Izbor nove Europske komisije, ali i opći izbori u BiH, nova su prilika da se naša zemlja konačno izvuče iz blata u koji je zapala zbog nepostojanja zajedničke političke vizije na europskom putu te da oživi europski projekt i pokuša nadoknaditi zaostatak u odnosu na zemlje regije, moglo se čuti jučer, između ostalog, na Međunarodnoj konferenciji Paneuropske unije BiH “Bosna i Hercegovina na prekretnici – Novi pristup euroatlantskim integracijama”.
Na skupu koji je okupio više od 120 predstavnika paneuropskih organizacija predvođenih predsjednikom Međunarodne Paneuropske unije Alainom Terrenoireom, kao i predstavnici europskih institucija i organizacija, te domaći političari, naglasak je stavljen na činjenicu kako je BiH proteklih godina u totalnom zastoju na europskom putu te kako je borba za osobne i političke interese, umjesto one opće, dovela i do teške ekonomske situacije.
Ipak, optimizam postoji, a on se uglavnom temelji na vjerovanju kako će nova vlast u BiH konačno staviti točku na “i” podjelama. Predsjednik Terrenoire je u svom govoru jasno naglasio kako je njegova poruka političarima u BiH je dvojaka.
– S jedne strane je pitanje želite li biti dio europske obitelji, a s druge strane, ako želite, imate li dovoljno hrabrosti, odlučnosti i jeste li spremni na odricanje da se što prije pridružite europskoj obitelji. Odavno se krećemo u krug u vezi s tim pitanjem Europe – upozorio je Terrenoire, osvrnuvši se i na komplicirani ustroj BiH i kazavši kako su već 20 godina svjesni da Daytonski mirovni sporazum više ne odgovara potrebama BiH, prenosi Dnevni list.
S druge strane, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula bio je nešto konkretniji, ali i optimističniji, poručivši kako bi zemlje zapadnog Balkana, uključujući i BiH, mogle bi postati novim članicama Europske unije odmah nakon 2020. godine ako ozbiljno shvate pruženu priliku i odlučno provedu tražene reforme.
Picula, koji je i prvi čovjek izaslanstva EP-a za odnose s BiH i Kosovom, kazao je kako je BiH bila i ostat će stres-test za sposobnost EU-a da širi svoj teritorij, ali i utjecaj kao zajednice koja dijeli iste vrijednosti.
Novi val proširenja
Međutim, Picula se osvrnuo i na činjenicu da je posljednje veliko proširenje EU-a prije deset godina dovelo do rasta BDP-a Unije kao cjeline od samo tri posto, što je jedan od razloga neraspoloženja prema novim proširenjima. Isto tako, najava predsjednika nove Europske komisije Jean-Claude Junckera da neće biti proširenja Unije u idućih pet godina, ne smije biti, upozorio je Picula, alibi da se ništa ne radi, a to bi posebno moglo biti loše u slučaju da u BiH ovu poruku tako shvate.
Stoga je pozvao da se konačno započne veliki posao u BiH, jer, smatra on, već nakon 2020. mogao bi uslijediti novi veliki val proširenja. U tom kontekstu novim vlastima treba dati priliku, ali uz pomoć međunarodne zajednice, te je stoga Picula poručio kako je ovo vrijeme “vrlo brutalnog resetiranja međunarodnih odnosa”.
Oživjeti europski projekt
A da je upravo pred međunarodnom zajednicom, odnosno europskim institucijama složen zadatak, svjestan je i zastupnik u Europskom parlamentu Eduard Kukan, naglasivši u svom obraćanju kako je obnova europskog pokreta veliki izazov za Europsku komisiju, prenosi Dnevni list.
– Nova Europska komisija treba se vratiti temeljnoj ideji europskog projekta, odnosno jedinstvu u različitostima, kazao je Kukan, pojasnivši kako je BiH neizostavni dio toga te kako je vrijeme da se europski put ponovno pokrene, a kriza iskoristi kao nova šansa.
Stoga je pozvao političare u BiH koji su dobili povjerenje birača da ožive europski projekt. Na konferenciji su svoje viđenje razloga zastoja na europskom putu iznijeli i predstavnici Paneuropske unije BiH, a njezin predsjednik Vanja Gavran naglasio je kako poruka svim političkim akterima mora biti: Ovako kako se do sada radilo više se ne može raditi.
Okrenite ploču i istinski se borite za interese ove zemlje, svih njezinih naroda i građana. Prijeđite napokon s riječi na djela. Neka vam procesi integracija budu uz ekonomski razvoj zemlje na prvom mjestu. Ostavite stranačke interese, ali i osobne sa strane i borite se za opće dobro. Istodobno, počasni predsjednik Paneuropske unije BiH Franjo Topić naglasio je da bi se stvari u BiH pomakle u pozitivnom smjeru, trebale bi se vratiti bonske ovlasti visokom predstavniku, a u kontekstu preustroja zemlje, objasnio je kako je važno reformirati ne dijelove, već cijelu BiH. Topić je upozorio kako nefunkcionalna BiH predstavlja veliku opasnost za cijelo susjedstvo i da bez mira u njoj neće biti trajnog mira ni u Europi.
– Najmanja zloćudna stanica uništi i najveći organizam, zaključio je Topić. Na konferenciji koja je završila i usvajanjem deklaracije odaslane su jake poruke kako Europa nije odustala od BiH, ali i kako je ključni preduvjet za napredak prvenstveno unutarnji dogovor i harmonizacija različitosti što je i najveći poslijeratni izazov.
Ne smije biti razočarenja
I zastupnica u EP Dubravka Šuica izrazila je nadu kako će vlast u BiH biti uspostavljena što prije.
– Treba učiniti sve da BiH što prije dobije status kandidata, a onda u reforme malo po malo, kazala je Šuica najavivši kako će osobno učiniti sve da se to i dogodi. Poručila je kako Hrvatska želi da BiH, a i sve druge države zapadnog Balkana postanu članice EU-a.
Političare u BiH je podsjetila kako je nova Europska komisija izabrana zahvaljujući dogovoru triju velikih skupina stranaka različite orijentacije.
– U Hrvatskoj smo Picula i ja na različitim stranama, a u EU-u zagovaramo iste ciljeve. Treba li boljeg primjera za BiH?, kazala je Šuica, koja je i zamjenica predsjednika izaslanstva EP-a za odnose s BiH i Kosovom. I ona drži kako najava da neće biti proširenja EU-a u idućih pet godina ne treba biti shvaćena kao razočaravajuća, jer se nudi “kvaliteta umjesto brzine”.
Međunarodna konferencija o ustavu?
Slovenska zamjenica u EP-u Tanja Fajon najavila je kako će i u svom novom mandatu biti zagovornica BiH u EP-u. Pozvala je da se promijeni način razmišljanja i djelovanja u BiH te da se vlast uspostavi što prije.
– To bi moglo značiti i novo poglavlje u odnosima s EU-om, kazala je Fajon, uz ocjenu kako BiH svakako treba novi ustavni okvir do kojega će se doći na temelju široke rasprave čija bi kruna bila nova velika međunarodna konferencija pod pokroviteljstvom EU-a i SAD-a.
Ozbiljni izazovi
Visoki predstavnik Valentin Inzko kazao je kako pragmatična, ambiciozna i sadržajna strategija za izlazak iz krize mora biti ključ uspostave nove vlasti nakon izbora.
– Potrebna nam je jaka i funkcionalna BiH, istaknuo je Inzko. Zamjenik šefa Izaslanstva EU-a u BiH Renzo Daviddi potvrdio je kako ukidanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu i uspostava jedinstvenog mehanizma koordinacije odnosa s EU-om ostaju najvažnije zadaće koje BiH mora provesti želi li postati kandidatom za članstvo u Uniji, no to neće biti dovoljno.
– U idućih četiri do pet godina BiH čekaju jako ozbiljni izazovi, dodao je Daviddi, upozoravajući kako gospodarsko stanje u toj zemlji potiče posebnu zabrinutost.
