Zemlja smo netaknute prirode, odlične hrane i dobrog vina...
Ovim se adutima kitimo i kad promoviramo zemlju kao turističku destinaciju u koju treba doći.
Zagovaramo hrvatske proizvode, a među njima je i vino. No kako će to izgledati nakon 2016. godine ako na snagu stupi odredba EU po kojoj će svaka boca vina biti označena kao namirnica čija je konzumacija rizična za trudnice i vozače? Naime, Europski parlament napravio je prvi korak u tom smjeru pozvavši Europsku komisiju da izradi takav zakon koji će biti primjenjiv od 2016. godine, a od 68 članova zdravstvenog povjerenstva čak njih 63 podržala su ovu rezoluciju. Britanska parlamentarka Glenis Willmott iz stranke MEP drugi se put zalaže za uvođenje ove prakse te opravdanje nalazi u pravu da potrošači dobiju potrebne informacije:
– Ljudi imaju pravo znati da čaša vina ima isti broj kalorija kao i kriška torte te da konzumacija vina u trudnoći može naštetiti djetetu – uporno ističe britanska zastupnica.
Njezina je inicijativa naišla na burne reakcije parlamentaraca, posebno iz zemalja koje su veliki proizvođači vina, poput Italije, Francuske, Španjolske... Stvorena je tako podjela na 'sjever i jug'. Na jugu je vino tradicija, a na sjeveru brojke povezuju redovito opijanje i pretilost mladih te pokazuju da čak 10 posto kalorija pretili maloljetnici u organizam unesu alkoholom.
Mišljenje povjerenstva o označavanju vina je neobavezujuće i o njemu će se tek raspravljati, ali industrija pića odgovara na traženja potrošača za većom transparentnošću. Tu inicijativu predvode pivari pa su tako Carlsberg i Heineken napravili plan prema kojem će dobrovoljno objaviti kalorijske vrijednosti na pakiranjima svojih proizvoda. Europski pivari, njih čak pet tisuća, drže da je to potez koji će dokazati da pivo nije piće koje najviše deblja, što je česta predrasuda.
Ostavite vinare da se bave vinogradima i vinom jer papirologija nas ograničava i guši
Petar Poletti
Naš vinogradar i vinar Petar Poletti drži da je ideja dodatnog etiketiranja boca s natpisima upozorenja samo još jedna u nizu obaveza i administrativnih zadaća kojima se moraju baviti:
– Dokazana je zdravstvena dobrobit vina ako ga se konzumira u primjerenim količinama. I ovako smo zarobljeni u pravilnicima i normama, veličinama slova... Pa zar je vino isto kao i cigarete da bi se na njega stavljalo upozorenje? – pita Poletti.
Profesorica Marija Vukelić, dopredsjednica udruge Woman on Wine, polaznica L2, drugog stupnja WSET-a (Akademije vina i alkohola), upozorava da je vino, čak i u svojoj definiciji, poljoprivredno-prehrambeni proizvod kojeg čak zagovaraju i liječnici u mediteranskoj prehrani.
Vino je prehrambeni proizvod koji čak i liječnici zagovaraju u mediteranskom načinu prehrane
Marija Vukelić
– Ne može se vino uspoređivati s proizvodima koji se sada etiketiraju jer su zdravstveno rizični. Usto, neke su vinske etikete prava dizajnerska remek-djela – kaže M. Vukelić.
Luana Kadum, vlasnica vinoteke, drži da je to globalni trend:
– U Americi je takva odredba odavno na snazi, što naši vinari koji izvoze znaju pa moraju dodatno etiketirati boce vina. No ne mogu reći da me veseli pogled na policu punu vina i etiketa o opasnosti koje ono može donijeti. Nadam se, ako ta odredba zaživi, da će oznaka biti diskretna.
Dubravka Šuica: Moramo zaštititi konkurentnost hrvatskog vina
Nova strategija o alkoholu jedna je od tema kojom se bave zastupnici na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Štetna upotreba alkohola i dalje je najveći uzročnik smrti i bolesti u Europi, ali i u Hrvatskoj, dok su alkoholizam i ovisnost povezani s nasiljem u obitelji ili pak izostancima s radnog mjesta.
„Zloupotreba alkoholnih proizvoda, nažalost je, narasla. Danas se konzumira 10 litara alkohola po stanovniku EU što je zabrinjavajuće. Potrebno je učiniti sve kako bi se ukazalo na štetnost konzumiranja alkoholnih proizvoda, a jedan od dobrih početaka je zasigurno uvođenje etikete sa sastojcima o štetnosti“, izjavila je zastupnica u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, na današnjoj raspravi u Strasbourgu te dodala:
„Treba razlikovati odgovornu i štetnu konzumaciju alkohola i problemu pristupiti sustavno, uzimajući u obzir i druge neizostavljive standarde Unije.“
„Premda se zalažemo za što veći i korisniji utjecaj Europske Unije na njene građane, kada je riječ o ovoj Strategiji, s obzirom na veliku različitost 28 zemalja članica Unije, neophodno je razmotriti zadržavanje prava na odlučivanje zemljama članica, imajući u vidu kulturne, civilizacijske i tradicijske razloge“, apelirala je Šuica ističući mediteranske zemlje kojima je kultura vinogradarstva i vinarstva primarna djelatnost.
Isticanje vrijednosti sastojaka, kalorijske vrijednosti alkoholnih proizvoda te ostalih proizvodnih procesa na alkoholnim proizvodima moglo bi ugroziti prava proizvođača vina te njihovu tržišnu konkurentnost.
„Važno je naglasiti da je u mediteranskim zemljama vino stil života te da moramo voditi računa o malim i srednjim tvrtkama koje se bave proizvodnjom vina“.
Zastupnica Dubravka Šuica prepoznaje važnost problematike odnosno Strategije o alkoholu, ali ukazuje na potencijalno nižu konkurentnost europskih vina s obzirom na sve veću zastupljenost vina s drugih kontinenata.
Kalorije u alkoholnim pićima
Pivo
Sadrži oko 46 kalorija na 100 ml, a prosječno se toči oko 3 decilitra
Bijelo vino
Ovisno o količini šećera, ima od 70 do 90 kalorija na 100 ml
Crveno vino
Ima 82 kalorije u 100 ml, a to je npr. količina koja se popije uz ručak
Šampanjci i pjenušci
Skrivaju oko 80 kalorija u 100 ml
Žestica
245 kalorija sadrži čaša žestice (0,3 dl), npr. viskija ili sličnog pića
