Nju smo kontaktirali jer je u travnju ove godine žestoko kritizirala vladu zbog njene spore i dezorganizirane reakcije nakon elementarne nepogode koja je pogodila Primorsko-goransku i Karlovačku županiju, te se obratila se za pomoć Europskoj komisiji u Bruxellesu. Gospodin Johannes Hahn, povjerenik EK za regionalnu politiku, odgovorio joj je: 
"RH mora u skladu s primjenjivim pravilima EU o procjenama rizika prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih djelovanjem čovjeka utvrditi prioritete za navedeno sufinanciranje. Očekuje se da će nadležna hrvatska tijela procjenu rizika dovršiti do kraja 2015. godine, kada bi se sufinanciranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u tom području i moglo osigurati." 

Povjerenik Hahn odgovorio je i na pitanje zastupnice Šuice o dostupnosti sredstava iz EU proračuna koja bi jedinice lokalne samouprave mogle koristiti za prevenciju s ciljem izgradnje nasipa i sustava za odvodnju. Komisija je naglasila da je neophodno strateško planiranje kako bi se ta sredstva mogla koristiti. "U tu je svrhu potrebno imati strategiju, no ako Hrvatska namjerava ulagati prije dovršetka strategije, prioriteti ulaganja, njihovi očekivani rezultati i pokazatelji morali bi u okviru programa biti dobro definirani i opravdani kako bi se mogli smatrati prihvatljivima za financiranje iz sredstava EU-a", rekao je Hahn.
"Očekujem da će Vlada ovog puta djelovati promptno, posebice sada kada imamo pisano jamstvo Komisije da će financirati štete stanovnicima područja nastradalih u poplavama. Samo se nadam da se neće ponoviti slučaj kada je zbog nepripremljenosti informacijskog sustava za praćenje EU fondova i zbog diletantizma vladajućih u pitanje došlo čak 150 milijuna eura", rekla je tada Šuica.  

Dakle: Hrvatska je ove poplave mogla i spriječiti, jer je još kao zemlja kandidat mogla, i trebala, predati strateške dokumente i temeljem njih povući EU sredstva za izgradnju nasipa i kanala odmah po prijemu u EU. No, to se, zaslugom svih prijašnjih vlada - nije dogodilo. Strategije temeljem koje bismo povukli sredstva za obranu od poplava i dalje nema, a kad će ih biti, ne zna se. EU ne može odobriti sredstva za prevenciju dok nema strategije. 
No, prije nego je strategija gotova, došla je nova prirodna katastrofa. A pred samo tri dana, Šuica je na svojim facebook stranicama objavila kako su oni,  europarlamentarci, na posljednjoj plenarnoj sjednici EU Parlamenta, usvojili direktivu koja omogućuje bržu i učinkovitiju pomoć članicama koje su pogođene poplavama i drugim prirodnim katastrofama. 
Radi se o fondu solidarnosti Europske Unije. Rok za prijavu za pomoć produžen je sa 10 na 12 tjedana. Također, države članice imat će više vremena za korištenje fondova: 18 mjeseci umjesto 12. Vremenska ograničenja za admnistrativni postupak smanjena su, tako da će Komisija imati 6 tjedana za ocjenu prijava.

Međutim, da bi dobila sredstva iz ovog fonda, Hrvatska će morati podnijeti dokumentaciju kako bi dokazala da zadovoljava uvjete: Fond solidarnosti je namijenjen za veće katastrofe, koje uzrokuju štete od preko 3 milijrde eura ili 0.6 % bruto nacionalnog dohotka. Pomoć je dostupna i za ograničene regionalne katastrofe: nova pravila propisuju jedinstven kriterij – 1,5% bruto domaćeg proizvoda regije. Iz tog fonda solidarnosti su do sad 23 države dobile pomoć u iznosu od 3,6 milijardi eura.

Gospođa Šuica nam je rekla: "Odgovor koji sam dobila od povjerenika jasno kaže da novca i u fondu solidarnosti i ostalim fondovima ima, no traži se sustavna gradnja nasipa i traži se okvirni strateški dokument za sustavnu obranu od poplava. EU ne daje novac sporadično, osim kroz fond solidarnosti za koji smo 16 travnja donijeli direktivu kojim se znatno olakšava kako doći do sredstava.
Dakle, sad je mnogo lakše povući sredstva, ali potez je na vladi, mora na vrijeme reagirati." 

Je li vlada nakon katastrofe u veljači i nakon njenih kritika uspjela ipak povući neka sredstva, pitali smo?
"Tražila sam da vlada reagira i da prikupi podatke kolike su štete od Gorskog kotara do Moslavine i prijavi ih EU tijelima, ali nemam podatke jesu li reagirali. Stalno ukazivala na to, ali oni su valjda mislili da se takva katastrofa neće ponoviti".

Vjeruje li da će vlada ovaj put uspjeti povući sredstva, ili će se ponoviti slučaj kada je zbog nepripremljenosti informacijskog sustava za praćenje EU fondova i zbog diletantizma vladajućih u pitanje došlo čak 150 milijuna eura, zbog čega je nedavno žestoko kritizirala vladu?
"Sad je olakšano, ne vjerujem da neće uspjeti. Situacija je dramatična, nitko ne može ostati hladan, ali šteta je da to nije prije riješenom da se nije djelovalo preventivno i da nisu povučena sredstva za prevenciju od poplava. A nije, jer nema strateškog dokumenta. Bez strateškog dokumenta, nema sredstava za sustavnu obranu od poplava, ali ima ad hoc sredstava iz fonda solidarnosti."
Šuica kaže da je zabrinuta zbog dramatičnosti situacije, i da žali što se nije djelovalo preventivno, ali da sada nije vrijeme da se ide tražiti krivca nego da se prione na posao: 

"Potrebno je sustavno riješiti projekt odvodnje, ismijavali su HDZ kad je na Gospodarskom forumu predložio projekt kanala Sava - Dunav, ali da je to realizirano ne bi bilo ovih poplava", kaže Šuica. 

Dakle, Hrvatska je šansu da povuče sredstva za obranu od poplava, de facto - propustila. Ostao nam je samo još Fond solidarnosti EU, koji, treba znati, nije namijenjen hitnoj intervenciji nego naknadnoj kompenzaciji štete. Usto, iz njega se ne nadoknađuje šteta na privantoj imovini, to je na osiguravajućim društvima i državama članicama. Taj fond je prvenstveno namijenjen popravcima infrastrukture, poput cestovne i željezničke. 
Stoga je svakako lijep gest kojom je Hrvatska ponudila pomoć susjednim državama zapravo besmislen. Pomoć je u redu u ovakvim situacijama. Ono što nipošto nije u redu je da Vlada nije povukla sredstva na koja ima pravo iz EU fondova, tako da ne može pomoći ni sebi ni drugima.