• dubravka-suica-slide18.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1AP.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1L.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-A.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-B.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-C.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-D.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-E.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-F.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-G.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-H.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-I.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-J.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-K.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-M.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-N.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-O.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-Q.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-R.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-S.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-T.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-V.jpg
Nedjelja, 18 Ožujak 2018

portaloko.hr: TRSTENIK ZATRPAN SMEĆEM 'Ako se ovo uskoro ne riješi, bit će nam “jao”

 

S više ili manje odjeka u javnosti, povremeno se u hrvatskim medijima pojave fotografije smećem zatrpanih uvala, plaža, riva u Dalmaciji, mahom u južnoj. Radi se o otpadu koji velikim dijelom stiže iz Albanije, što morskim strujama, što valovima snažnog juga, ali značajan dio otpada stiže iz Grčke, Crne Gore, pa i same Hrvatske.

Nekom tko ne živi uz more i od mora ovakve vijesti su često samo ružna scena koja se brzo zaboravi, ali stanovnicima najpogođenijim ovom vrstom zagađenja polagano ovo postaje gorka svakodnevica.

Posljednji primjer rasprostranjenog zagađenja Jadrana dogodio se posljednjih nekoliko dana. Pojava je toliko intenzivna, da ovoga puta smeće nije pogodilo samo dijelove Dalmacije, nego se sve više približava Kvarneru. Tone plastike, ali medicinskog otpada, zagađuju hrvatske otoke, obalu, more. Sve se to događa uoči nove turističke sezone za koju se najavljuje da će biti najuspješnija do sada, piše Dalmacija danas. Možda je važnije pitanje od toga što će reći turisti kada vide “Mediteran kakav je nekad bio” pod tonama komunalnog otpada, ono trudi li se naša država zaista riješiti ovaj problem koji nije samo estetske naravi nego izravno može ugroziti zdavlje stanovnika i kratkoročno i dugoročno. Svjedoče o tome injekcije i drugi opasni otpad koji se dnevno kupi s naših plaža, svjedoče o tome plastikom prekrivana prostranstva našeg podmorja. Plastika se ne razgrađuje lako i prije ili kasnije u obliku mikrovlakana završi u ribi koju jedemo.

Da je situacija postala alarmantna potvrdio je Antun Poljanić, zaljubljenik u prirodu iz Trstenika na Pelješcu.
– Svako malo smeće koje nam dođe sam čistim. To je posao države, ali ja to ne mogu gledati jer na poluotoku imam kuću. Godinama čistim gdje stignem, ali više nisam u cvijetu mladosti i čovjeku pomalo dosadi boriti se s “vjetrenjačama“. Dođe mi plakati kad vidim toliko smeće na moru, na našim lijepim plažama. A čini se da ovoj pojavi nema kraja, sve je gore i gore.

Zadnja pošiljka stigla je jučer, a intenziviralo se jutros kada je jugo donijelo novo smeće i granje. Prošla godina bila još i OK, ali to je vjerojatno bilo zbog suše u regiji. Sada je godina kišna, rijeke su nabujale pa stižu ogromne količine smeća, najviše iz Albanije koje je zatrpana smećem. Mislim da Albaniji moramo pomoći jer ovo nije lokalni, nego međunarodni problem. Mi nismo bogata država, ali neke stvari hitno moramo poduzeti. Stanje je neodrživo! Ako se ovo uskoro ne riješi, bit će nam “jao”.

Smeće sam snimio između Trstenika i uvale Žuljana na poluotoku Zaglavak. U samom mjestu smeće se čisti, ali van njega to izgleda zastrašujuće. Jugo smeće nanese na obalu, međutim ako se ne očiti do sljedećeg juga, onda novo jugo postojeće smeće ukopa u plažu. Tada situacija postaje još gora. Kada se takva plaža čisti onda se prilikom čišćenja bagerima raznosi materijal same plaže. Dakle, trebalo bi reagirati brže da štete bude manje.
Otpad je većinom komunalni. Najviše je plastičnih boca od vode, te plastičnih ambalaža od margarina, maslaca, jogurta. Osim albanskog, ima grčkog, crnogorskog, ali i hrvatskog smeća. Čini se da najviše smeća u Jadra izbaci rijeka Bojana. Smeće je dolazilo i prije, ali kroz cijelo moje djetinjstvo nije došlo smeća koliko sada dođe za jedan put. Ekstreman primjer zagađenja dogodio se 2011. godine. Postavljale su se brane oko obale, ali kada dođe jači vjetar, brane se razbiju i smeće nas je opet zatrpalo.

Poljanić je za Dalmaciju danas rekao što on vidi kao rješenje problema:
– Naši se nešto sramežljivo sastaju s predstavnicima zemljama koje su najviše odgovorne za onečišćenje Jadrana, ali to je slabo i nedovoljno. Sastanu se i onda naši kažu “nemojte to više raditi“, pa sve bude po starom. Nema od toga ništa! Jednostavno treba tužiti Albaniju. Albanija treba nadoknaditi troškove svih akcija čišćenja koje se poduzimaju. Albanija zagađuje vlastitu zemlju, teško da će u takvoj situaciji razmišljati o Hrvatskoj – kazao je.
– Da bude jasno, ne radi se samo o albanskom otpadu. Ima i hrvatskog. Uzmimo za primjer dio koćara koji je neodgovoran prema okolišu. Pobacaju po moru plastične gajbe koje im puknu. To nisu ljudi, trče za profitom i ništa drugo ih ne interesira. Takvih divljaka nisam vidio u životu. Svijest je nikakva i to me rastužuje.

Onda je otkrio što je još veći problem.
– Mi već sada u podmorju imamo toliko smeća da sve ronioce u Hrvatskoj angažiramo, mi to ne možemo očistiti sljedećih 50 godina. Među ostalim, mikrovlakna plastike sve više ulaze u ribe, a mi tu ribu konzumiramo. Onda se čudimo da je sve više oboljelih od karcinoma. Boce prekrivaju ogromne površine morskog tla. Sam ronim i ne možete vjerovati kako to izgleda. Ovo s plaže se većinom na kraju pokupi, ali ovo s dna neće nitko nikada. Imamo osjećaj da je sve više plastične ambalaže u svim susjednim zemljama. Ako se plastika nečim ne zamijeni, nećemo se lako riješiti ovog problema.

Poljanić smatra da Hrvatska ovaj problem ne rješava kako treba i stječe se dojam da odgovorni nisu svjesni koliko je problem otpada u moru velik:
– Pogledajte samo naš hrvatski turistički brend – Dubrovnik. Cijeli porat zna biti potpuno zatrpan smećem. Naši izjave da će sve očistiti i tu priča prestaje, čeka se nova tura smeća. Kakvu sliku šaljemo u svijet kad su nam plaže svako malo u smeću, a osobito kada smeće okupira naše najvrjednije povijesne i turističke bisere? Naši pokupe i čekaju novo smeće. Istina, kada se ovo počelo događati u Dubrovniku dogodio se onaj međunarodni sastanak u Dubrovniku, ali sve mi se čini da je to samo predstava za medije. Sumnjam da će se išta promijeniti po tom pitanju.

Poljanić je na kraju ukazao na licemjerstvo Europske Unije:
– Problem je što europske zemlje jako puno smeća izvoze u Albaniju. Dio toga otpada je i medicinski otpad. To je najjeftiniji način za riješiti ga se, u matičnim zemljama to bi ih puno više koštalo. Poznato mi je da su naši eurozastupnici poput Dubravke Šuice i Tonina Picule ukazivali na ovaj problem u Europskom parlamentu. Nije bilo ikakve reakcije! Očito Europi nije u interesu bilo što raditi po tom pitanju. To isto smeće na kraju završava u Jadranu. Imam vreću punu injekcija i medicinskog otpada kojeg pokupim s naših plaža, velik dio toga zemlje EU odlažu u Albaniji! Dakle, europski otpad u konačnici oni opet bace u rijeke i sve to završi u Hrvatskoj. To je začarani krug, a mi smo mala zemlja EU pa nas nitko ne obadaje. Da se ovo događa u Francuskoj, svi bi skakali! Zar nije čudno da smeće jedne zemlje izvan EU zatrpava otoke, obale i more zemlje članice EU i da nitko ne reagira? Čudne se stvari događaju – zaključuje Poljanić.

Da se ovaj problem više ne tiče samo juga Dalmacije, nego cijelog Jadrana, dokazuje video snimka nastala ovog vikenda na jednoj od najljepših plaža na Sredozemlju. Radi se o plaži Sakarun na Dugom otoku. Tamo je jučer boravio poznati zadarski fotograf Boris Kačankoji je objavio video uz popratni komentar:
“Lajv – ljeti raj, a zimi pun smeća i otpada; što iz Grčke, što iz Albanije. Da ne varamo sebe, ima i našeg smeća tu, naravno. Sakarun 16.3.2018.”

Jedan komentar ispod videa možda najbolje ukazuje gdje leži biti ovog gorućeg problema:
“Sve naše vale otvorene na jugo, posebno one koje gledaju na otvoreno more, su prirodni kolektori plutajućeg smeća. Ovo je samo pokazatelj općeg stanja plutajućeg smeća uglavnom plastike na Jadranu i Mediteranu. To je opći problem sviju nas kao civilizacije, a najmanje lokalna stvar. Prestanimo s korištenjem jednokratnih plastičnih predmeta, reciklirajmo, koristimo biorazgradive materijale i sami možemo puno učiniti”.
 

Novosti

(VIDEO) HRT

 (VIDEO) HRT-Dnevnik2: Na što obvezuje Marakeški sporazum? 

 

 

(VIDEO) NOVA TV: Šuica u emisiji kod Mislava Bage o migracijama i Marakeškom sporazumu
 
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju 
 

Tweets

Newsletter

Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije. Nastavkom pregledavanja stranice pristajete na Uvjete korištenja. Pročitajte više

Prihvaćam