PITANJE (01.06.2018.):
Istraživanje Special Eurobarometer 396-E Communications Household Survey iz 2013. godine pokazalo je da 72 % kućanstava ima primjerice osobno računalo, a čak 91 % ih ima mobilni telefon. Te je iste godine utvrđeno kako 68 % kućanstava ima pristup internetu da bi ove godine taj postotak porastao na oko 85 % kućanstava. U tom istom razdoblju došlo je do velikog povećanja udjela pretilosti u djece diljem Europske unije. Studija koju su zajedno proveli Europska akademija pedijatara (EAP) i Europska grupa dječje pretilosti (ECOG), čiji su rezultati objavljeni krajem prošle godine u časopisu Acta Paediatrica — nurturing the child, upućuju na jaku povezanost između tih dviju pojava.
Uzimajući u obzir stanje u Republici Hrvatskoj, ali i ostalim članicama EU-a, gdje dolazi do sve većeg korištenja modernih tehnologija čak i u djece predškolske dobi u kojih se sve češće i dijagnosticira pretilost, postoji li mogućnost izrade strategije na razini EU-a kojom bi se radilo na ublažavanju tih poražavajućih podataka?
ODGOVOR (02.08.2018.):
Komisija je svjesna utjecaja marketinga nezdrave hrane na djecu koja su mu izložena. Svjetska zdravstvena organizacija u svojim izvješćima navodi da „postoje nedvosmisleni dokazi da marketing prehrambenih proizvoda bogatih zasićenim mastima, transmasnim kiselinama, soli i šećerom utječe na izbor hrane kod djece, njihove prehrambene navike, unos hrane, a time i na pretilost u djece”(1) i da „je utjecaj digitalnih marketinških kampanja vjerojatno znatan. Iako je u području utjecaja digitalnog marketinga hrane bogate zasićenim mastima, soli i/ili slobodnim šećerima na djecu provedeno malo vanjskih istraživanja, platforme društvenih medija i sami prodavači priznaju da marketing društvenih medija pojačava utjecaj onoga putem radija i televizije tako što pospješuje dopiranje do ciljne publike, pamćenje reklama, povezivanje reklamnih poruka s robnim markama i popularnost u većoj mjeri nego samo televizija.” K tome, postoje dokazi da „oglašavanje u okviru videoigara povećava unos hrane kod djece i postiže sličan učinak kao televizijske reklame u usporedivom istraživanju.”(2)
Komisija financira projekte povezane s pretilosti u okviru zdravstvenog programa (2014.–2020.)(3), a u tom je pogledu 2017. pokrenuta studija o izloženosti djece linearnom, nelinearnom i internetskom marketingu hrane s visokim udjelom masti, soli ili šećera.(4) Rezultati te studije bit će dostupni 2020.
