• Web-Dubravka-Suica-1AP.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1L.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-A.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-B.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-C.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-D.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-E.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-F.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-G.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-H.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-I.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-J.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-K.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-M.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-N.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-O.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-Q.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-R.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-S.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-T.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-U.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-V.jpg
Srijeda, 15 Ožujak 2017

ipress.rtl.hr: EP poziva da se odlaže tek 5 posto otpada

 

 

 

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu četiri izvješća o otpadu u kojima se traži da se udio otpada koji se reciklira poveća na 70 posto do 2030. godine, s današnjih 44 posto, te da se ograniči udio odlaganja otpada na 5 posto, dok bi bacanje hrane do 2030. trebalo smanjiti za 50 posto.

Prema statistikama za 2014., 44 posto komunalnog otpada u EU-u se reciklira ili kompostira. U 2004. godini reciklirano je bilo 31 posto otpada., a do 2020. godine države članice trebale bi reciklirati ili kompostirati više od 50 posto otpada.

Procjenjuje se da na svakih 10.000 tona otpada može biti stvoreno jedno radno mjesto ako se otpad spaljuje, šest radnih mjesta ukoliko se nosi na odlagališta, 36 radnih mjesta ako se reciklira, a čak 296 radnih mjesta ako se otpad koristi za ponovnu upotrebu.

Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska praktički više nemaju komunalni otpad na deponiju, dok Cipar, Hrvatska, Grčka, Latvija i Malta još uvijek odlažu više od tri četvrtine komunalnog otpada.

Iako se gospodarenje otpadom u EU-u znatno poboljšalo u posljednjih nekoliko desetljeća, gotovo trećina komunalnog otpada i dalje se odlaže na odlagališta, a manje od polovice se reciklira ili kompostira, što uvelike varira između država članica.

 

Hrvatski zastupnici pozdravili ambiciozne ciljeve

 Izvjestitelj Zelenih za kružnu ekonomiju Davor Škrlec smatra kako su ovi prijedlozi veliki uspjeh za društvo u cjelini jer je kružna ekonomija korisna za naš planet, za ljude i za posao, posebno za male i srednje poduzetnike koji traže nove mogućnosti za razvoj. Osim što može stvoriti na tisuće novih radnih mjesta, pridonijet će i smanjenju otpada u moru uzrokovanog ponajviše plastičnim vrećicama.

U raspravi na plenarnoj sjednici Škrlec je važnost ovih prijedloga pokušao objasniti na primjeru jednog crtanog filma.

"Zašto glasovati danas za ambicioznije ciljeve u recikliranju otpada, zašto ići na niži postotak odlaganja otpada? Pokušat ću to objasniti na primjeru jednog crtanog filma. Wall-E, to je dobitnik Oscara u kojem se pokazuje kako jedan mali robot, jedini preostali od svoje vrste, sakuplja otpad, pakira ga i slaže u piramide. Zar će tekovina naše civilizacije biti piramide otpada, a znamo što je bila tekovina egipatske civilizacije", rekao je.

"I gle čuda, taj mali robot prepoznaje cirkularnu ekonomiju zbog toga što stvari koje prepoznaje da može popraviti i da imaju neku drugu vrijednost, odnosi u svoje sklonište i tamo ih popravlja i uživa u tim ostacima naše civilizacijske tekovine. I ono što se postavlja kao pitanje jest gdje su nestali ljudi u tom filmu? Ljudi su pobjegli u svemir zato što su cijeli prostor planeta Zemlje iskoristili za odlaganje otpada, za izgradnju tih piramida. Pitanje je, a kako ćemo mi onda pobjeći u svemir?", nastavio je. "Pa izgleda da rješenje za taj problem ima Donald Trump. Prije nekoliko dana objavio je kako oživljava ponovno svemirski program i kako ima namjeru poslati ljude na Mjesec", kazao je Škrlec.

"Ali usput, ne smijemo zaboraviti da pored ovog recikliranja, pored odlaganja, mi previše hrane bacamo, mi odlažemo svoj otpad u more i oceane, mi zaboravljamo da imamo biorazgradivi otpad iz kojega možemo proizvesti energiju i kompost, mi zaboravljamo da ovaj ambiciozni prijedlog cirkularne ekonomije, ovih ciljeva, zapravo predstavlja otvaranje lokalnih radnih mjesta. Pozivam vas stoga da glasujete za više ciljeve recikliranja jer veće odlaganje i smanjenje ciljeva recikliranja dovest će do toga da će naši unuci zajedno s unucima Donalda Trumpa gledati Zemlju s Mjeseca", poručio je Škrlec.

 „Paket o otpadu postavlja ambiciozan plan za povećanje stope recikliranog otpada na razini cijele Europske unije. Budući da se u Hrvatskoj čak 80 posto otpada odlaže pod zemljom, što je najštetnije za okoliš i zdravlje ljudi, neophodno je uvesti novi pristup, otpad tretirati kao resurs te edukacijom na razini cijele države i od najranije dobi uspostaviti mehanizme ostvarivanja cilja gospodarstva bez otpada, odnosno gospodarstva u kojem se sav otpad razvrstava i reciklira", naglasila je zastupnica Ivana Maletić (EPP).

 „Europa je deficitarna u izvorima energije i mineralnim resursima. To predstavlja sve veći problem za naše gospodarstvo. Ovismo o uvozu energije a odgovor na problem je kružno gospodarstvo. Ovoga tjedna okrećemo novu stranicu našega razvoja koja nas vodi prema resursno učinkovitoj budućnosti", rekla je zastupnica Marijana Petir (EPP).

„Kružno gospodarstvo je dobar instrument za upravljanje otpadom. Otpad je prestao biti problem; postao je šansa kad se njime pravilno gospodari. Dakle, moja poruka je da otpad trebamo pretvoriti u vrijednosti i tako spriječiti rasipanje naših resursa", rekla je zastupnica Dubravka Šuica (EPP).

 "Ako Hrvatska želi biti uz bok bogatih zemalja EU-a, uvođenje principa kružne ekonomije je nužno. Otpad nije smeće već metal, staklo, papir i drugi vrijedni resursi. Hrvatska nije dovoljno bogata da i dalje spaljuje i zakopava novac. Kao izvjestiteljica za bacanje hrane pozdravljam donošenje pravne definicije koja će omogućiti precizno mjerenje koliko hrane baca svaka država članica", izjavila je Biljana Borzan (S&D).

 

Otpad i ambalažni otpad

 Do 2030., najmanje 70 posto komunalnog otpada trebalo bi reciklirati ili pripremiti za ponovnu uporabu, smatraju zastupnici Europskog parlamenta. Europska komisija predložila je 65 posto.

Za ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici predlažu cilj recikliranja od 80 posto do 2030. godine.

 

Odlaganje otpada

 Nacrt zakona predviđa udio komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta na 10 posto do 2030. godine. Zastupnici Europskog parlamenta predlažu smanjenje na 5 posto, ali s mogućim produljenjem na 5 godina, pod određenim uvjetima, za države članice koje su odlagale više od 65 posto svog komunalnog otpada u 2013. godini.

 

Bacanje hrane

 Procjenjuje se da se u EU baca oko 89 milijuna tona hrane, odnosno 180 kg po stanovniku godišnje. Zastupnici traže da se bacanje hrane smanji za 30 posto do 2025. i za 50 posto do 2030. godine, u odnosu na 2014. Slično predlažu i za bacanje otpada u more.

Ova četiri izvješća o otpadu stajalište su Europskog parlamenta za pregovore o konačnoj verziji zakona s Vijećem ministara, koje još mora usvojiti vlastitu poziciju. (Hina/iPress)

 

http://www.ipress.rtl.hr/gospodarstvo/ep-poziva-da-se-odlaze-tek-5-posto-otpada-49543.html

Novosti

(VIDEO) HRT

 
HRT: (VIDEO) Dubravka Šuica: Za nas je jedino odluka Sabora obvezujuća
video-hrt-dubravka-suica
 

 

Tweets

Newsletter

Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije. Nastavkom pregledavanja stranice pristajete na Uvjete korištenja. Pročitajte više

Prihvaćam