HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, zabrinuta situacijom u Bosni i Hercegovini te sustavnim marginaliziranjem Hrvata, poslala je upit Europskoj komisiji u kojem je ukazala na dugogodišnji problem nepostojanja TV kanala na hrvatskom jeziku.

'Najbolji način da se osigura hrvatski kanal bio bi da se podrži prethodno navedena odluka Vijeća ministara BiH, donesena na sjednici u siječnju 2013. godine, koja sadržava prijedlog zakona o osnivanju TV kanala na hrvatskom jeziku unutar servisa BHRT-a (Bosansko-hercegovačke radio televizije). TV kanal na hrvatskom jeziku važan je da bi Hrvati kao narod opstali u BiH, da bi u punom smislu mogli koristiti svoje demokratsko pravo da prakticiraju svoj jezik, tradiciju i običaje', rekla je Šuica.

Nakon godišnjeg izvješća o napretku proširenja EU povjerenika Štefana Fülea u kojem ističe da je politička situacija u BiH nepromijenjena i da nema napretka, pitanje ravnopravnosti Hrvata i osiguranje TV kanala na hrvatskom jeziku u BiH se još više aktualizira. 'Ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i svih građana BiH i osiguranje osnovnih ljudskih prava kao što je pravo na informiranje na vlastitom jeziku, preduvjet su demokratskog napretka Bosne i Hercegovine i njenog napretka ka Europskoj uniji', zaključila je Šuica.

HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, zabrinuta situacijom u Bosni i Hercegovini te sustavnim marginaliziranjem Hrvata, poslala je upit Europskoj komisiji u kojem je ukazala na dugogodišnji problem nepostojanja TV kanala na hrvatskom jeziku. 

"Najbolji način da se osigura hrvatski kanal bio bi da se podrži prethodno navedena odluka Vijeća ministara BiH, donesena na sjednici u siječnju 2013. godine, koja sadržava prijedlog zakona o osnivanju TV kanala na hrvatskom jeziku unutar servisa BHRT-a (Bosansko-hercegovačke radio televizije). TV kanal na hrvatskom jeziku važan je da bi Hrvati kao narod opstali u BiH, da bi u punom smislu mogli koristiti svoje demokratsko pravo da prakticiraju svoj jezik, tradiciju i običaje," rekla je Šuica.

Nakon godišnjeg izvješća o napretku proširenja EU povjerenika Štefana Fülea u kojem ističe da je politička situacija u BiH nepromijenjena i da nema napretka, pitanje ravnopravnosti Hrvata i osiguranje TV kanala na hrvatskom jeziku u BiH se još više aktualizira. „Ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i svih građana BiH i osiguranje osnovnih ljudskih prava kao što je pravo na informiranje na vlastitom jeziku, preduvjet su demokratskog napretka Bosne i Hercegovine i njenog napretka ka Europskoj uniji,“ zaključila je Šuica

Hrvatska se uskladila s viznom politikom EU, ali je imala i određene negativne učinke koji su se reflektirali kroz smanjenje broja turista primjerice iz Rusije i Turske, kaže Šuica HDZ-ovi zastupnici

Dubravka Šuica i Andrej Plenković danas su na Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta raspravljali o prijedlogu Odluke Europskog parlamenta i Vijeća kojom se pojednostavljuje režim kontrole osoba na vanjskim granicama i Hrvatskoj omogućuje jednostrano priznavanje schengenskih dozvola boravka i viza.

- Hrvatska se uskladila s viznom politikom EU, ali je slijedom toga, kao turistička zemlja, imala i određene negativne učinke koji su se reflektirali kroz smanjenje broja turista primjerice iz Rusije i Turske tijekom ove turističke sezone. Nadam se da će Vlada podržati ovaj prijedlog za pojednostavljenje procedure priznavanja viza jer će uz pozitivne učinke na turizam ova odluka smanjiti i nepotrebne administrativne troškove, istaknula je Šuica.

Plenković je naglasio kako je "Sljedeći prioritetni cilj Hrvatske ispuniti kriterije za pristupanje schengenskom prostoru. U tom pogledu ključno je da hrvatska Vlada kvalitetno iskoristi 120 milijuna eura koje ima na raspolaganju tijekom 2013. i 2014. godine za učinkovitu pripremu i prilagodbu za ulazak u schengenski sustav. U tom kontekstu pozdravio je Odluku kojom se pojednostavljuje postupak na temelju kojeg će Hrvatska biti u mogućnosti jednostrano priznati schengenske dozvole boravka i viza.

Tribine će se održavati u Mostaru, Orašju i Kiseljaku. Govorit će se o europskoj perspektivi BiH, položaju hrvatskog naroda.

Temeljem dogovora predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića i predsjednika HDZ RH Tomislava Karamarka, a s ciljem jačanja suradnje dviju stranaka, te pune potpore HDZ-u BiH i hrvatskom narodu u BiH u europskoj perspektivi, 18. i 19. listopada održat će se tribine pod nazivom „Europska unija – potencijali i mogućnosti“.

Cilj organiziranja tematskih tribina u RH i BiH je da se preko zastupnika i zastupnica HDZ-a RH u Europskom parlamentu Dubravke Šuice, Zdravke Bušić, Ivane Maletić i Andreja Plenkovića pruže informacije o radu u Europskom parlamentu, klub zastupnika Europske pučke stranke, ali i o mogućnostima korištenja kohezijskih i strukturnih fondova EU.

Tribine će se održavati u amfiteatru 12. Filozofskog fakulteta u Mostaru 18. listopada, u 13 sati. U Kiseljaku, 18. listopada u 19 sati u Hrvatskom domu, u Orašju 19. listopada u amfiteatru SŠC Orašje. Domaćini tribina su, u Mostaru Županijski odbor HDZ BiH HNŽ, u Kiseljaku Županijski odbor HDZ BiH SBŽ i Orašju Županijski odbor HDZ BiH Posavina. Uz domaćine, kao organizator sa strane HDZ BiH su Željana Zovko, međunarodni tajnik HDZ BiH i Mario mikulić, asistent eurozastupnika HDZ RH iz HDZ BiH.  

 TV kanal na hrvatskom jeziku važan je da bi Hrvati kao narod opstali u BiH, da bi u punom smislu mogli koristiti svoje demokratsko pravo da prakticiraju svoj jezik, tradiciju i običaje, rekla je Šuica.

Kada i kako će Europska komisija pomoći ostvariti Hrvatima u BiH kulturnu i jezičnu ravnopravnost te osigurati TV kanal na hrvatskom jeziku, upitala je HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica Europsku komisiju. Zabrinuta situacijom u Bosni i Hercegovini te sustavnim marginaliziranjem Hrvata, poslala je upit Europskoj komisiji u kojem je ukazala na dugogodišnji problem nepostojanja TV kanala na hrvatskom jeziku.

– Najbolji način da se osigura hrvatski kanal bio bi da se podrži prethodno navedena odluka Vijeća ministara BiH, donesena na sjednici u siječnju 2013. godine, koja sadržava prijedlog zakona o osnivanju TV kanala na hrvatskom jeziku unutar servisa BHRT-a (Bosansko-hercegovačke radio televizije). TV kanal na hrvatskom jeziku važan je da bi Hrvati kao narod opstali u BiH, da bi u punom smislu mogli koristiti svoje demokratsko pravo da prakticiraju svoj jezik, tradiciju i običaje, rekla je Šuica. Nakon godišnjeg izvješća o napretku proširenja EU povjerenika Štefana Fülea u kojem ističe da je politička situacija u BiH nepromijenjena i da nema napretka, pitanje ravnopravnosti Hrvata i osiguranje TV kanala na hrvatskom jeziku u BiH se još više aktualizira.

– Ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i svih građana BiH i osiguranje osnovnih ljudskih prava, kao što je pravo na informiranje na vlastitom jeziku, preduvjet su demokratskog napretka Bosne i Hercegovine i njenog napretka prema Europskoj uniji, zaključila je.

 O pitanju ćirilice u Hrvatskoj treba razgovarati u Hrvatskoj, a ne u Europskoj uniji, složni su hrvatski europarlamentarci, HDZ-ova Dubravka Šuica, SDP-ov Tonino Picula i laburist Nikola Vuljanić. Šuica i Vuljanić smatraju da se na taj način skreće pozornost s bitnih problema, dok Picula naglašava da nasrtanje na dvojezične ploče nije samo otpor ćirilici, nego i latinici kojom su napisani važeći hrvatski zakoni

Vuljanić: Ovo je dimna zavjesa koju zajednički podižu SDP i HDZ

'Ploče se skidaju i tamo gdje već desetak godina mirno stoje i nikom ne smetaju, kao npr. u Vojniću. Uvjeren sam da se radi o dimnoj zavjesi koju zajednički podižu vlast i najveća opozicijska stranka HDZ kako bi se iz žarišta interesa uklonili pravi problemi koji u Hrvatskoj postoje: rasprodaja svega i svačega, daljnje zaduživanje, opće osiromašenje najširih slojeva stanovništva, nepostojanje projekata za dobivanje europskog novca, nepostojanje bilo kakvih planova i perspektive osim 'svijetle budućnosti', koja je, po definiciji, uvijek u budućnosti', rekao je za tportal Nikola Vuljanić, koji je naglasio da mu je 'mučno komentirati poplavu skidanja dvojezičnih ploča po Hrvatskoj'. 'Ovakve tzv. svjetonazorske rasprave zanimaju i jednu i drugu stranu i zato ih potiču', smatra Vuljanić i dodaje da tzv. Lex Perković spada u istu skupinu. 'Ceh nečinjenja pravih stvari plaćaju svi građani. Nadam se da će im uskoro dosaditi', kazao je Vuljanić i dodao kako ne misli da to pitanje treba internacionalizirati jer bi se krivim pitanjima dalo na taj način samo još više prostora koji ne zaslužuju. 'Zakone treba poštovati; i one koje je donio HDZ, sve dok se ne promijene. Jednostavnijeg i pametnijeg rješenja nema', zaključio je Vuljanić.

Picula: O ovom problemu treba razgovarati u Hrvatskoj

'Nasrtanje na dvojezične ploče nije samo otpor ćirilici, nego i latinici na kojoj su napisani važeći hrvatski zakoni. Što se tiče organizacije prosvjeda, u njihovu samoniklost i otklon od (stranačke) politike malo tko može vjerovati, budući da se vodstvo HDZ-a i javno sljubilo sa zahtjevima prosvjednika okupljenih u stožer', kazao je za tportal SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula. Picula smatra da bi se eskalacija sukoba, koja bi eventualno vodila internacionalizaciji, svakako obila o glavu onima koji je priželjkuju ili sponzoriraju jer se Europska komisija već odredila u prilog zaštiti manjinskih prava u Hrvatskoj. 'Ovo je situacija kada se o nastalom/proizvedenom problemu treba razgovarati u Hrvatskoj, a ne izvan nje', naglasio je Picula.

Šuica: Ne treba nam EU rješavati naša interna pitanja

'Mnoge kolege zastupnici su kroz rad u Europskom parlamentu i drugim institucijama pomno pratili situaciju u Hrvatskoj od osamostaljenja do danas te dobro razumiju važnost Vukovara za Hrvatsku, a želim ukazati na članak 8. Ustavnog zakona o manjinama koji jasno ukazuje na potrebu uzajamnog poštivanja većinskog hrvatskog naroda i nacionalnih manjina, što se u ovom slučaju ne primjenjuje', kazala je HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica i dodala kako smatra da je situacija poprilično ozbiljna. 'Bez obzira na to koliko Vlada i neki mediji htjeli prikazati da se radi o pojedinačnim izgredima, ovdje se radi o ozbiljnoj situaciji i Vukovar se treba proglasiti mjestom posebnog pijeteta prema žrtvama Domovinskog rata te je potrebno za sada uvesti moratorij na uvođenje dvojezičnih natpisa u tom gradu', naglašava Šuica. Šuica, baš kao i Picula i Vuljanić, smatra da pitanje ćirilice ne treba internacionalizirati, već ga treba riješiti 'unutar naša četiri zida'. 'Budući da se radi o unutarnjem pitanju, moramo biti sami sposobni riješiti ovaj problem, ne treba nam Europska unija rješavati naša interna pitanja jer mi smo EU i treba se na tu činjenicu navikavati. Ne smijemo zapostaviti činjenicu da se trenutna garnitura nije sposobna suočiti s gospodarskim problemima, općom nezaposlenošću i odljevom mozgova, a fokus javnosti prebacuje se na problem dvojezičnosti', naglasila je Šuica.

Otočić Daksa, smješten pred samim ulazom u dubrovačku luku Gruž, ponovno se prodaje. Ovaj put u ime svojih iseljeničkih obitelji Vesna Rasaura Galjuf najmanji otok iz skupine Elafitskih otoka površine pet hektara od Dubrovačko-neretvanske županije po pravu prvokupa traže dva milijuna eura. Ovo nije prvi put da se Daksa prodaje.

Prvi put ponuđena je prije deset godina, 2003.Tada za šest milijuna američkih dolara, a cijena je u međuvremenu, s obzirom na to da za otok nije bilo zainteresiranih, spuštena na tri i pol milijuna dolara. Ni ovaj put Županija se nije odlučila za kupnju Dakse koja je u listopadu 1944. godine pred kraj II. svjetskog rata nakon ulaska partizana u Dubrovnik postala stratište na kojem je bez suđenja ubijeno 48 Dubrovčana pod izlikom da su surađivali s dotadašnjim ustaškim i njemačkim vlastima. Na istome su mjestu pokopani, a obiteljima nije bilo dopušteno eshumiranje posmrtnih ostataka njihovih najmilijih.

Godinama je taj zločin bio prešućivan, a sama Daksa obavijena velom tajne spominjala se kao ukleti otok. Među četrdeset i osmero ubijenih bili su svećenici Padre Perica te don Mato Milić Kalafatović. Padre Perica bio je posebno omiljen među Dubrovčanima, a poznat je i kao autor pjesme “Zdravo, Djevo Kraljice Hrvata”. Ubijeni su i Dubrovčani Antun Mostarčić, Martin Tomić, Maksimilijan Milošević, Vid Regjo, Stjepo Barbieri, Jure Matić, Ante Tasovac, Marijan Vokić, Baldo Poković, Ante Brešković, Ivo Knežević, Baldo Crnjak, Frano Vojvodić, Ivo Peko, Mato Račević i Niko Obradović kao i Niko Koprivica, tadašnji gradonačelnik Dubrovnika.

Vjeruje se da je upravo to razlog zbog čega otok do sada nitko nije želio kupiti. Tek prije tri godine žrtve u ekshumirane i dostojno pokopane, a na Daksi je ostalo tek spomen-obilježje na taj zločin. Inače, nakon zločina po cijelom Dubrovniku su zalijepljeni letci na kojim je pisalo: “u ime naroda Jugoslavije” obliku presude “sudskog vijeća Vojnog suda komande južno dalmatinskog područja”. Na letku su istaknuta imena 35 ljudi koje su komunisti osudili na smrt strijeljanjem. Do danas od strane hrvatskog pravosuđa nisu pokrenuti sudski postupci protiv odgovornih osoba i egzekutora.

Kako bi se mjesto pokolja zaštitilo, 2007. godine tadašnja dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica zatražila je od Vlade RH otkup Dakse, udruženim sredstvima Grada i države, kako bi se na ovom otočiću izgradio memorijalni centar za žrtve zločina. No sluha za takvu inicijativu nije bilo. Šuica je svoj zahtjev ponovila i 2011. godine kao saborska zastupnica tijekom rasprave u Saboru o konačnom prijedlogu zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata. No otkup otoka ni tada nije realiziran.

Iako je Daksa kroz povijest bila okupljalište franjevačkih redovnika iz cijele Europe, o čemu svjedoče ostaci samostana svete Sabine iz 1281. godine, otok je već jako dugo nenaseljen. No njegova ljepota godinama privlači Dubrovčane kojima su otočne hridi omiljeno kupalište. 

Dubravka Šuica o prvih 150 dana u Europskom parlamentu.  

Na današnjoj raspravi u Odboru za kulturu i obrazovanje u Europskom parlamentu o Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o povratu kulturnih dobara nezakonito iznesenih s područja države članica EU-a, sudjelovala je i zastupnica Europskog parlamenta Dubravka Šuica.

Cijeli članak pročitajte na linku.