JEDNOGLASNO
Od predsjednika RH, Vlade i Hrvatskog Sabora traži se zaštita nacionalnih interesa na krajnjem jugu RH te ustrajnost na izgradnji autoceste kroz teritorij RH, zaključak je okruglog stola o cestovnom povezivanju Dubrovačko-neretvanske koji je jutros u organizaciji najjužnije županije održan u hotelu Excelsior, prenosi Dubrovacki.hr.
Pelješki most ponovno je istaknut kao prioritet. Neprihvatljivim je ocijenjen prijedlog rješenja trase autoceste sa sastanka čelnika regije u Cavtatu kolovoza ove godine gdje je naznačeno izmještanje trase autoceste Ploče-Dubrovnik sa spojem na Osojnik u BiH:
- Odbacuje se kao štetna trasa Ploče-Počitelj-Trebinje jer je suprotna interesima Dubrovačko-neretvanske županije i RH i ostavlja neriješenom vezu Dubrovnika s ostatkom Hrvatske i EU.
Povezivanje Dubrovnika tom trasom je duže, geostrateški nepovoljnije i nije jeftinije od trase Ploče-Dubrovnik(Osojnik), a turistički i gospodarski promet upućuje izvan teritorija RH – poručili su sudionici sastanka kojim je predsjedao dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić. Župan je središnjoj vlasti, HAC-u i HC-u zamjerio izostanak sa sastanka, što za njega samo potvrđuje ignorantski odnos vladajućih prema problemu prometne izoliranosti jedine preostale eksklave u EU.
- Nama je neprihvatljivo da su u svih važećim strateškim dokumentima odabranje najpovoljnije varijante, a da onda neka elita koja misli da je Bogom dana kaže – ne, autocesta neće ići po strategijama i prostornim planovima nego kud se mi dogovorimo. To nije ispravno. Zašto je teritorij druge države privlačniji od našeg vlastitog? – zapitao se Dobroslavić.
- Ako bi se planirana autocesta izmjestila izvan teritorija RH, prometno povezivanje Ploča s Dubrovnikom rješavalo bi se brzom cestom, što bi rezultiralo znatno manjom sigurnošću prometnica, a bilo bi i više poginulih u prometu jer brze ceste sa spojnicama nisu ni približno sigurne poput autocesta – utvrđeno je na sastanku odakle je upućena puna potpora EU projektu Jadransko-jonske autoceste:
- Budući da je Hrvatska vlastitim novcem izgradila veliki dio te buduće prometnice, logično je da preostalih 70 kilometara na krajnjem jugu, realizira se kao dio ukupnog projekta, nakon čega bi autocesta nastavila teritorijem BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke – istaknuto je na skupu na kojem su uz predstavnike struke sudjelovali i saborski zastupnici i europarlamentarka Dubravka Šuica.
Profesor Prometnog fakulteta u Zagrebu Željko Marušić upozorio je kako je prometno povezivanje juga od vitalnog značaja ne samo za županiju, već i ciejlu EU, pa ga utoliko zabrinjava kratkovidnost i jednostranost mišljenja službene vlasti o "selidbi" autoceste kroz teritorij susjedne države. Za splitskog projektanta autocesta Vjekoslava Dorića BiH varijanta je sporna zbog topografije trase kroz Popovo polje, koja bi dodatno poskupila projekt.
- Odbacuje se kao štetna trasa Ploče-Počitelj-Trebinje jer je suprotna interesima Dubrovačko-neretvanske županije i RH i ostavlja neriješenom vezu Dubrovnika s ostatkom Hrvatske i EU.
Povezivanje Dubrovnika tom trasom je duže, geostrateški nepovoljnije i nije jeftinije od trase Ploče-Dubrovnik(Osojnik), a turistički i gospodarski promet upućuje izvan teritorija RH – poručili su sudionici sastanka kojim je predsjedao dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić. Župan je središnjoj vlasti, HAC-u i HC-u zamjerio izostanak sa sastanka, što za njega samo potvrđuje ignorantski odnos vladajućih prema problemu prometne izoliranosti jedine preostale eksklave u EU.
- Nama je neprihvatljivo da su u svih važećim strateškim dokumentima odabranje najpovoljnije varijante, a da onda neka elita koja misli da je Bogom dana kaže – ne, autocesta neće ići po strategijama i prostornim planovima nego kud se mi dogovorimo. To nije ispravno. Zašto je teritorij druge države privlačniji od našeg vlastitog? – zapitao se Dobroslavić.
- Ako bi se planirana autocesta izmjestila izvan teritorija RH, prometno povezivanje Ploča s Dubrovnikom rješavalo bi se brzom cestom, što bi rezultiralo znatno manjom sigurnošću prometnica, a bilo bi i više poginulih u prometu jer brze ceste sa spojnicama nisu ni približno sigurne poput autocesta – utvrđeno je na sastanku odakle je upućena puna potpora EU projektu Jadransko-jonske autoceste:
- Budući da je Hrvatska vlastitim novcem izgradila veliki dio te buduće prometnice, logično je da preostalih 70 kilometara na krajnjem jugu, realizira se kao dio ukupnog projekta, nakon čega bi autocesta nastavila teritorijem BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke – istaknuto je na skupu na kojem su uz predstavnike struke sudjelovali i saborski zastupnici i europarlamentarka Dubravka Šuica.
Profesor Prometnog fakulteta u Zagrebu Željko Marušić upozorio je kako je prometno povezivanje juga od vitalnog značaja ne samo za županiju, već i ciejlu EU, pa ga utoliko zabrinjava kratkovidnost i jednostranost mišljenja službene vlasti o "selidbi" autoceste kroz teritorij susjedne države. Za splitskog projektanta autocesta Vjekoslava Dorića BiH varijanta je sporna zbog topografije trase kroz Popovo polje, koja bi dodatno poskupila projekt.
