• dubravka-suica-slide18.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1AP.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1L.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-A.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-B.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-C.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-D.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-E.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-F.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-G.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-H.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-I.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-J.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-K.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-M.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-N.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-O.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-Q.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-R.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-S.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-T.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-V.jpg
Utorak, 05 Ožujak 2019

HDZ-OVA EU PARLAMENTARKA DUBRAVKA ŠUICA GOVORI ZA 100POSTO Suludo je tvrditi da nam je Bruxelles novi Beograd. EU je najbolje što nam se dogodilo, treba se čuvati desnice i ljevice koja to želi poništiti

Dubravka Suica / privatna arhiva

 

Dubravka Šuica u Europskom je parlamentu na kraju svog drugog mandata. Prvo je odradila onaj prvi, promatrački mandat, a potom i puni, petogodišnji. Neki je i nakon predstojećih svibanjskih izbora opet vide tamo, neki čak misle da ima šanse i da postane članica Europske komisije. Sve to govori da je uspješnu političku karijeru koju je započela u lokalnoj politici, kao gradonačelnica Dubrovnika, nacionalnoj u tri mandata zastupnica u Hrvatskom saboru, uspjela okruniti i na europskoj razini.

A za to, bavljenje politikom na europskoj razini, prije svega u Europskom parlamentu, mnogi će reći da je – nagradno. Točnije, izbor u Europski parlament i put prema Bruxellesu i Strasbourgu mnogima su nazvali 'nagradnim putovanjem' za političare, pa smo Šuicu za početak pitali kakvo je njezino mišljenje o toj 'nagradi

Stalno se putuje, ali to nije - nagradno

'Mogu vam iz prve ruke potvrditi da osim učestalih putovanja između Hrvatske, Bruxellesa, Strasbourga i ostalih destinacija na koje sam dužna putovati, posao zastupnika u Europskom parlamentu nema baš nikakve elemente 'nagradnog putovanja' ili 'odmora'. Upravo zato što Europski parlament čini 751 zastupnik i zastupnica iz 28 država članica i 8 političkih grupa moramo stalno raditi i izboriti se za interese naše zemlje i političke grupe što je posebno teško jer nas je vrlo malo. Kao što znate, iz Hrvatske dolazi samo 11 zastupnika, pa se moramo jako potruditi da se naš glas čuje i dobije na težini. Također, sve aktivnosti zastupnika se prate i bilježe, tako da doista ne postoji nijedna prilika gdje bi se mogli 'provući', kaže nam, pa potom to potkrepljuje statistikom:

'Samo u ovom mandatu u ulozi izvjestiteljice, izvjestiteljice u sjeni ili izvjestiteljice za mišljenje radila sam na 16 izvješća. Europskoj komisiji obratila sam se s 244 pitanja za pismeni odgovor te 17 za usmeni odgovor i objašnjenje. Supotpisnica sam 348 prijedloga rezolucija te 16 pojedinačnih prijedloga rezolucija, dok sam čak 1130 puta govorila na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Moj posao nije vezan isključivo za Bruxelles, pa ni Strasbourg. Svaki mjesec postoje termini koji su rezervirani za izvanparlamentarne aktivnosti koje podrazumijevaju ozbiljan rad i angažman u Hrvatskoj gdje nam je cilj približiti naše aktivnosti biračima. Moram napomenuti i mnoštvo službenih putovanja u kojima sudjelujem kao potpredsjednica Odbora za vanjske poslove, potpredsjednica Izaslanstva za Odnose s BiH te Kosovom te zamjenska članica Odbora za prava žena i jednakost spolova, Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane te Izaslanstva za odnose sa SAD-om', dodala je.

Bez obzira što na te statistike, tu je i ona druga predrasuda o Europskoj uniji – pa tako i Europskom parlamentu – kao visokobirokratiziranoj instituciji koja si sama stvara posao. Ne bježi Šuica od tih komentara.

'Kritike europskih građana o visokoj birokratizaciji Europske unije smo shvatili vrlo ozbiljno. Stoga smo u posljednjem mandatu dosta radili na prijedlozima koji će smanjiti nivo birokracije i mogu reći da nismo još pred ciljem ali smo na dobrom putu. Na primjer, Europski parlament je u 2016. godini donio uredbu, a koju je predložila Komisija, kojom se građanima smanjuju troškovi i formalnosti koje trebaju obaviti prilikom podnošenja javne isprave u drugoj državi EU-a. Također, radili smo i na uredbama koja bi trebala birokratski rasteretiti mala i srednja poduzeća i tako pospješiti njihovo poslovanje, a pojednostavljivanje poslovanja dio je brojnih drugih uredbi i prijedloga. Pojednostavljivanjem procesa donošenja odluka u Europskoj uniji šaljemo poruku našim građanima da se njihov glas čuje i da itekako imaju utjecaj na naš rad', odgovora na prozivke.

Zašto Bruxelles nije Beograd

 

Neizbježna je i ona treća predrasuda koju imaju, prije svega, 'domoljubni euroskeptici', a među takvim svakako ima i glasača njezine stranke, koji kažu da je za Hrvatsku kažu 'Bruxelles je novi Beograd'. No, Šuica kaže da nema osjećaj da se u nekom 'novom Beogradu' bori za hrvatsko pitanje.

'Mislim da je riječ o deplasiranim neistinama. Bruxelles i Europsku uniju ni po čemu ne možemo uspoređivati s Beogradom i Jugoslavijom. Temeljne vrijednosti Europske unije su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, jednakost prilika, vladavina prava i ljudska prava. Te vrijednosti su dijametralno suprotne od vrijednosti koje je propagirao autokratski sistem jedne propale države i ideologije, stoga u potpunosti odbacujem tvrdnje da se radi o 'novom Beogradu'. Glavni vanjskopolitički cilj Republike Hrvatske od osamostaljenja je pristupanje euro-atlantskim savezima i naše pozicioniranje kao države Zapadnog svijeta koja baštini navedene vrijednosti. Republika Hrvatska povijesno i kulturološki bez dileme pripada ovoj zajednici suverenih naroda i ja sam bez trunka sumnje uvjerena da se za sve naše interese najbolje možemo izboriti radom kroz institucije Europske unije. Međutim, mi sami moramo pokazati volju i spremnost za rad i napredak jer nitko nam ništa neće pokloniti.'

Kad smo kod euroskeptičnih stavova i prvih pet hrvatskih godina u Europskoj uniji, Šuica kaže da ne želi uopće razmišljati kako bi danas izgledala Hrvatska da je ostala izvan ovog društva, pa dodaje da će se istinske koristi osjetiti ulaskom u eurozonu i Schengen.

'Članstvo u Europskoj uniji najbolje što nam se moglo dogoditi. Pred nama je, naravno, još puno posla dok ne dođemo na razinu nekih drugih, razvijenijih država članica, no od početka pregovora i uspješnog pristupanja Europskoj uniji pa do danas, mislim da se puno toga promijenilo na bolje, a kakva bi nam bila sadašnjost da nismo postali članica Europske unije ne želim uopće ni razmišljati. Članstvo u Europskoj uniji bilo je važno za samu Europsku uniju i za nas jer smo se pozicionirali na svjetskoj političkoj karti te pokazali da smo država koja poštuje i baštini vrijednosti razvijenog svijeta. Ovdje bih napomenula da nama tek predstoje najveće pogodnosti članstva poput ulaska u eurozonu i zonu slobodnog kretanja bez viza, odnosno Schengen. Hrvatska je uspjela, uz pomoć članstva u EU i korištenjem fondova, preokrenuti negativni ekonomski trend, osigurati gospodarski rast, smanjiti nezaposlenost i izaći iz procedure prekomjernog deficita. Naravno, moramo se dodatno angažirati kako bi ubrzali naš napredak, proveli strukturne reforme i osigurali još bolju poziciju nakon narednih pet godina. Zato se moramo oduprijeti populističkim tendencijama s oba kraja političkog spektra i voditi stabilnu mainstream politiku usmjerenu na razvoj.'

Saborski zastupnici trebaju naučiti slušati različita mišljenja

Kako su iza Šuice i tri mandata u Hrvatskom saboru, je bilo povući parelelu između Markova trga s jedne te Bruxellesa i Strasbourga s druge.

'Iako se radi o poslu zastupnika u predstavničkom tijelu, moram priznati da je razlika između Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta velika. Hrvatski sabor je tijelo koje je, izuzev zastupnika manjina, nacionalno homogen. Europski parlament sastavljen je od zastupnika iz brojnih država diljem Europe, a posao uključuje i rad s trećim državljanima, koji tek žele postati dio Europske unije ili s kojima Unija želi ostvariti kontakt, produbiti ekonomsku suradnju, poraditi na stanju ljudskih prava u toj zemlji ili nešto sasvim treće. Stoga tijekom rasprava dolazimo do brojnih razlika u mišljenjima jer svatko želi izboriti što bolje uvjete za svoju zemlju. Prije svega, takva situacija vas nauči slušati te uvažavati mišljenja i probleme drugih. Stoga je sposobnost donošenja kompromisa od ključne važnosti i bilo bi iznimno korisno kada bi se taj način razmišljanja 'prenio' i na rad zastupnika u Hrvatskom saboru.'

Ono što je svima upalo u oči jest dobra suradnja među zastupnicima bez obzira na stranačke boje. Čovjek bi pomislio gdje bi došli kad bi takva sloga bila u Saboru...

'Prilikom glasovanja o nekoj temi u Europskom parlamentu koja će bitno utjecati na Republiku Hrvatsku, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu gotovo bez iznimke imaju ujednačen stav te doista zastupamo interese naše domovine. Bez obzira na stav naše političke grupe mi smo u mogućnosti izraziti naše neslaganje i glasovati u hrvatskom interesu. Nismo mi jedini takvi, naravno. To je slučaj i kod zastupnika iz drugih država, a posebno se ističu njemački zastupnici koji su vrlo složni kad je riječ o interesima njihove zemlje, poput automobilske industrije. Također, mi zastupnici iz Hrvatske si međusobno pomažemo i nudimo potporu prilikom organiziranja brojnih konferencija, izložbi i sličnih događaja kojima promičemo našu kulturu i zavičaj u Europskom parlamentu.'

Kako su se Nijemci sakrili

Za kraj, zamolili smo Šuicu da nam istakne neki detalj koji je njoj, na osobnoj razini, posebno ostao u sjećanju tijekom ovog mandata.

'Svakako mogu reći da mi je to jedna od najdražih uspomena iz Parlamenta u proteklih 6 godina, a radi se o petoj obljetnici ulaska Hrvatske u Europsku uniju kojom prilikom sam organizirala konferenciju 'Success Story of Croatia' tj. naša uspješna priča u EU, u lipnju prošle godine, uz sudjelovanje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija, predsjednika EPP-a Josepha Daula, predsjednika Kluba EPP-a u Europskom parlamentu Manfreda Webera te voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branka Baričevića. Posebno me ponosnom čini što su događaj uveličali talentirana Mia Negovetić te Klapa HRM 'Sveti Juraj' i sve to u vrijeme kad je Hrvatska ostvarivala povijesni uspjeh na Svjetskom nogometnom prvenstvu što je u još većoj mjeri obilježilo ovu važnu obljetnicu! A dok smo mi slavili petu obljetnicu i slavili uspjehe naših Vatrenih, kolege Nijemci su toliko bili tužni i nesretni da nisu mogli ni doći na našu proslavu. Samo je predsjednik Kluba Weber i današnji 'Spitzenkandidat' stisnuo srce i ipak nam se pridružio. To je bio trenutak kad se 'mala' Hrvatska osjećala ponosnom i jačom od 'velike' Njemačke'.

https://100posto.hr/news/suludo-je-tvrditi-da-nam-je-bruxelles-novi-beograd-eu-je-najbolje-sto-nam-se-dogodilo-treba-se-cuvati-desnice-i-ljevice-koja-to-zeli-ponistiti

Novosti

(VIDEO) HRT

 (VIDEO) HRT-Dnevnik2: Na što obvezuje Marakeški sporazum? 

 

 

(VIDEO) NOVA TV: Šuica u emisiji kod Mislava Bage o migracijama i Marakeškom sporazumu
 
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju 
 

Tweets

Newsletter

Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije. Nastavkom pregledavanja stranice pristajete na Uvjete korištenja. Pročitajte više

Prihvaćam