Hrvatski zastupnici Europskog parlamenta iz skupine Europske pučke stranke (EPP) podnijeli su niz amandmana na izvješće o napretku Srbije, među njima i onaj u kojem traže da se kao mjerilo za otvaranje pregovora u poglavlju 23 postavi zahtjev Srbiji da promijeni svoj zakon kojim je sebi dala nadležnost za suđenja za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.

Na izvješće o Srbiji podnesena su ukupno 222 amandmana, a izvjestitelj EP-a za Srbiju David McAllister (CDU/Njemačka) usuglasio je s političkim skupinama 22 kompromisna amandmana u koje nije ušao prijedlog da se otvaranje pregovora sa Srbijom u poglavlju 23 uvjetuje promjenom srbijanskog zakona.

"Ne bismo trebali dodavati zahtjeve koji nisu predviđeni u europskoj pravnoj stečevini i pregovaračkom okviru", rekao je Simon Mordue, direktor u Općoj upravi Europske komisije za odnose sa susjedima i pregovore o proširenju.

"Da budem kristalno jasan, stajalište Europske komisije jest da bi uvjetovanje u ovom trenutku otvaranja poglavlja 23 bio štetan presedan, jer u tom području nema europske pravne stečevine", rekao je Mordue, dodajući da ne bilo u redu tražiti od Srbije da "promijeni zakon koji je vrlo sličan zakonima koji se primjenjuju u nekoliko država članica, poput Belgije, Češke, Danske, Finske, Njemačke, Luksemburgu, Nizozemske, Španjolske, Švedske i Velike Britanije".

"Ne mislim da bi Komisija podržala ideju da se od promjene zakona kakav je sada učini formalni preduvjet za otvaranje poglavlja 23", zaključio je Mordue.

Na to mu je iznimno oštro odgovorio Andrej Plenković, koji je predsjedavao sjednicom Odbora za vanjsku politiku.

"Od Komisije sam očekivao da napravi nešto više od domaće zadaće. Mislim da se navedeni primjeri ne mogu odnositi na kvazi-univerzalnu jurisdikciju koju je Srbija proširila samo na zemlje bivše Jugoslavije. To je vrlo negativan način objašnjavanja što je to univerzalna jurisdikcija. Zatražit ću od vas da se ubuduće suzdržite od miješanja ne samo dvije različite vrste voća, nego od miješanja vrlo različitog voća i povrća", rekao je Plenković.

"To je nešto što ne biste trebali činiti, zamolio bih vas da malo bolje proučite što je taj zakon proizveo, što je načelo pravne sigurnosti u međunarodnom i kaznenom pravu i što je nemiješanje u suverenost drugih država, posebice kada se radi o njihovoj jurisdikciji. Moram priznati da sam vrlo nezadovljan vašim komentarom i odgovorom, koji pokazuje da Komisija nije prethodno proučila taj dosje i nije ga razumjela. To nije bilateralno pitanje, to je načelno pitanje, pitanje međunarodnog prava, pitanje dobrosusjedskih odnosa koje je povezano s vrijednostima europske pravne stečevine. Namjeravam nastaviti raspravu o ovom vrlo delikatnom pitanju koje se nažalost tiče samo Slovenije i Hrvatske, a ne i drugih zemalja. Da se to tiče drugih zemalja, možda bi danas bile glasnije", zaključio je Plenković.

Izvjestitelj McAllister je u završnoj raspravi rekao da je u kompromisnim amandmanima konstatirano da o tome pitanju postoje različita pravna gledišta i da će se o tome morati razgovarati kasnije.

Iako se među kompromisnim amandmanima nije našao zahtjev o uvjetovanju promjene srbijanskog zakona po kojem je osuđen Veljko Marić, ipak je dobar dio ostalih amandmana u nekom obliku prihvaćen, poput amandmana kojim se Srbija poziva da strogo provodi zakon o pravima manjina.

Odbor za vanjske poslove glasovat će u utorak o izvješću za Srbiju. Kompromisni amandmani gotovo sigurno prolaze na glasovanju, dok pojedinačni amandmani koji nisu našli mjesto u kompromisnim amandmanima teško prolaze.

Nakon glasovanja u Odboru, tekst se upućuje kao prijedlog rezolucije o napretku Srbije na plenarnu sjednicu EP-a, što je predviđeno za ožujak.

U raspravi o ovom pitanju sudjelovale su i Marijana Petir (HSS) i Dubravka Šuica (HDZ). Petir je ponovila da taj srbijanski zakon predstavlja zlouporabu načela univerzalne jurisdikcije, dok je Šuica istaknula da se istupi hrvatskih zastupnika ne bi trebali shvatiti kao želja za kočenjem Srbije na putu prema EU-u.