U tkz. "desetodnevnom" ratu u Sloveniji, poginulo je 17 Slovenaca, a u Domovinskom ratu oko 17.000 Hrvata. Otprilike... Točan broj doznat će se kad Srbi odluče progovoriti o nestalima... Izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna. Hrvati, ipak, ne traže niti kune. Traže nestale, kako bi ih mogli pokopati.
Što tu Slovencima nije jasno?
Glas naših europarlamentaraca sve je snažniji kada je u pitanju uvjetovanje Srbiji pri njenom ulasku u EU. Da to baš i ne bi trebalo biti tako, smatraju ni manje, ni više, nego zastupnici
iz Slovenije:
- Bilo bi dobro kad naši kolege iz Hrvatske ne bi gledali samo nacionalne interese nego bili konstruktivniji u pomaganju da zapadni Balkan ide brže prema EU – kazala je Tanja Fajon, slovenska europarlamentarka...
Postavlja se pitanje, gdje je Tanja Fujon koja po Bruxsellesu prosipa pamet bila kad je upravo njena država svojim ucjenama Hrvatsku držala u neizvjesnosti do samog momenta ulaska u EU? Iako je Hrvatska svojevremeno započela uspješne pregovore s EU, Borut Pahor je osobno blokirao otvaranje daljnjih poglavlja sve dok se ne riješi granični spor s kojim su Slovenci, pak, u Uniju ušli bez problema! Savudrijski zaljev koji je od strane ostalih zemalja članica bio doslovno ismijavan kao "problem koji se ne može naći na zemljovidu", slovenski su susjedi pretvorili u ogroman kamen spoticanja koji je Hrvatsku uistinu mogao koštati ulaska u Europsku Uniju. Hrvatska je od strane Slovenije bila dodatno "pritisnuta" i problematikom Ljubljanske banke čime je uvjetovala ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora. Koristoljubni razlozi, reklo bi se, potpuno drugačiji od onih koje Hrvatska ima spram Srbije.
Ono što muči naše zastupnike u EU parlamentu, daleko je moralnije i ljudskije prirode i bez rješavanja pitanja koja su naveli Marijana Petir, Tonino Picula, Dubravka Šuica i Andrej Plenković, teško da će Srbiju i Hrvatsku moći natjerati da ravnodušno budu bok uz bok u sklopu Europske Unije.
Tonino Picula navodi da Srbija prije ulaska mora uskladiti svoje vanjskopolitičko djelovanje sa interesima EU, a nije ostao ni ravnodušan na licemjerni zaključak slovenske zastupnice:
"Nitko ne bi trebao hrvatskim zastupnicima limitirati slobodu izražavanja političkih stavova u europarlamentu o Srbiji, a pogotovo to ne bi trebao raditi netko iz Slovenije, koja je bilateralna pitanja s Hrvatskom pretvarala u formalnu blokadu na razini cijele Europske unije", bio je izravan Tonino Picula.
Marijana Petir inzistira da od Europske komisije da izvan snage stavi srpski Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine kojim su sasvim nelegitimno zatočili hrvatskog branitelja Veljka Marića:
- Dobila sam priliku da slučaj Veljka Marića podignem na europsku razinu jer smatram da ga Srbija nije imala pravo uhititi tj. oteti i suditi mu kao hrvatskom građaninu za navodni zločin počinjen na hrvatskom teritoriju protiv drugog hrvatskog građanina. Na ulazim u procjenu njegove nedužnosti ili krivnje, već smatram da je za to nadležan hrvatski, a ne srpski sud – objasnila je Petir nelogičnosti zakona zbog kojeg će ustrajati na uvjetovanju ulaska Srbije u EU.
Dubravka Šuica je mišljanja da Srbija treba poštovati manjinska prava i zakonom jamčiti određeni broj mjesta u Narodnoj skupštini jer u Hrvatskom saboru sjede tri saborska zastupnika srpske nacionalne manjine.
Slovenska zastupnica sada zamjera što Hrvatska ima "nacionalne" interese i očito one materijalne zbog kojih je njena zemlja uvjetovala hrvatski ulazak u EU, smatra opravdanijim i logičnijim. Marijana Petir je uljepšanim riječima objasnila kako pitanje koje ona smatra spornim nije bilateralno, nego je to kršenje vladavine prava. Slovenska "kolegica" to, čini se, ne razumije... Jednostavno, kriteriji nam nisu isti. Problematika kao posljedica rata u koju je Hrvatska uvučena, za sobom nosi neriješenja ljudska pitanja kao što su traženja nestalih u čemu bi Srbija mogla pomoći, povratak dokumentacije iz vukovarske bolnice čiji se mrtvi još vode nestalima i još čitav niz problema koji je Slovencima nepoznat. Ipak, možda im to i ne treba zamjeriti. Njihov rat sa Srbima trajao je 10 dana, za razliku od Domovinskog koji se protegnuo na 5 godina. U tkz. "desetodnevnom" ratu u Sloveniji, poginulo je 17 Slovenaca, a u Domovinskom ratu oko 17.000 Hrvata. Otprilike... Točan broj doznat će se kad Srbi odluče progovoriti o nestalima... Izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna. Hrvati, ipak, ne traže niti kune. Traže nestale, kako bi ih mogli pokopati.
