• dubravka-suica-slide18.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1AP.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1L.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-A.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-B.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-C.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-D.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-E.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-F.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-G.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-H.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-I.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-J.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-K.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-M.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-N.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-O.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-Q.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-R.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-S.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-T.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-V.jpg
11 Siječanj 2019

Održana panel diskusija „Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu EU: članci 11. i 13."

 Voditeljica EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je na panel diskusiji „Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu EU: članci 11. i 13.“ koja se održala u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija „Intelektualno vlasništvo“, u petak, 11. siječnja 2019. godine.

Uz zastupnicu u europskom Parlament  Dubravku Šuicu, panelisti su bili i ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, eurozastupnici Jozo Radoš i  Željana Zovko te voditeljica studija „Intelektualno vlasništvo“ izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, a panel je vodila novinarka i urednica HRT-a Elizabeta Gojan. Organizaciju ovog panela podržavaju udruženja DHFR, HDS, HUZIP, ZAPRAF i HGU, a na panelu su sudjelovali i brojni umjetnici. 

U raspravi je istaknuto kako će se primjenom Direktive osigurati europski sustav ostvarivanja prava autora i kreatora sadržaja u digitalnom dobu, te bolji pravni instrumenti kreativnim, kulturnim i medijskim industrijama koje uvelike doprinose europskomu gospodarstvu.

Ministrica kulture jasno je ponovila kako Vlada RH podržava usvajanje Direktive i naglasila kako od samog početka kontinuirano zastupa stav da Direktiva bude usvojena na način da se sačuvaju osnovni principi koji moraju biti jednako zastupljeni u analognom i digitalnom obliku. Istaknula je kako je zaštita autorskih prava doseg koji ima dugu tradiciju građenu tijekom više od stotinu godina. „Samo zato što se pojavila tehnologija koja je našla način da te principe zaobiđe, mi ne smijemo odustati od zaštite principa", istaknula je.

„Mislim da se kroz pregovore uspjelo u tekstu osigurati da neke dileme koje su postojale na početku vezano uz moguće ograničavanje sloboda, filtriranje, moguće sankcije za krajnje korisnike, da je to sve otklonjeno i da smo danas pred usvajanjem teksta koji je iznimno afirmativan za autore i koji će zapravo prvi put osigurati da oni koji stvaraju sadržaje, od kojih neki drugi korištenjem tih sadržaja sebi osiguravaju velike profite, na jedan način dobiju pravičnu naknadu kroz kolektivni sustav ostvarivanja prava", pojasnila je. Direktivom se nastoji internetske platforme definirati odgovornima za sadržaj koji se na njima nalazi, te osigurati da građani mogu slobodno i bez odgovornosti po pitanju autorskog prava na takve platforme postavljati i dijeliti sadržaje.

Ministrica je otklonila navode o mogućem kraju interneta i pritajenoj cenzuri sadržaja. „To je potpuno neutemeljeno. Ova direktiva nema ni natruhe nečega što bi moglo ograničiti slobode. Tu se samo govori o tome da oni koji ostvaruju profit koristeći tuđe sadržaje, i to profit u prvom redu od oglašavanja, jedan dio tih prihoda usmjerene prema naknadi onih koji su sadržaje stvorili", rekla je.

Istaknuvši važnost da se u digitalnome vremenu hrvatsko zakonodavstvo vezano za zaštitu autorskih prava unaprijedi, ministrica je dodala da se u cijelosti moraju poštivati dosadašnja postignuća koja se odnose na pravičnu naknadu autorima i zakonito korištenje autorskih djela.
Odgovarajući na pitanja ministrica kulture je isticala kako svaki autor sadržaja, to jest osoba s imenom i prezimenom koja svojim talentom i kreativnošću stvara takav sadržaj ima pravo na pravičnu naknadu za svoj rad. „Najviši profesionalni standardi moraju se primijeniti u stvaranju poslovnih modela“, rekla je ministrica

Želeći istaknuti važnost reforme autorskih prava čiji je cilj osigurati uravnoteženiji zakonski okvir za sve dionike koji stvaraju u digitalnom okruženju, ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, uz saveznu ministricu za kulturu i medije Njemačke Moniku Grütters i druge europske ministre kulture, svojim je potpisom podržala tekst Deklaracije ministara kulture država članica EU vezano uz prijedlog Direktive o autorskim pravima. Deklaracija poziva na nastavak pregovora koji se odnose na budućnost kulturnih i kreativnih industrija i bolje funkcioniranje digitalnog tržišta u Europi uz potvrđivanje suverenog prava država članica u obrani zajedničkih interesa i temeljnih vrijednosti, kao što su pravednost, kulturna raznolikost, medijski pluralizam i neovisnost medija.

Voditeljica studija „Intelektualno vlasništvo“ izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković predstavivši kako se Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu trenutno nalazi u fazi trijaloga između Europske komisije, Vijeća i Europskoga parlamenta, pojasnila je na što se točno odnose članci 11. i 13.

Članak 11. odnosi se na novinske izdavače, a uvodi novo pravo pomoću kojeg bi novinski izdavači na digitalnom tržištu mogli kontrolirati kako se njihovi sadržaji prenose, stavljaju na raspolaganje javnosti, kako se umnožavaju, te odrediti uvjete licenciranja. Članak 13., odnosi se na kreativne i kulturne industrija koje stvaraju audiovizualne i slične sadržaje, a cilj je članka da uspostavi ravnotežu u pogledu tzv. vrijednosnog jaza. Drugim riječima, rekla je, trebao bi posredovati da platforme za dijeljenje sadržaja poput YouTubea i Googlea dio svojih golemih profita usmjere prema stvarateljima tih sadržaja. Direktiva je u prvome redu usmjerena na to da stvori ravnotežu i pravičan odnos na jedinstvenom digitalnom tržištu između, s jedne strane, kreativnih kulturnih i medijskih industrija i, s druge strane, velikih internetskih medijskih platformi, rekla je Matanovac Vučković.

„Niti jedna od odredaba Direktive nije usmjerena prema krajnjim korisnicima, pojedincima, prema nekomercijalnom korištenju. Direktiva je usmjerena na internetske platforme koje bi zapravo trebale postati odgovorne za one sadržaje koji se putem njih dijele i prikazuju u javnosti, te dio prihoda koje ostvaruju dijeleći te sadržaje dati kulturnim i medijskim industrijama", pojasnila je.

Hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica, istaknula je kako je riječ o vrlo složenom legislativnom postupku i kompleksnome pitanju koje je u Direktivi izloženo na čak 66 stranica, uključivo amandmane. Članovi Parlamenta dosad su se dvaput izjašnjavali o njoj – u srpnju i u rujnu, a hrvatski zastupnici koji pripadaju Europskoj pučkoj stranci su oba puta glasali za Direktivu. Direktiva je sad u procesu trijaloga i konačni ishod ovisi o rezultatima sastanka koji je planiran za 21. siječnja.

Željana Zovko, članica Europskog parlamenta, protivljenje Direktivi ocjenjuje kao „tiraniju mediokriteta koja napada i jednostavno pokušava uniformiranjem popularne kulture dovesti sve nas na istu razinu". Zastupnica Zovko je posebno istaknula važnost očuvanja kulturne raznolikosti i  prava domaćih autora, umjetnika i novinara na pravičnu naknadu za svoj rad. Istaknula je kako postoji izravna veza između zaštite kulturne i medijske raznolikosti i razvoja demokratskih standarda što je iznimno važno za svako društvo.

Jozo Radoš, eurozastupnik koji je glasao protiv usvajanja Direktive, objasnio je kako on načelno nije protiv Direktive, već smatra da ona nije dovoljno dobro izbalansirana, budući da i dalje postoji niz otvorenih pitanja te smatra da je važno prije konačnog glasovanja te nejasnoće razjasniti. Posebno je zabrinut oko mogućeg ograničavanja sloboda.

Panel je izazvao veliko zanimanje kulturne i političke javnosti, a raspravi koja je dupkom napunila rektorat Sveučilišta u Zagrebu nazočili su i potpredsjednik HAZU-a Frano Parać, potpredsjednica saborskog Odbora za obrazovanje i kulturu Vesna Bedeković, državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl, ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Miran Gosta, glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac, predsjednica Odbora za kulturu zagrebačke gradske skupštine Dubravka Brezak Stamać, te velik broj uglednih autora, filmskih i glazbenih umjetnika, kao i predstavnika medijskih kuća. (MK/Hina)

Novosti

(VIDEO) HRT

 (VIDEO) HRT-Dnevnik2: Na što obvezuje Marakeški sporazum? 

 

 

(VIDEO) NOVA TV: Šuica u emisiji kod Mislava Bage o migracijama i Marakeškom sporazumu
 
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju 
 

Tweets

Newsletter

Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije. Nastavkom pregledavanja stranice pristajete na Uvjete korištenja. Pročitajte više

Prihvaćam