novi val terorizma dobiva zamah; taj val pokreće ekstremistička propaganda koja se odvija putem društvenih medija. Takvi napadi i propaganda ne poštuju nacionalne granice, te mogu gotovo neopaženo prodrijeti u zajednice. Predstavljaju velik izazov jer stvaraju virtualno bojno polje, te na taj način iskorištavaju internet i međusobno povezano društvo. Upravo zbog toga je ovo globalan problem, i nijedna europska država se samostalno ne može s njime nositi.
Shodno navedenim podacima, moje pitanje glasi: s obzirom na to da EU ima priliku pokazati vodstvo u rješavanju ovog problema, planira li Komisija poduzeti neke konkretne korake kako bi se online terorizam i propaganda smanjili?
S ciljem povećanja sigurnosti građana, razvoj jasnih standarda na razini Unije kako bi se sistematski smanjio taj tip online aktivnosti pridonio bi rješavanju tog problema. Hoće li Komisija to i poduzeti?
ODGOVOR (14.02.2018.):
Komisija je 2015. osnovala internetski forum EU-a koji obuhvaća države članice, internetsku industriju, Europol, Mrežu za osvješćivanje o radikalizaciji, Europsku mrežu za strateško komuniciranje i akademsku zajednicu u cilju smanjenja pristupačnosti terorističkih sadržaja na internetu i osnaživanja partnera civilnog društva kako bi se povećala količina djelotvornog i alternativnog diskursa na internetu. Forum se sastao u prosincu kako bi ocijenio napredak(1).
U okviru prvog cilja jedinica EU-a za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima osnovana u okviru Europola ima ključnu ulogu u pregledavanju interneta u potrazi za terorističkim materijalom i prijavljuje ga relevantnoj platformi. Do danas je pokrenuto 40 714 odluka za prijavu na 80 platformi na više od 10 jezika. Međutim, Komisija priznaje da same prijave neće biti dovoljne. Komisija stoga potiče industriju na upotrebu vlastite tehnologije i znanja kako bi brzo prepoznali sadržaj na svojim platformama i uklonili ga prema potrebi. Nadalje, baza podataka o „hashtagovima”(2), obveza koju su četiri društva preuzela na forumu 2016., sada se sastoji od 12 društava i obuhvaća više od 40 000 „hashtagova” poznatih terorističkih videozapisa i slika. Djelotvorna upotreba ovog alata trebala bi pomoći u sprečavanju ponovnog pojavljivanja uklonjenog terorističkog sadržaja na platformama.
U okviru drugog cilja Komisija je pokrenula Program za osnaživanje civilnog društva(3) kako bi se civilnom društvu pomoglo da se nosi s terorističkom propagandom i suzbije je te da pruži pozitivan alternativni diskurs na internetu.
Iako se Forum temelji na dobrovoljnom pristupu, Komisija trenutačno razmatra jesu li potrebne dodatne mjere kako bi se riješio taj problem i postrožio odgovor na nezakoniti sadržaj na internetu.
