Današnja plenarna sjednica u Strasbourgu izazvala je veliki interes zastupnika za raspravu jer je TTIP ponovno  bio glavna tema. Podsjetimo, cilj TTIP sporazuma je povećanje izvoza i ulaganja između Europe i SAD-a, ostvarivanje neiskorištenog potencijala transatlantskog tržišta, rast kroz povećan pristup tržištu, usklađenost zakona i ujednačenost standarda. Europski je BDP uvelike ovisan o trgovini i izvozu tako da bi dobro osmišljen sporazum sa Sjedinjenim Državama mogao pomoći povećanju udjela industrije u BDP-u EU-a za 15 do 20% do 2020. godine, budući da bi EU tvrtkama, posebice malim, srednjim i mikro poduzećima, pogodovalo tržište od 850 milijuna potrošača. Malim i srednjim tvrtkama bi se olakšalo poslovanje jer bi TTIP trebao ukloniti nepotrebne troškove, administrativne prepreke i pojednostaviti postupke. Stvorila bi se najveća svjetska zona slobodne trgovine što bi trebalo izazvati gospodarski rast s obje strane Atlantika i stvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta.

''Današnja rasprava treba pomoći pregovaračima u daljnjem nastavku pregovora oko ovog vrlo važnog sporazuma. Mi Europljani ovu šansu ne smijemo propustiti. Na nama kao zastupnicima u Parlamentu je da transparentno približimo našim građanima sve pojedinosti sporazuma jer je u neznanju najveći strah iz kojeg se rađaju protivljenja. Smatram da je izuzetno važno da građani budu informirani o TTIP-u, ali isto tako shvaćam zabrinutost. Već sam i prije upozoravala da trebamo biti oprezni oko TTIP-a i da moramo uzeti u obzir sve aspekte u sporazumu kako naši građani ne bi bili oštećeni ni u jednom području, a odlučni smo da nećemo raditi ustupke na uštrb zdravlja, sigurnosti hrane, javnih dobara, vode te da ćemo vodit računa o GMO proizvodima. Smatram da je potrebno razmotriti sve aspekte ovog strateškog dokumenta'', istaknula je Šuica.

Prema procjenama Europske komisije, TTIP bi EU godišnje donio veći prihod od 119 milijardi eura dok bi američka ekonomija profitirala s oko 95 milijardi eura godišnje. Zbog toga pregovori moraju biti transparentni, kako bi se postigao ambiciozan  ali  uravnotežen sporazum  koji bi vodio ka učinkovitom, konkurentnom  ekonomskom  okruženju i ukidanju necarinskih zapreka. Treba biti zajamčena visoka razina zaštite potrošača u EU, kao i zaštita njihovih podataka, zdravlja i sigurnosti, te se mora spriječiti socijalni, porezni i okolišni dumping.

''Smatram da moramo dati potporu pregovaračima, TTIP sporazum nije samo trgovinski nego je i strateškog karaktera. Podržavam ovaj sporazum, ali uz dobru regulativu i transparentne pregovore jer je ovo naša velika šansa, ali i potreba'', zaključila je Šuica.

Nakon što je tražila pomoć Europske komisije za ledom opustošeni Gorski kotar i poplavljena naselja, zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica obratila se Parlamentu na plenarnoj sjednici te je ukazala na razmjere katastrofe uzrokovane poplavama u Hrvatskoj tražeći brzu reakciju EU institucija.

„I dok mi ovdje sjedimo, u ovom trenutku tisuće kuća u Hrvatskoj pliva pod vodom, a vojska i neispavano stanovništvo vlastitim snagama brane domove i ovu noć. Stoga očekujem promptnu reakciju i financijsku pomoć EU putem Vlade Republike Hrvatske ne samo pri sanaciji nastale štete, nego i prevencije izgradnjom sustava za odvodnjavanje kako bismo u budućnosti izbjegli neželjene posljedice,“ naglasila je Šuica.

Zastupnica Šuica je upozorila da poplave koje su zahvatile Zagrebačku, Sisačko – moslavačku, Karlovačku i Ličko – senjsku županiji nisu jedina prirodna katastrofa koja je zahvatila Hrvatsku u kratkom razdoblju, jer su u Gorskom kotaru led i niske temperature prouzročile štete na elektromreži, obiteljskim nasadima i šumama za čiju obnovu će biti potrebna desetljeća. Dubravka Šuica je zbog toga poručila: „Agonija tu tek počinje, jer su otapanje snijega i obilne kiše uzrokovale poplave i materijalne štete koje iznose više stotina milijuna kuna, a na tim područjima je proglašena elementarna nepogoda. Iako se od vlade Republike Hrvatske može čuti da je jeftinije iseliti ljude iz tih područja nego sanirati sve i sagraditi adekvatnu zaštitu, smatram da se mudrom alokacijom iz relevantnih fondova može osigurati budućnost ugroženim dijelovima Lijepe naše“, zaključila je Dubravka Šuica. 

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je u zanimljivoj raspravi na sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te je u razmjeni gledišta s izvršnim direktorom Europske agencije za okoliš (EEA) Hansom Bruyninckxom upitala kako Europska unija planira zaštiti more i priobalje.

''Iznimno sam zainteresirana za more i moja pažnja je usmjerena na čistoću i održivo stanje mora i priobalja. Na koji način planirate provoditi odredbe u zemljama Mediterana, Crnog mora i naposljetku Jadranskog mora. Važno je naglasiti da sve zemlje koje imaju izlaz na ta mora nisu članice Unije te ne podliježu pravnoj stečevini EU. Na koji način možete implementirati i provesti odredbe i postoji li način da se ujednače politike očuvanja mora svih tih zemalja bez obzira što nisu punopravne članice Unije,'' upitala je Šuica.

Europska agencija za okoliš (EEA) je tijelo EU-a zaduženo za pružanje pouzdanih i neovisnih informacija o okolišu. Glavna uloga EEA je zaštita i poboljšanje stanja okoliša radi postizanja održivog razvoja u Uniji s ciljem da donosi odluke temeljene na pouzdanim informacijama o poboljšanju okoliša, o integriranju ekoloških razmatranja u gospodarske politike i kretanju prema održivosti.

„Agencija ulaže mnogo napora u provedbu odredaba EU i ujednačavanje politika očuvanja mora, a kroz brojne sporazume je izražen posebni angažman Europske agencije za okoliš. Konstantno se radi na poboljšanju očuvanja kvalitete mora i oceana, a jedino je suradnja pravi ključ za postizanje tog cilja“, odgovorio je Bruyninckx.

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, na čelu Plave skupine kandidata HDZ-ove koalicijske liste za europske izbore, zajedno s kandidatom Ivanom Sablićem, danas je posjetila Sisačko – moslavačku županiju, te je provela cjelodnevno druženje s građanima gradova – Siska, Novske i Kutine, te je posjetila Lonjsko polje kako bi zavirila u svaki kutatk županije i svojim dolaskom jasno dala do znanja da zastupnici u Europskom parlamentu predstavljaju građane iz svakog dijela Hrvatske.

Posjet je započeo konferencijom za novinare u prostorijama gradske organizacije HDZ-a u Sisku na kojoj su sudjelovali zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, kandidat za europske izbore Ivan Sablić, predsjednik ŽO HDZ-a Ivo Žinić, predsjednik GO HDZ-a Željko Krapljan, saborski zastupnik Ivan Šantek i Ivanka Roksandić, bivša saborska zastupnica. Okupljenim novinarima, zastupnica Šuica i kandidat Ivan Sablić, objasnili su svoj dosadašnji rad, te program za budući rad i djelovanje u Europskom parlamentu.

Zastupnica Šuica uvjerena je u pobjedu za koju kaže da je sigurna. „Bila sam hrvatski glas u Europi i pokrila sam, zajedno sa svojim kolegama zastupnicima iz HDZ-a, sve bitne teme od interesa za Hrvatsku, te smo djelovali kao most prema Jugositočnoj Europi. Zalagali smo se za Hrvate u BiH, gdje smo jasno rekli da smo za jednaka prava, za konstitutivni hrvatski narod, jer nije ovo više samo Hrvatska granica, nego i EU i nije nam svejedno sto se događa s našim sunarodnjacima, ali i ostalim narodima, jer želimo uređenu BiH“ – objasnila je Šuica.

„Veliki je novac na raspolaganju i šteta je što ga nismo iskoristili. Nije taj novac propao, ali zbog neaktivnosti i inertne Vlade, propuštaju se mogućnosti za stvaranje novih radnih mjesta“ – rekla je Šuica, te kako je to jedan od ciljeva za koje će se zalagati u idućem mandatu. „Europski fondovi su inicijalna kapsula za pokretanje gospodarstva“ – rekla je zastupnica Šuica te dodala da Hrvatskoj na raspolaganju stoji omotnica u iznosu od 11,3 mlrd. eura, od toga 2, 3 mlrd. eura za poljoprivredu. Također, cilj je i dalje se boriti za povezivanje Pelješkim mostom, te je istaknula Luku Sisak na kanalu Dunav – Sava odličnim porojektom koji bi pomogao u poboljšanju stanja u gospodarstvu, poljoprivredi, ali i turizmu. Najveći naglasak će i dalje biti na rješavanju velikog hrvatskog problema – nezaposlenost mladih, za koje nam na raspolaganju stoje sredstva Europske unije i to kroz program „Jamstvo za mlade“, koji još uvijek Vlada ne koristi. Dubravka poručuje: „Mrsiću razmrsi problem nezaposlenosti mladih“.„Republika Hrvatska gospodarski je ugrožena, činjenica je da jedino dugoročno možemo uspostaviti blagostanje i konkurentnost, NE kratkoročno!“ – zaključila je Šuica.

Zastupnica Šuica jutarnje sate provela je na Gradskoj tržnici Sisak, gdje je osobno razgovarala s građanima, družila se i konstruktivno razgovarala o problemima, ali i mogućnostima koje pruža Sisačko – moslavačka županija. Uslijedio je posjet Lonjskom polju, kao dobrom primjeru kako iskoristiti sredstva koja nam stoje na raspolaganju od Europske unije, ali i činjenica da se radi o velikoj prirodnoj i kulturnoj baštini koja je jedinstven primjer u Europi.

Zatim, uputili su se u Novsku gdje su građani bilo odlično raspoloženi za europske teme, te pokazali spremnost za razgovor i razmjenu informacija, kako bi što bolje rješavali svoja lokalna pitanja. Kandidate, Dubravku Šuicu i Ivana Sablića, dočekao je predsjednik GO HDZ-a Marin Piletić i Antun Vidaković, član predsjedništva HDZ-a. Prije predizbornog skupa koji se u 19:00 sati održao u Sisku, posjetili su Kutinu, gdje su europarlamentarka Šuica i kandidat Sablić gostovali u na Radiju Moslavina, te su svoj boravak u Kutini, uz Miju Šepaka, člana Središnjeg odbora HDZ-a, predsjednika GO Zatka Babića i predsjednika Mladeži ŽO HDZ-a Ivica nastavili druženje.

https://www.youtube.com/watch?v=ywWV7aOFqt0

Ne stišava se bura nakon što se otkrilo da slučajni premijer slučajne vlade kani odustati od gradnje buduće Jadransko-jonske autoceste na hrvatskom teritoriju - to jest od Ploča preko Pelješkog mosta i Dubrovačkog primorja sve do samog Dubrovnika. Trasa bi, kako se sada najavljuje, prolazila preko BiH (kroz Popovo polje dalje prema jugu).

I to premda je i u Strategiji prometnog razvitka RH i u prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ) ucrtana autocesta kroz Hrvatsku. Ulje na vatru dolio je SDP-ov ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić usporedivši Dubrovnik i njegovu regiju s ni manje ni više nego - kokošinjcem! Koji veliki gospodin i svjetski čovjek!

 http://www.index.hr/vijesti/clanak/trazi-se-isprika-ministra-hajdasa-doncica-dubrovnik-nije-kokosinjac-/767965.aspx

Milanović sam protiv svih

No krenimo redom. Prvog dana - odmah nakon sastanka premijera Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu - oštro je reagirao dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić: To je suprotno interesima DNŽ-a i hrvatskim nacionalnim interesima! Premijer Milanović nam poručuje da nema autoceste područjem Hrvatske nakon Ploča te čak dodaje da zna da nas to ne zadovoljava?! Pitamo se kako je mogao razgovarati ili, još gore, dogovarati trasu autoceste mimo prostorno-planskih, odnosno strateških dokumenata RH! Koji je interes Hrvatske da, nakon što je vlastitim novcem izgradila najveći dio buduće Jadransko-jonske autoceste, odustane od trase preko svog teritorija i time od rješenja dijela svoje unutarnje povezanosti.

Pelješki most - napokon!

U nizu izjava Milanovićev je naum tog dana komentirala i potpredsjednica HDZ-a Dubravka Šuica, bivša gradonačelnica Dubrovnika. Upozorila je da se sada, bez obzira rasplet jadransko-jonske priče, još više moramo fokusirati na Pelješki most: Svi naši dosadašnji planovi - prostorni plan DNŽ, GUP Grada Dubrovnika, prostorni plan Općine Dubrovačko Primorje, kao i strategija razvoja prometa RH - određuju da autocesta ide do Dubrovnika, odnosno do Osojnika. Čak su postojali i ozbiljni planovi o dionici od 27 kilometara između Osojnika i Dola. Velika je šteta što se projekt nije uspio realizirati i što se autocesta, kao što se kroz cijelu Hrvatsku izgradila, nije izgradila sve do Dubrovnika. Naravno da smo svi za povezivanje Dubrovnika (i) Jadransko-jonskim koridorom. No ostaje prioritet izgradnja Pelješkog mosta - jer ta dva projekta nisu inkompatibilna. Štoviše, oni su komplementarni i sada je na potezu Vlada RH koja napokon treba predati aplikaciju i dokumentaciju za financiranje Pelješkog mosta. jadransko-jonski koridor je vizionarski projekt kojem će zasigurno trebati nekoliko desetljeća i stoga, ponavljam, apeliram na Vladu da nastavi s izgradnjom Pelješkog mosta.

Kratkovidna monetizacija

Reagirao je i Odbor za promet HDZ-a, na čelu s Olegom Butkovićem, inače članom Predsjedništva naše stranke: Autocesta od Ploča prema Dubrovniku treba se graditi hrvatskim teritorijem iz jednostavnog razloga jer je to hrvatski nacionalni interes i jer je to određeno prostorno-planskim dokumentima i strategijom prometnog razvitka. Žalosno je da Vlada RH to ne razumije. Kao što je žalosno i što ne razumije koliko je štetna monetizacija Hrvatskih autocesta, posebno što će one zaživljavanjem jadransko-jonskog koridora preuzeti veliki dio teretnog prometa na putu između zapadne Europe te Turske i dalje Bliskog istoka. SDP-ova vlada, blago rečeno, zbilja je kratkovidna!

Dubrovčani ne žele preko tuđeg teritorija

I predsjednik Karamarko bio je jasan, odgovarajući jučer u Mostaru na novinarska pitanja: Imamo primjedbe na predloženu trasu - što su već iznijeli naši dužnosnici iz Dubrovačko-neretvanske županije. No bitno je za hrvatsku javnost naglasiti da ćemo mi - bez obzira hoće li se jadransko-jonski koridor dovršiti do 2030. ili 2050. - do tada sigurno sagraditi Pelješki most i brzom ga cestom spojiti s Dubrovnikom. Jer Dubrovčani, posve opravdano, ne žele ići u Zagreb preko tuđeg teritorija.

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/video-ne-zanimaju-nas-ad-hoc-izmjene-izbornog-sustava

Jučer su, naposljetku, predsjednik dubrovačko-neretvanskoga županijskog HDZ-a Branko Bačić i župan Nikola Dobroslavić održali konferenciju za novinare na kojoj su pozvali Milanovića da poštuje prostorne planove i strateške dokumente RH. Osvrnuli su se, dakako, i na „svjetskog čovjeka“ Hajdaša Dončića.

DOBROSLAVIĆ: S kojim pravom omalovažavate Dubrovnik?!

Ne radi se samo o selima, nego i o Dubrovniku. Mislim da je ministar Hajdaš Dončić smetnuo s uma da se ovdje radi i o Dubrovniku. No nemojmo omalovažavati ni sela, zašto i ona ne bi bila povezana s autocestom - ako je to moguće? Nadam se da Milanović i njegovi kolege nisu u Berlin odnijeli plan trase kroz BiH kao gotovo rješenje premda ono ni s kim u Hrvatskoj nije usuglašeno. Osim valjda na sastanku u Cavtatu. Vlada treba poštovati dokumente koji su na snazi! Ne prihvaćamo da se fingira demokratski postupak donošenja strategija i prostornih planova u kojima sudjeluju građani, struka i javni sektor. Rješenje koje nas ostavlja bez autoceste i svodi se na Jadransku magistralu s određenim poboljšanjima nije prihvatljivo. Magistrala samo od Dubrovnika do Stona prolazi kroz 13 naselja i ima 7 pješačkih prijelaza, stoga se tom cestom ne može riješiti pitanje prometne povezanosti Dubrovnika s ostatkom Hrvatske. O čemu to pričamo!?

BAČIĆ: Bez ikakvih konzultacija!

Milanović radi protivno interesima RH i krši strateške dokumente! Ni i u političkom ni u gospodarskom smislu nema nijednog razloga zašto bi se izmijenila trasa autoceste. Ako ništa drugo, morala se prvo provesti široka javna rasprava! No na takvu bahatost i „samodostatnost“ SDP-ove vlade već smo se navikli... Povlače se sada „financijski razlozi“. No najzahtijevnija i najskuplja dionica, ona između Krapine i Macelja, koštala je 235 milijuna eura, a da nitko nije polemizirao zbog cijene, kao što to u ovom slučaju čini ministar Hajdaš Dončić! Povlače se i „ekološki argumenti“. Ali upravo s tog aspekta moramo napomenuti da je Popovo polje vodonosac, među inim i za rijeku Omblu!

Upozoravajući na štetu koju će hrvatski poljoprivrednici, posebno oni iz doline Neretve, trpjeti zbog ruskih protusankcija Europskoj uniji (zabrana uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda), voditeljica HDZ-ove delegacije u EP-u Dubravka Šuica uputila je sljedeće zastupničko pitanje Europskoj komisiji: Iako je EK najavila potporu od 125 milijuna eura u sektoru voća i povrća za koje ne postoje dugoročnije skladišne mogućnosti, taj paket je neočekivano izostavio pomoć za uzgajivače agruma. S obzirom da se očekuju i veliki urod mandarina i poteškoće u njihovom plasmanu na tržište, mogu li proizvođači i izvoznici iz doline Neretve računati na financijsku potporu Komisije i pomoć prilikom pronalaženja alternativnih tržišta - uz prikladnu otkupnu cijenu? 

I dok je ovim zastupničkim pitanjem Šuica stala u zaštitu više od 20.000 stanovnika doline Neretve koji žive od uzgoja mandarina, SDP-ova vlada i dalje ništa ne poduzima. Ništa, premda Bruxelles vladama članica EU dopušta da osmisle interne programe pomoći izvoznicima koji su pogođeni sankcijama. Ostaje HDZ-ovim eurozastupnicima da budu njihov glas u Bruxellesu.

Europska komisija ovih je dana ocijenila prihvatljivim financirati iz EU fondova cestovno povezivanje juga Dalmacije - za što je još potrebno izraditi studiju izvodljivosti. Kao što se sjećate, predstudija je utvrdila da je Pelješki most najbolje rješenje, no šampion sporosti i proturječja Branko Grčić i dalje uporno zaobilazi taj projekt od hrvatskoga nacionalnog interesa. 

Nedefinirani Grčić

Svojim je neodređenim izjavama - u kojima Pelješki most niti ne spominje - opet zbunio javnost. Stoga je voditeljica HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica dala izjavu za javnost u kojoj osuđuje Grčićevu mlakost i „nedefiniranost“ te konkretno i jasno iskazuje koji je to najbolji projekt za cestovno povezivanje RH. Izjavu donosimo u cijelosti:

Činjenica je da se u ovom trenutku Pelješki most iskristalizirao kao najbolje rješenje za povezivanje hrvatskog teritorija, ali i teritorija EU. Dinamika njegove izgradnje vrlo je važna - posebice uzmemo li u obzir da će Hrvatska uskoro pristupiti Schengenu. Jasno je da je nastavak izgradnje Pelješkog mosta jedino ispravno rješenje. Zato me čudi ovako nedefinirani stav potpredsjednika Grčića. 

Čudim se, jer građani očekuju da se projekti nazovu pravim imenom, a ovaj se projekt zove “Pelješki most zajedno s pristupnim cestama”. Da Vlada nije dolaskom na vlast gubila vrijeme na smjenu kadrova, financijska sredstva iz europske omotnice bi već bila u funkciji, a Pelješki most i ostali projekti već bi bili u realizaciji. I operativa bi već bila u funkciji. Samim time bi se smanjio broj nezaposlenih, a ekonomski bi tijekovi bili pozitivni - jer bi tada Hrvatska bila veliko gradilište, a Pelješki most bi se gradio punom parom.

Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi o stvaranju zone slobodne trgovine Europsko-mediteranskog partnerstva. Vrijedi istaknuti kako EUROMED obuhvaća 11 zemalja od Alžira do Turske, a o značaju ovog partnerstva za EU govori činjenica da 8.6 posto cjelokupne vanjske trgovine Unija ostvaruje upravo s tim zemljama.

"Vrlo je važno stvoriti područje mirnog susjedstva, stoga podržavam napore na izradi Sporazumu između zemalja članica EU i zemalja južnog Mediterana, takav sporazum bi bio okvir za mirno rješavanje sukoba, a dužnost nas u EU je pomoći tim zemljama u tranziciji," kazala je Šuica.

Podsjetimo, tzv. barcelonski proces koji je započeo 1995. godine bio je temelj suradnje koja je važna za sve zemlje ove inicijative. Partnerstvo obuhvaća više područja djelovanja od trgovine, ljudskih prava, prava žena, kulturne suradnje do zaštite okoliša, koja je iznimno važna s obzirom da svi zajedno gravitiralo Sredozemnom moru koje moramo zajedno očuvati.

"Trgovina mora biti u službi mira i stabilnosti u ovoj regiji pa je stoga jačanje suradnje prioriteti," zaključila svoje je izlaganje na plenarnoj sjednici u Strasbourgu zastupnica Šuica.  

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su o temi koja dominira Europskom unijom, a odnosi se na negativne posljedice zabrane uvoza koju je uvela Ruska Federacija za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU. Hrvatski zastupnici pokazali su najviše interesa za sektore voćarstva i povrtlarstva, posebice za agrume, za koje u ovom paketu interventnih mjera nije predviđena financijska pomoć EK.

"Činjenica je da je ruski embargo prouzročio veliku krizu na poljoprivrednom tržištu EU koja se procjenjuje na oko 5 mlrd. eura. Članice EU imaju mogućnost koristiti sredstva iz Fonda za zajedničku europsku poljoprivrednu politiku (CAP), no važno je mobilizirati i koristiti sredstva i iz drugih fondova. Moraju se uložiti napori u traženje novih tržišta te usmjeriti proizvođače poljoprivrednih proizvoda na ta tržišta. Veseli da je Komisija promptno djelovala, međutim, nažalost sredstva nisu dovoljna. Prema iskazu povjerenika za poljoprivredu Ciolosa, Komisija je predvidjela nove mjere pomoći, koje će, očekujem, obuhvatiti i pomoć proizvođačima mandarina", istaknula je zastupnica Dubravka Šuica.

Podsjetimo, Šuica je već uputila apel Europskoj komisiji za pomoć hrvatskim proizvođačima narancina iz doline Neretve, voćarima, povrtlarima te mliječnom sektoru i sektoru prerade mesa zbog štetnih posljedica ruskog embarga hrvatsku poljoprivredu.

"Vodeći računa o ozbiljnoj političkoj situaciji između Rusije i Ukrajine i predviđajući da će sankcije potrajati, potrebne su dugoročne i konkretne mjere pomoći poljoprivrednicima s posebnim naglaskom na poljoprivrednike iz doline Neretve", zaključila je Šuica.