Kako „dišu“ institucije EU-a po pitanju lista osoba kojima se temeljem članka 32. stavka 7. Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima onemogućuje pristup sportskim objektima, a koje bez pozivanja na sudske zabrane i bez prava na žalbu mogu krojiti organizatori sportskih natjecanja ili ugovorni distributeri ako raspolažu saznanjima da se neka osoba ranije protupravno ponašala?
U neobvezujućoj Rezoluciji o europskoj dimenziji sporta iz 2012. godine Europski parlament poziva države članice odnosno nadležna državna tijela da zabranjuju pristup stadionima.
Pravo kluba
U odgovoru Europske komisije od travnja ove godine na zastupničko pitanje belgijskog eurozastupnika Ive Beleta između ostalog stoji da “zabrana dolaska na stadion može biti nametnuta i od nogometnih klubova”. Pitanje eurozastupnika Beleta odnosi se na međunarodne nogometne utakmice. Nije jasno radi li se o diskrecijskom pravu kluba. Kad se govori o postupanju policije prema navijačima, Europska komisija se oglašava nenadležnom pozivajući se na članak 276. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
O problemima vezanim uz članak 32. stavak 7. Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima i drugim problemima u hrvatskom nogometu razgovarali smo i sa zastupnicima iz Hrvatske u Europskom parlamentu.
- Osuđujući svaki oblik huliganizma, smatram da je više od 30 tisuća ljudi na Rivi dokaz kako je potrebno povesti javnu raspravu o spornom članku 32. stavak 7. Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, koji je potrebno izmijeniti ili poslati na ocjenu usklađenosti s Ustavom. Zakon stavlja pod upitnik dolazak na sportska borilišta i mnogih istaknutih sportskih djelatnika, a nitko nema pravo primjenjivati zakon selektivno niti ima pravo zloporabiti sporni članak za privatne obračune, ističe Dubravka Šuica.
- Prilikom rasprave u Hrvatskom saboru 2011. godine, kao zastupnica sam upozoravala da se njime skida odgovornost s organizatora sportskih natjecanja, klubova i saveza, a tjera se policiju da se razračunava s građanima-navijačima umjesto da se utvrde modeli kako suzbiti huliganizam i omogućiti stvarnim ljubiteljima nogometa da uživaju u gledanju utakmica. Na utakmice bi kao i u drugim državama trebale moći dolaziti obitelji s djecom - kaže Marijana Petir.
- Zloupotreba Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima ide na štetu navijača i slobode pojedinca, što je u suprotnosti s europskim vrijednostima. Članak 32. stavak 7. istog zakona smatram spornim jer organizatoru sportskih natjecanja daje ovlasti policijskih i sudskih tijela što nije u skladu s hrvatskim Ustavom.
Navijači su sastavni dio svakog sporta te se njihov glas treba uvažavati - naglašava Davor Škrlec.
- Neprihvatljivo je da se samovoljno zabranjuju ulasci na stadion bez jasnih kriterija, da se građani ne osjećaju sigurnima na stadionima, da pojedinci koriste nogometne institucije za vlastite interese i primjerice osobno licitiraju s mjestima odigravanja utakmica hrvatske reprezentacije. No, zahtjevi za rasvjetljavanjem brojnih optužbi nikako ne smiju biti alibi za nasilje i ugrozu publike kojem smo najrecentnije svjedočili u Milanu. Nasilnu artikulaciju zahtijeva odbijam prihvatiti kao ispravnu, jednako kao i izjednačavanje hrvatskih i srpskih glavnih gradova na transparentima - kaže Tonino Picula.
Zanimalo nas je podržavaju li naši eurozastupnici zahtjeve istaknute na prosvjednom skupu održanom na splitskoj Rivi u organizaciji Kluba navijača Hajduka Torcida.
- Splitska Torcida organizirala je prosvjed protiv nogometne elite, a on se spontano pretvorio u bunt protiv nepravde koja je ukorijenjena u svim porama društva. Da ovo nije samo splitski problem i problem nogometnog kluba Hajduk, pokazuje podrška koja stiže sa svih strana Hrvatske. Podrška Torcidi stigla je i od navijača glavnog rivala. Silnim podjelama pokušava se stvoriti umjetni sukob sjevera i juga. No, stvorio se pokret otpora koji je ujedinio sjever i jug u bori protiv nepravde - kaže nam Dubravka Šuica.
- Prosvjede koji se događaju u Hrvatskoj smatram dizanjem glasa protiv nepravde, nejednakosti i kriminala koji vladaju u hrvatskom društvu, a to se odražava i na hrvatski nogomet. Ono što je najvažnije, treba zajedno sjesti za stol, polazeći od onog što je svima zajedničko, a u ovom slučaju to je nogomet i ljubav za koju ipak vjerujem da je svi akteri ove krize osjećaju prema tom sportu. Jer i hrvatski nogomet, i Hajduk i Dinamo su veći i dugovječniji od pojedinaca - ističe Marijana Petir.
- Sport u svom temelju snažno promiče pozitivan razvoj osobnosti, zdrav način života i duh tolerancije. Nažalost, to nije trenutna slika i prilika hrvatskog sporta, a osobito nogometa. Manjkavost pravnog okvira i u ostalim područjima hrvatskog sporta, osobito onog koji se tiče javnog financiranja, šteti općem interesu građana i u suprotnosti je s ciljevima kvalitetne javne politike - smatra Davor Škrlec.
- Podržavam inicijativu da se konačno raščiste činjenice vezane uz Hrvatski nogometni savez i njegove glavne protagoniste jer je trenutni način funkcioniranja izgubio legitimitet bojkotom publike zbog koje se nogomet igra. Podržavam poziv nadležnim institucijama da istraže sve elemente vezane za funkcioniranje Hrvatskog nogometnog saveza i profesionalnih nogometnih klubova koji nikako ne smiju biti neprofitne organizacije, naglašava Tonino Picula.
Hrvatske eurozastupnike smo zamolili i da daju prijedloge za okončanje krize hrvatskog nogometa, u kontekstu najbolje prakse u EU-u.
- Transparentnost i ravnopravnost su temeljna načela EU-a i zato smatram da poruke sa splitske Rive treba shvatiti ozbiljno te da treba uvažiti glas tih ljudi. Poslana je jasna poruka i onim političkim opcijama koje su pokušale manipulirati prosvjedom u dnevno-političke svrhe, što je neprihvatljivo - kaže Dubravka Šuica.
- Klubovi se ne smiju bojati navijača, ne smiju dijeliti huligane na „naše“ i „njihove“, podržavati kulturu u kojoj je sve dozvoljeno kako ne bi čuli svoje ime u pogrdnim pjesmama s tribine. Takve situacije trebaju se prijaviti policiji. One ne smiju biti izlika da se utakmica ne odigra ili da se kola slome na nekim nedužnim klincima. Probleme treba uvijek pokušati riješiti razgovorom - smatra Marijana Petir.
- Kao primjer istaknuo bih njemački model u kojem su nogometni klubovi isključivo profitne organizacije, a čelnici najvećih klubova kazneno sankcionirani za propuste, donacije sponzora su ograničene i regulirane, stadioni su sigurna mjesta za sve uzraste i obitelji, a jedino što se financira javnim novcem je sigurnosni sustav, iako se i o tome raspravlja - ističe Tonino Picula.
O problemima vezanim uz članak 32. stavak 7. Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima i drugim problemima u hrvatskom nogometu razgovarali smo i sa zastupnicima iz Hrvatske u Europskom parlamentu.
- Osuđujući svaki oblik huliganizma, smatram da je više od 30 tisuća ljudi na Rivi dokaz kako je potrebno povesti javnu raspravu o spornom članku 32. stavak 7. Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, koji je potrebno izmijeniti ili poslati na ocjenu usklađenosti s Ustavom. Zakon stavlja pod upitnik dolazak na sportska borilišta i mnogih istaknutih sportskih djelatnika, a nitko nema pravo primjenjivati zakon selektivno niti ima pravo zloporabiti sporni članak za privatne obračune, ističe Dubravka Šuica.
- Prilikom rasprave u Hrvatskom saboru 2011. godine, kao zastupnica sam upozoravala da se njime skida odgovornost s organizatora sportskih natjecanja, klubova i saveza, a tjera se policiju da se razračunava s građanima-navijačima umjesto da se utvrde modeli kako suzbiti huliganizam i omogućiti stvarnim ljubiteljima nogometa da uživaju u gledanju utakmica. Na utakmice bi kao i u drugim državama trebale moći dolaziti obitelji s djecom - kaže Marijana Petir.
- Zloupotreba Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima ide na štetu navijača i slobode pojedinca, što je u suprotnosti s europskim vrijednostima. Članak 32. stavak 7. istog zakona smatram spornim jer organizatoru sportskih natjecanja daje ovlasti policijskih i sudskih tijela što nije u skladu s hrvatskim Ustavom.
Navijači su sastavni dio svakog sporta te se njihov glas treba uvažavati - naglašava Davor Škrlec.
- Neprihvatljivo je da se samovoljno zabranjuju ulasci na stadion bez jasnih kriterija, da se građani ne osjećaju sigurnima na stadionima, da pojedinci koriste nogometne institucije za vlastite interese i primjerice osobno licitiraju s mjestima odigravanja utakmica hrvatske reprezentacije. No, zahtjevi za rasvjetljavanjem brojnih optužbi nikako ne smiju biti alibi za nasilje i ugrozu publike kojem smo najrecentnije svjedočili u Milanu. Nasilnu artikulaciju zahtijeva odbijam prihvatiti kao ispravnu, jednako kao i izjednačavanje hrvatskih i srpskih glavnih gradova na transparentima - kaže Tonino Picula.
Zanimalo nas je podržavaju li naši eurozastupnici zahtjeve istaknute na prosvjednom skupu održanom na splitskoj Rivi u organizaciji Kluba navijača Hajduka Torcida.
- Splitska Torcida organizirala je prosvjed protiv nogometne elite, a on se spontano pretvorio u bunt protiv nepravde koja je ukorijenjena u svim porama društva. Da ovo nije samo splitski problem i problem nogometnog kluba Hajduk, pokazuje podrška koja stiže sa svih strana Hrvatske. Podrška Torcidi stigla je i od navijača glavnog rivala. Silnim podjelama pokušava se stvoriti umjetni sukob sjevera i juga. No, stvorio se pokret otpora koji je ujedinio sjever i jug u bori protiv nepravde - kaže nam Dubravka Šuica.
- Prosvjede koji se događaju u Hrvatskoj smatram dizanjem glasa protiv nepravde, nejednakosti i kriminala koji vladaju u hrvatskom društvu, a to se odražava i na hrvatski nogomet. Ono što je najvažnije, treba zajedno sjesti za stol, polazeći od onog što je svima zajedničko, a u ovom slučaju to je nogomet i ljubav za koju ipak vjerujem da je svi akteri ove krize osjećaju prema tom sportu. Jer i hrvatski nogomet, i Hajduk i Dinamo su veći i dugovječniji od pojedinaca - ističe Marijana Petir.
- Sport u svom temelju snažno promiče pozitivan razvoj osobnosti, zdrav način života i duh tolerancije. Nažalost, to nije trenutna slika i prilika hrvatskog sporta, a osobito nogometa. Manjkavost pravnog okvira i u ostalim područjima hrvatskog sporta, osobito onog koji se tiče javnog financiranja, šteti općem interesu građana i u suprotnosti je s ciljevima kvalitetne javne politike - smatra Davor Škrlec.
- Podržavam inicijativu da se konačno raščiste činjenice vezane uz Hrvatski nogometni savez i njegove glavne protagoniste jer je trenutni način funkcioniranja izgubio legitimitet bojkotom publike zbog koje se nogomet igra. Podržavam poziv nadležnim institucijama da istraže sve elemente vezane za funkcioniranje Hrvatskog nogometnog saveza i profesionalnih nogometnih klubova koji nikako ne smiju biti neprofitne organizacije, naglašava Tonino Picula.
Hrvatske eurozastupnike smo zamolili i da daju prijedloge za okončanje krize hrvatskog nogometa, u kontekstu najbolje prakse u EU-u.
- Transparentnost i ravnopravnost su temeljna načela EU-a i zato smatram da poruke sa splitske Rive treba shvatiti ozbiljno te da treba uvažiti glas tih ljudi. Poslana je jasna poruka i onim političkim opcijama koje su pokušale manipulirati prosvjedom u dnevno-političke svrhe, što je neprihvatljivo - kaže Dubravka Šuica.
- Klubovi se ne smiju bojati navijača, ne smiju dijeliti huligane na „naše“ i „njihove“, podržavati kulturu u kojoj je sve dozvoljeno kako ne bi čuli svoje ime u pogrdnim pjesmama s tribine. Takve situacije trebaju se prijaviti policiji. One ne smiju biti izlika da se utakmica ne odigra ili da se kola slome na nekim nedužnim klincima. Probleme treba uvijek pokušati riješiti razgovorom - smatra Marijana Petir.
Njemački model
- Socios model koji funkcionira po načelu jedan član - jedan glas pozitivan je oblik organizacije klubova u Europi, vidljiv u slučaju nogometnog kluba Barcelona, koji prepoznaje važnost demokratskih mehanizama i transparentnosti upravljanja te ga stoga vidim kao dobar put ka rješenju trenutne situacije - drži Davor Škrlec.
- Kao primjer istaknuo bih njemački model u kojem su nogometni klubovi isključivo profitne organizacije, a čelnici najvećih klubova kazneno sankcionirani za propuste, donacije sponzora su ograničene i regulirane, stadioni su sigurna mjesta za sve uzraste i obitelji, a jedino što se financira javnim novcem je sigurnosni sustav, iako se i o tome raspravlja - ističe Tonino Picula.
