Trasa kroz Hrvatsku
Kada su na prošlogodišnjem sastanku u Rumunjskoj, o regionalnim prometnim projektima, predstavnici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine predložili da se oživi stara ideja o gradnji Jadransko-jonske autoceste trasom kroz BiH, od ministra prometa Siniše Hajdaš Dončića dobili smo samo hladan odgovor da to uopće ne može biti predmet .
Godinu dana kasnije, premijer Zoran Milanović u Cavtatu je sazvao predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevandu, predsjednika Vlade Crne Gore Milu Đukanovića i Albanije Edija Ramu kako bi zajednički podnijeli zahtjev za gradnju koridora, a ministar Hajdaš Dončić jučer izjavljuje da je “gotovo nemoguće da nastavak autoceste od Ploča ide kroz hrvatski teritorij zbog zemljopisa i mjera zaštite okoliša”.
Sa sastanka je procurila informacija kako je Milanović izrazio spremnost odustati od gradnje sadašnje Dalmatine teritorijem Hrvatske južno od Ploča, no predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda za Večernji list tvrdi da se radi o preslobodnoj interpretaciji te da Milanović nije rekao da odustaje od gradnje autoceste teritorijem RH.
– Nije on apsolutno rekao da odustaje. Ta će cesta povezati i jug Hrvatske, što je neuralgična točka za Hrvatsku. I ja ne razumijem što je veći interes Hrvatske od toga da poveže Dubrovnik s ostatkom države. A što se tiče BiH, za nas je od iznimne važnosti da ta autocesta ide kroz našu državu, čime postajemo dio europske prometne infrastrukture – objasnio nam je Bevanda te naglasio da se još ne zna kuda će ići ta trasa autoceste jer se sada tek pokušava osigurati novac za izradu studije izvedivosti i idejnoga projekta.
I iako trasa još i ne postoji, već sada su se, samo na osnovi indicija i izjava, podijelili čelnici s juga Hrvatske. Prvi je reagirao dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić koji je poručio da je njegova županija uvijek bila zagovornik Jadransko-jonske autoceste, a time i zagovornik izlaska Dubrovnika i cijele županije iz prometne izolacije.
– Županija kroz prostorni plan, a Hrvatska kroz Strategiju prometnog razvoja, predviđa u Hrvatskoj dionicu autoceste Ploče – Osojnik (Dubrovnik), a nakon toga izlaz prema BiH te dalje prema jugu – podsjetio je Dobroslavić te se zapitao koji je interes Hrvatske da, nakon što je vlastitim novcem sagradila najveći dio buduće Jadransko-jonske autoceste, odustane od trase preko svoga teritorija.
S druge strane, gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić oduševljeno prima vijest da autocesta ide kroz BiH te se s Dubrovnikom poveže brzom cestom.
– Koji bi to normalni lider želio da mu 5000 kamiona dnevno prolazi kroz grad. Ova odluka je fantastična jer čuva naš prostor, što je nešto najvrednije što imamo – objašnjava Vlahušić te dodaje da mi ne bismo platili taj skupi projekt, ali bismo ipak bili povezani.
Europarlamentarka Dubravka Šuica kaže pak kako je najvažnije sagraditi Jadransko-jonsku autocestu, a konačna trasa treba biti tema za struku.
– Bilo bi dobro da ide kroz Hrvatsku, ali činjenica je da je trasa kroz županiju vrlo kompleksna jer bi 70 posto ceste prolazilo kroz tunele i vijadukte – zaključuje Šuica.
Sa sastanka je procurila informacija kako je Milanović izrazio spremnost odustati od gradnje sadašnje Dalmatine teritorijem Hrvatske južno od Ploča, no predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda za Večernji list tvrdi da se radi o preslobodnoj interpretaciji te da Milanović nije rekao da odustaje od gradnje autoceste teritorijem RH.
– Nije on apsolutno rekao da odustaje. Ta će cesta povezati i jug Hrvatske, što je neuralgična točka za Hrvatsku. I ja ne razumijem što je veći interes Hrvatske od toga da poveže Dubrovnik s ostatkom države. A što se tiče BiH, za nas je od iznimne važnosti da ta autocesta ide kroz našu državu, čime postajemo dio europske prometne infrastrukture – objasnio nam je Bevanda te naglasio da se još ne zna kuda će ići ta trasa autoceste jer se sada tek pokušava osigurati novac za izradu studije izvedivosti i idejnoga projekta.
I iako trasa još i ne postoji, već sada su se, samo na osnovi indicija i izjava, podijelili čelnici s juga Hrvatske. Prvi je reagirao dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić koji je poručio da je njegova županija uvijek bila zagovornik Jadransko-jonske autoceste, a time i zagovornik izlaska Dubrovnika i cijele županije iz prometne izolacije.
– Županija kroz prostorni plan, a Hrvatska kroz Strategiju prometnog razvoja, predviđa u Hrvatskoj dionicu autoceste Ploče – Osojnik (Dubrovnik), a nakon toga izlaz prema BiH te dalje prema jugu – podsjetio je Dobroslavić te se zapitao koji je interes Hrvatske da, nakon što je vlastitim novcem sagradila najveći dio buduće Jadransko-jonske autoceste, odustane od trase preko svoga teritorija.
S druge strane, gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić oduševljeno prima vijest da autocesta ide kroz BiH te se s Dubrovnikom poveže brzom cestom.
– Koji bi to normalni lider želio da mu 5000 kamiona dnevno prolazi kroz grad. Ova odluka je fantastična jer čuva naš prostor, što je nešto najvrednije što imamo – objašnjava Vlahušić te dodaje da mi ne bismo platili taj skupi projekt, ali bismo ipak bili povezani.
Europarlamentarka Dubravka Šuica kaže pak kako je najvažnije sagraditi Jadransko-jonsku autocestu, a konačna trasa treba biti tema za struku.
– Bilo bi dobro da ide kroz Hrvatsku, ali činjenica je da je trasa kroz županiju vrlo kompleksna jer bi 70 posto ceste prolazilo kroz tunele i vijadukte – zaključuje Šuica.
