Hrvatskih jedanaest zastupnika nije mnogo s obzirom na, primjerice, Njemačku ili Francusku što je i određen hendikep kod rada u Odborima, rekla je HDZ-ova Dubravka Šuica.
FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
Petogodišnji mandat u Europskom parlamentu za mnoge od zastupnika je nastavak započetog posla, no za one koji su po prvi puta sjeli u euro klupe veliki je izazov. Zastupnici djeluju u Odborima gdje zagovaraju interese svoje stranke, no s njom se ne moraju uvijek i nužno slagati.
"Mi smo hendikepirani i tretirani smo u odborima i delegacijama prvo međustranački, a onda i po Dhontu. Mislim da smo ipak dobro pokrili područje ali nije bilo jednostavno", rekla je Šuica. Naši zastupnici sjede u odborma za sigurnost hrane i zaštitu okoliša, regionalni razvoj, poljoprivredu i ruralni razvoj, ravnopravnost spolova, vanjsku politku, transport i turizam... Novoizabranim vodstvom Europske komisije su zadovoljni.
"Mislim da se radi o dobrom kompromisu jer je Europa izašla na kraj s kontroverzama s kojima se nosi i našla dvoje političara koji svojim biografijama. spolovima, ekspertizom i političkom pripadnošću pokrivaju glavne skupine interesa koje postoje u EU. Mogherrini nosi jedan senzibilitet i ja pozdravljam njezin izbor", rekao je Tonino Picula. Jedno od pitanja kojim se ovaj saziv Komisije neće baviti je proširenje, no naši članovi odbora za vanjsku politiku, Tonino Picula i Andrej Plenković ističu kako se to pitanje ipak ne smije zanemariti, a Hrvatska će nastaviti davati podršku reformamama susjednih zemalja.
"Taj proces treba nastaviti i zato smo mi inzistirali da, bez obzira na konstantnu temu zamora od proširenja, nije dobro poslati jedan politički signal kao da taj portfelj više nije prioritetan", kažePlenković.
"Želimo da doista Hrvatska ne bude zadnja stanica Unije prema jugoistoku kao što je sada. Unija taj prostor ne može tretirati, neka se nitko ne ljuti, kao Kavkaz, Ukrajinu, Sjevernu Afriku... Balkan je unutarnje dvorište, atrij Unije i bez obzira što sljedeće godine neće doći do proširenja ne smije prestati podrška reformskim procesima", smatra Picula. Što se tiče procedure prekomjernog deficita Hrvatska je predala aktivnosti za 2014., sad se čekaju reforme u 2015., no i prije toga bi mogli naići na probleme, smatra Ivana Maletić: "Jer je jedno ono na papiru, a drugo ono u praksi. Na papiru je izračunati deficit od 4,7 posto, no već sad smo na 5,5 posto i definitivno probijamo ciljanu veličinu", kaže. Polje na kojem su se našli i lijevi i desni europarlamentarci je borba protiv genetski modificiane hrane.
"Ono što je naš interes ćemo štititi dok god se ne ispita GMO do kraja", rekla je Biljana Borzan.
"Naš seljak još uvijek proizvodi hranu na tradicionalan način i mi se moramo razvijati na način da poštujemo postulate održivog razvoja", kaže Petir. Jedna od točaka koja je napokon stavljena ad acta je povezivanje juga Hrvatske. Napokon postoji politička volja i konsenzus za Pelješki most, no vlada previše kasni, smatra Dubravka Šuica.
"Nadam se da će Vlada ubrzati proceduru. Čujem da ministar Dončić kaže da će to biti dogodine u trećem mjesecu, ja mu kažem da požuri jer hrvatski jug nema vremena više čekati", zaključuje Šuica.
