ZASTUPNICA Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Europskom parlamentu Dubravka Šuica izjavila je u srijedu za crnogorske medije da "EU od Crne Gore očekuje da se nesumnjivo pridruži njenim vanjskopolitičkim stajalištima, osobito sada kada je sve izraženija podjela Unije i Moskve zbog ruske aneksije Krima i okupacije Ukrajine".
Šuica je kazala kako očekuje da Podgorica do kraja 2015. godine dobije poziv za NATO te navela da su vrata Alijanse otvorena i za Crnu Goru i za Bosnu i Hercegovinu.
"To je potvrdio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je nedavno sudjelovao i u razmjeni mišljenja na Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta", podsjetila je Šuica, dodajući da pristupanje Alijansi nije uvjet za članstvo u EU.
Pristupanje NATO-u nije jamstvo napretka
"Pristupanje NATO savezu nije jamstvo za ostvarivanje političkog i gospodarskog napretka i nije ulaznica za članstvo u EU, iako je Crna Gora otvorila najviše poglavlja i najizglednija je kandidatkinja za članstvo u EU od svih zemalja jugoistočne Europe", rekla je Šuica.
Crna Gora je dobila kandidatski status u prosincu 2010., a pregovore je otvorila u lipnju 2012. godine. Ona je do sada otvorila 18 pregovaračkih poglavlja, a dva privremeno zatvorila.
U prosincu 2013. Crna Gora je otvorila pregovore u dvama ključnim poglavljima, 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i sigurnost.
Crna Gora podupire sankcije EU-a Moskvi
Prema novom pristupu EU-a, u pristupnim pregovorima nastoji se na samom početku pregovora otvoriti ta dva poglavlja, koja ostaju otvorenima sve do kraja pregovora. Kroz to razdoblje, zemlja kandidatkinja mora i u praksi pokazati da je postala zemlja vladavine prava. Europska pravna stečevina podijeljena je u 35 poglavlja.
Crnogorski predsjednik Filip Vujanović i premijer Milo Đukanović u više navrata su isticali privrženost Crne Gore politici Bruxellesa poštujući najznačajnija politička stajališta Europske unije. Tako Crna Gora poštuje embargo koje je Europska unija uvela u odnosu na Moskvu, a predsjednik Vujanović neće otputovati u Moskvu 9. svibnja na proslavu Dana pobjede nad fašizmom, koju će zbog prijepora s Moskvom oko Ukrajine bojkotirati svi europski čelnici.
