Ususret konferenciji o klimatskim promjenama koja će se održati 23.rujna u New Yorku, u Europskom parlamentu u Strasbourgu otvorena je rasprava u kojoj je i voditeljica hrvatske delegacije u Europskoj pučkoj stranci Dubravka Šuica istaknula prigodu i šanse za zelenu ekonomiju. Klima se mijenja brže od očekivanog i njen učinak će biti gori od predviđenog.

UN-ova konferencija o klimatskim promjenama bi trebala osvijestiti sve uključene sudionike kako borba protiv promjene klime ima mnogo više pozitivnih učinaka nego što se na prvi pogled može vidjeti, tu se prvenstveno misli na zelenu ekonomiju koja se polako postaje jedan od ključnih generatora ekonomskog rasta. Smanjenje emisije stakleničkih plinova, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti je jedini ispravni put ako održivog razvoja. Potrebni su obvezujući ciljevi i jedinstvo, ne samo među zemljama EU nego i u cijelom svijetu. Europa je jedan od važnih globalnih igrača koja svojim primjerom mora pokazati da se borbom protiv klimatskih promjena mogu stvoriti radna mjesta.

"Zbog toga borbu protiv klimatskih promjena trebamo gledati kao priliku, ne prijetnju. Kada zemlje koje su razvile ovaj pristup pokažu njegove pozitivne strane i ekonomsko pozitivni predznak, ostali će ih slijediti da održe ekonomski korak s njima", poručila je Dubravka Šuica. Negativne klimatske promjene pridonose sve učestalijim pojavama oluja, poplava, rasta razine mora, suša te otežavaju uzgoj i pristup hrani.

"Svjedoci smo kako je moja domovina Hrvatska u zadnjih godinu dana nekoliko puta bila pogođena poplavama katastrofalnih razmjera što je izazvalo nemjerljive gospodarske i socijalne štete. Stoga apeliram da svi zajedno moramo zasukati rukave i zaštiti naš planet kako bismo osigurali budućnost onima od kojih smo Zemlju posudili", zaključila je Šuica te je dodala kako se nada da će konferencija u New Yorku osvijestiti sve sudionike da zelena ekonomija može biti generator gospodarskog rasta. 

Često se čuje kako su odluke koje donosi Europski parlament daleko od građana, no u raspravi s povjerenikom Europske komisije za unutarnje tržište Michelom Barnierom razgovaralo se o temama koje izravno utječu na svakodnevni život građana, a svoj doprinos raspravi dala je i zastupnica Dubravka Šuica. Osim potpore zelenoj ekonomiji i borbi protiv klimatskih promjena govorilo se i o jedinstvenom digitalnom tržištu koje nije pitanje budućnosti, nego sadašnjosti te se stoga moraju ujednačiti pravila u svih 28 članica EU kako bi svim građanima bio osiguran pristup digitalnim uslugama.

"Tema koja me posebno zanima kao i građane koje zastupam je roaming, zato želim još jednom istaknuti zadovoljstvo što ćemo od 15. prosinca 2015.godine svi u Europskoj uniji imati jednake tarife i što će i to biti jedna od zajedničkih vrijednost koje dijelimo", poručila je Šuica. Jedinstveno digitalno tržište jedan je od prioriteta Junckerove Komisije i važno područje politika EU, stoga ovaj projekt treba dovršiti kako bi se ukinuo monopol u ovom području i kako bi se povećala konkurentnost malih i srednjih poduzeća.

"Nemojmo zaboraviti da su neke članice izašle iz krize upravo zahvaljujući unaprjeđenju IT sektora pa je i to jedan od razloga da se ova jedinstvena strategija podupre u svim zemljama članicama", zaključila je zastupnica Dubravka Šuica.  

U petak, 19. rujna održana je konferencija za medije u prostorijama Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj – u Kući Europe, na kojoj su se predstavili hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu povodom početka svojeg punog petogodišnjeg mandata. Tijekom predstavljanja, voditeljica HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica u novom mandatu nastavlja svoje djelovanje i rad u Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane, također, zamjenska je članica u Odboru za vanjske poslove te u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova. „Nedavo sam uspjela dobiti i Odbor za turizam i kulturu, za kojem smatram da je naročito važan, ponajviše kada je riječ o povezivanju jugu Hrvatske, Jadransko – jonska autocesta, Koridor 5c, ali i nadam se i sigurnoj izgradnji Pelješkog mosta. Vjerujem da ću kroz ovaj Odbor moći artikulirati neka od ovih vrlo kompleksnih pitanja“ – istaknula je zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica.

Kako bi se demistificirao i približio rad europarlamentaraca hrvatskoj javnosti zastupnica Šuica objasnila je kako hrvatski zastupnici ne rade kao izaslanstvo Hrvatske, već kroz svoje političke obitelji. „Tako funkcionira Europski parlament i tako nam se dodjeljuju odbori i sva ostala zaduženja kao zastupnika u Europskom parlamentu. Solidno smo zastupljeni, s obzirom na neke veće europske zemlje“ – rekla je Dubravka Šuica. Hrvatska relativno mala država, s jedanaest zastupnika u odnosu na druge veće europske države koje imaju puno veći broj zastupnika. To im olakšava obuhvatiti rad gotovo svih odbora u Europskom parlamentu. „Bitno je naglasiti da je Hrvatska u tom pogledu vrlo hendikepirana, ali smatram da smo vrlo dobro pokrili sve odbore, iako to nije bilo jednostavno“ – rekla je Šuica.

U novom mandatu, zastupnica Dubravka Šuica, najviše će se zalagati za zaštitu okoliša i klimatske promjene kroz Odbor za zaštitu okolišta, sugurnost hrane i javno zdravstvo, a što se tiče Odbora za vanjske poslove bit će u delegaciji za Bosnu i Hercegovinu. „Zanima me položaj Hrvata u BiH, ali i pozicioniranje Hrvatske kao lidera u regiji, kao i pomoć ostalim zemljama koje su kandidatkinje na putu prema europskoj obitelji ili onima koje će tek dobiti status kandidatkinje da se u ovom petogodišnjem razdoblju uspiju približiti. Djelovat ću i kroz Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova, inače sa i potpredsjednica žena Europske pučke stranke i tu funkciju vidim kao normalan nastavak u dosadašnjem zalaganju“ – rekla je Šuica.

Danas je zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala putem video poruke iz Bruxellesa na okruglom stolu pod naslovom „Televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini – fikcija ili stvarnost?“, održanom na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Mostaru.  Na okruglom stolu su sudjelovali i brojni novinari, stručnjaci s područja medija i medijske regulacije, predstavnici državnih institucija, strukovnih udruga i drugih tijela koji se bave medijima i koji su prosuđivali o potrebi, mogućnostima i načinima uspostave radiotelevizijskog kanala na hrvatskom jeziku kao dijela javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini.

Naglašavamo da je voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica već ranije aktualizirala na razini Europske komisije potrebu osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku u BiH.

Organizator okruglog stola je Odjel novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a video poruku eurozastupnice Šuice pogledajte u nastavku:

Članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi o prijedlogu rezolucije ususret konferenciji o klimatskim promjenama koja će se održati u Limi od 1. do 12. prosinca ove godine.

"Doprinos smanjivanju globalnog zagrijavanja moraju dati sve zemlje bez odgode, također moramo reformirati sustav trgovanja emisijama (ETS) te osmisliti jedinstveni model za određivanje cijena ugljika, a posebice nakon konferencije o klimatskim promjenama u New Yorku kada su Kina i SAD - koji su najveći onečišćivači - iskazali volju za smanjenje emisije CO2. Europska unija je primjer koji trebaju slijediti i ostale zemlje kada se radi o kombiniranju ekonomskog rasta i smanjivanja emisije CO2," istaknula je zastupnica Šuica.

Vrijedi istaknuti da je EU smanjila emisiju stakleničkih plinova za više od 19 posto u odnosu na 1990. godinu što je u skladu s Protokolom iz Kyota, a istovremeno je BDP članica EU porastao za više od 45 posto, što potvrđuje da gospodarski rast i održivi razvoj idu zajedno.

"Podržavam cilj prema kojemu se emisije stakleničkih plinova nakon 2015. više ne smiju povećavati, a do 2050. godine razina emisije mora se smanjiti za najmanje 50 posto u odnosu na razine iz 90-ih. Moramo osmisliti dobar sustav izvještavanja, verifikacije i kontrole svih država potpisnica kako bi ih se na taj način potaklo za efikasnu provedbu sporazuma. Posebno moram naglasiti problem zemalja u razvoju koje su najmanje doprinijele povećanju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi te su najosjetljivije na utjecaj klimatskih promjena i imaju najmanju mogućnost prilagodbe. Tako je i zemlja odakle dolazim - Hrvatska - bila više puta pogođena poplavama u kojima smo bili bespomoćni", zaključila je izlaganje Šuica.

Nakon jučerašnjih saslušanja kandidata za povjerenike Europske komisije, među kojima je bio i hrvatski kandidat Neven Mimica, i danas se nastavilo s "razgovorima za posao". Voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica sudjelovala na saslušanju Johanesa Hahna - aktualnog povjerenika za regionalni razvoj te budućeg povjerenik za susjedstvo i pregovore o proširenju, koji je pred Odborom za vanjske poslove odgovarao na pitanja.

S obzirom da Hahn dobro poznaje situaciju u jugoistočnoj Europi, Šuica je izrazila zadovoljstvo jer će se djelokrug njegovih aktivnosti preklapati s hrvatskim vanjskopolitičkim interesima te je pozdravila zalaganje Hahna za infrastrukturno povezivanje regije putem TNT koridora, energetskom strukturom i poticanjem investicija. Svjesna težine procjene, Šuica je pitala Hahna, može li prognozirati potencijalnu dinamiku izgradnje Jadransko-jonskog koridora.

"Spomenuli ste da u BiH raste neučinkovitost institucija, a isto tako ste rekli da će se vaša politika temeljiti na kvaliteti, ne na brzini, no ipak me zanima kako ćete uvjeriti, ne samo vodeće ljude u politici nakon listopadskih izbora, nego i građane u BiH da se reforme i članstvo u Uniji isplati," pitala je Šuica.

"Jadransko - jonski koridor je potreban te je potrebno i BiH prometno povezati s EU što će biti jasan politički signal ljudima da je BiH dio Europe. Jedna od naših prioritetnih zadaća u jugoistočnoj Europi jest prometno povezivanje što je dio strategije na putu prema EU integracijama jer ćemo na taj način povezati i ljude," kazao je u odgovoru Hahn.

Na putu Srbije u EU, rekla je je Šuica, važno je uvjeriti vodstvo da se opredijeli za europske vrijednosti i da koketiranje s ruskom politikom, odnosno Putinom nije pravi smjer ka pridruživanju. Za kraj Šuica je konstatirala kako će Hrvatska inzistirati na pronalasku 1650 nestalih osoba iz Domovinskog rata i na povratu otuđenih kulturnih dobara.

U suradnji Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice i Regionalne razvojne agencije Dubrovačko - neretvanske županije DUNEA u Europskom parlamentu 6. listopada  2014. godine otvorena je međunarodna izložba  "Stazama stećaka".  Riječ je o projektu koji obuhvaća četiri države, a financiran je od strane Europske komisije. U Hrvatskoj je obrađen lokalitet Novakovo greblje u Čepikućama, u Bosni i Hercegovini izabran je lokalitet Bijača kod Ljubuškog, u Srbiji je obrađen lokalitet Grčko groblje u selu Hrta kod Prijepolja, te u Crnoj Gori lokalitet Marina šuma kod Pljevlja.

"Izložbe i projekti poput ovih obogaćuju našu kulturnu baštinu te nas istovremeno potiču i osvješćuju da krenemo u potragu za neotkrivenim blagom, među kojim će zasigurno pronaći još pokoji biser", naglasila je tijekom otvorenja izložbe Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske delegacije u Europskoj pučkoj stranci.

"Koliko su vrijedni  stećci pokazuje i činjenica da su dvije lokacije nominirane za popis UNESCO-ovog fonda svjetske baštine", naglasio je Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko - neretvanske županije.

U isto vrijeme i na istoj lokaciji otvorena je izložba "Voštanih brodova", također u organizaciju Ureda zastupnice Šuice. Poznati dubrovački čistač gospodin Tonči Jonjić izložio je jedinstvene u svijetu makete brodova i galija izrađenih od voska. "Trgovina, a brod kao njezino glavno uporište, bila je pokretač razvoja srednjovjekovnog Dubrovnika. Stoga je model broda karake i galijuna i korišten kao motiv i inspiracija ovog izvornog suvenira. Dubrovnik je upravo po njima bio prepoznat u svijetu, a danas je pomalo zaboravljen", podsjetila je zastupnica Šuica.

Voštani modeli raznih povijesnih brodova izloženi su do 9. listopada, a među njima su dalmatinska galija, mletačka galija, trabakul, gajeta, neretvanska lađa, dalmatinski kajić, dubrovačka karaka, dubrovačka galija te jedan suvremeni brod - moderni kruzer koji je danas svakodnevna pojava u Dubrovniku.

Više pojedinosti: http://www.vostanibrod.com/hr_home.html

Zastupnik Andrej Plenković je zajedno sa županom Dubrovačko-neretvanske županije Nikolom Dobroslavićem i zastupnicom Dubravkom Šuicom bio domaćin konferencije "Uloga regija u provedbi EU Strategije za Jadransko-jonsku regiju" koja je održana u Europskom parlamentu na kojoj je bilo više od 150 sudionika.

Konferenciju je otvorio župan Nikola Dobroslavić, koji je član Odbora regija EU. Župan je govorio o značaju koji Dubrovačko-neretvanska županija pridaje suradnji u okviru Jadransko-jonske makroregije zajedno s partnerima iz drugih regija u kojima živi oko 70 milijuna ljudi. Založio se za provedbu zajedničkih projekata te osiguravanje sredstava u posebnoj proračunskoj liniji EU za Strategiju Jadransko-jonske regije.

Posebno je istaknuo ulogu obalnih županija, gradova i općina u višerazinskom upravljanju Strategijom i u provedbi njena četiri stupa: plavom rastu, povezivanju regije, kvaliteti okoliša i održivom turizmu. Župan je predložio da se u zajedničke aktivnosti u okviru Strategije uključe i Makedonija te Kosovo. Naglasio je nužnost boljeg prometnog povezivanja država sudionica, a osobito važnost izgradnje Jadransko-jonske autoceste koja bi imala izuzetno pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj država sudionica. 

Zastupnik Plenković je naglasio značaj usvajanja Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju na sastanku Europskog vijeća u listopadu za vrijeme predsjedavanja Italije. Podsjetio je na sudjelovanje Hrvatske u Jadransko-jonskoj inicijativi od 2000. te jasno profiliranu jadransku i sredozemnu orijentaciju, kao i višegodišnji angažman u njenoj izradi. Po uzoru na Baltičku i Dunavsku strategiju, pozdravio je usvajanje Jadransko-jonske strategije koja će pridonijeti promicanju održivog gospodarskog i društvenog napretka u zemljama regiji zahvaljujući rastu i otvaranju novih radnih mjesta. 

Strategija će osigurati veću privlačnost i konkurentnost te bolju povezanost, uz očuvanje okoliša i uravnoteženih morskih i obalnih ekosustava, pri čemu je bitan doprinos jedinica regionalne i lokalne samouprave, a Dubrovačko-neretvanska županija je odličan primjer, kazao je Plenković. Zaključio je kako će Europski parlament nastaviti pružati političku potporu Strategiji te će se i dalje zalagati za alociranje odgovarajućih sredstava u okviru proračuna EU i učinkovito korištenje postojećih programa (Europski fondovi za ribarstvo i pomorstvo, Obzor 2020, Instrument za povezivanje Europe, LIFE, COSME, ADRIAPLAN, ADRIAREP, INTERACT i INTERREG itd.). Završno je rekao da će Strategija pridonijeti i politici proširenja Europske unije na zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje država jugoistoka Europe. 

Zastupnica Dubravka Šuica se založila za korištenje sredstava iz Transnacionalnog programa EU za Jadransko-jonsku regiju koji će pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti, kao i projektima u području kulture, obrazovanja, znanosti i sveučilišne suradnje kako bi se osnažio jadranski i mediteranski identitet država sudionica.

Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju obuhvaća četiri države članice EU (Hrvatsku, Grčku, Italiju i Sloveniju) te četiri države regije jugoistočne Europe (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju). Među govornicima bili su i Colin Wolfe, predstavnik Opće uprave za regionalnu politiku Europske komisije, Gian Mario Spacca, predsjednik regije Marche i izvjestitelj Odbora regija za Strategiju, Rossella Rusca, predstavnica talijanskog predsjedništva u Vijeće Europske unije te Mato Škrabalo, stalni predstavnik Republike Hrvatske pri EU. U raspravama su sudjelovali i predstavnici iz regija iz Grčke, Slovenije, Italije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i Hrvatske.

Ispred glavnog ulaza u Europski parlament u Bruxellesu zastupnica Dubravka Šuica i župan Nikola Dobroslavić podijelili su tonu i pol narančina iz doline Neretve prolaznicima i zastupnicima Europskog parlamenta i ukazali na probleme izvoza proizvođača mandarina koji je nastao nakon ruskog embarga na uvoz voća iz zemalja Europske unije.

Zbog ruskog embarga Europska unija je osigurala sredstva za subvencioniranje 7900 tona narančina, po cijeni od 1,4 kune. To znači da će Europa iz svojih sredstava subvencionirati takozvanu neberbu, odnosno višak narančina koji se zbog zabrane izvoza u Rusiju neće moći prodati redovitim putem, pa će se takve narančine dijeliti ustanovama socijalne skrbi, školama vrtićima, prihvatilištima i učeničkim domovima.

"Dijeljenjem narančina htjeli smo ukazati na štetnost ruskog embarga za dolinu Neretve, a s obzirom da se u Bruxellesu ovih dana održavaju Otvoreni dani regija i da je puno Europljana ovdje i na taj način smo željeli osvijestiti građane Unije koliko je važno da naši proizvođači dobiju mogućnost izvoza ili da dobiju veće poticaje Europske komisije, što je u drugom valu i učinjeno, ali nažalost nedovoljno", naglasila je zastupnica Dubravka Šuica.

Osim europarlamentarke Šuice i Dubrovačko-neretvanskog župana u akciji su sudjelovali i brojni asistenti te stažisti hrvatskih zastupnika kao i djelatnici ureda DNŽ u Bruxellesu. Župan Dobroslavić istaknuo je kako se nada da će ova akcija skrenuti pozornost na problem plasmana neretvanskih mandarina institucijama Europske unije te ih potaknuti na njegovo rješavanje i u budućnosti.

Ove godine očekuje se u dolini Neretve rekordan urod od 80 tisuća tona narančina visoke kvalitete, a od početka rusko-ukrajinske krize traže se alternativna tržišta, jer zna se da se na domaće tržište može plasirati 15.000 tona ovog voća.

"Akcija dijeljenja narančina u srcu Europe dobra je prilika da se potakne proizvođače da potraže i nove destinacije za izvoz, primjerice zemlje Beneluxa u kojima živi gotovo 30 milijuna potencijalnih potrošača," zaključila je Šuica.