Zagreb je još jednom izignorirao Dubrovnik. Naime, na danas održani okrugli stol u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije na temu ‘Kako cestovno povezati krajnji jug Hrvatske – autocesta do Dubrovnika kroz RH ili BiH’ nije se pojavit nitko od predstavnika središnje vlasti.

Iako su bili pozvani nisu se pojavili ni iz Ureda predsjednika RH, ni iz Ureda premijera, ni iz ministarstava prometa i regionalnog razvoja, a nije bilo ni predstavnika Hrvatskih cesta i autocesta.
Nije se doduše pojavio niti predstavnik Grada Dubrovnika, a pred sam kraj rasprave prema Hotelu Excelsior išao je pročelnik za promet Dinko Mirić.

– Mislim da su se trebali odazvati i čuti što imamo za reći, te ako imaju argumente za neka druga rješenja, da ih ovdje iznesu. Ignoriranje ove županije se nastavlja, ali moramo ići dalje i braniti interes ove Županije i Republike Hrvatske. Pokazalo se, naime, da smo unatoč ignoriranju dosad uspjeli polučiti neke rezultate – istaknuo je uvodno župan Nikola Dobroslavić, ponovivši još jednom stav Županije oko nužnosti gradnje Pelješkog mosta te autoceste do Dubrovnika preko teritorija Dubrovačko-neretvanske županije.

Spomenuo se i sastanka u Cavtatu iz kolovoza ove godine, kada je premijer Zoran Milanović najavio da gradnja autoceste neće ići sukladno strateškim dokumentima i prostornim planovima, već će mimo sve ići kroz susjednu BiH.

– Nama je neprihvatljivo da su u tim dokumentima odabranje najpovoljnije varijante, a da onda neka elita koja mislim da je Bogom dana kaže – ne, autocesta neće ići po strategijama i planovima nego kud se mi dogovorimo. To nije ispravno. Zašto je teritorij druge države privlačniji od vlastitog? – upitao se Dobroslavić.
Prometni stručnjak Željko Marušić s Fakulteta prometnih znanosti istaknuo je kako je problem autoceste vitalni interes ne samo naše Županije, nego i Hrvatske i Europske unije.

– Zabrinjava kratkovidnost i jednostranost ocjena središnje vlasti. Ovo je važno i u turističkom, gospodarskom, sigurnosnom, ekološkom, ali i demografskom i geostrateškom smislu. Imamo mogućnosti ispraviti neke povijesne anomalije i povezati ovaj prostor, jer je ovo jedina eksklava u EU. Bez povezanosti sve dugo ostaje upitno – istaknuo je Marušić, dodavši kako se prometnice grade kako bi njima doveli turiste te kako bi se povećala sigurnost putovanja.

– Ako se ne izborimo za naše interese, morat ćemo izgraditi najmanje brzu cestu koja nije puno jeftinija od autoceste. Ovo je snažno sigurnosno pitanje, jer je brza cesta najnesigurnija prometnica. Osigurava putovanje 90 posto kao na autocesti, ali nema sigurnosnih elemenata pa će izazivati veću pogibeljnost. Stoga ćemo morati računati na veći broj poginulih – mišljenja je Marušić.

Saborski zastupnik HDZ-a Branko Bačić govorio je o strateškim dokumentima, ali i cijeni izgradnje autoceste, budući da je ministar Hajdaš Dončić istaknuo kako će varijanta kroz BiH biti 7 puta jeftinija nego da trasa prolazi hrvatskim teritorijem.

– Tvrditi da je za Dubrovnik i Dubrovačko primorje ekološki neprihvatljiva trasa kroz RH je u najmanju ruku skandalozno jer je rađena studija utjecaja na okoliš. Hoćemo li vjerovati struci koja je rekla da je projekt prihvatljiv za okoliš? Ne znam odakle sad odjednom taj navod, dok se s druge strane bez studije utjecaja na okoliš govori da je varijanta kroz BiH ekološki prihvatljiva. Popovo polje ima 23 izvora vode koji hrane i vodonosac su i za Dolinu Neretve i za Dubrovačko primorje – ističe Bačić, dodavši kako Vlada luta u rješenjima prometnog povezivanja juga Hrvatske.

– Mislim da svakog građana naše Županije, ali i Hrvatske vrijeđa ministrova ucjena – ili monetizacija, ili Pelješki most. Most je izraz hrvatskog suvereniteta – zaključio je Bačić.

Zastupnica Europskog parlamenta Dubravka Šuica istaknula je kako smatra da je sastanak u Cavtatu izazvao nepotrebnu buru, budući da se u Berlinskoj Deklaraciji, kojoj je cavtatski sastanak prethodio promet spominje tek usputno.

– Mislim da je taj sastanak nije bio dobro pripremljen i izazvao je nepotrebnu buru – rekla je Šuica, dodavši kako su svi prometni pravci u Hrvatskoj ispregovarani kod pristupanja Uniji. No, Vlada je po njenom mišljenju potrošila tri godine budući da još ne postoji Partnerski sporazum bez kojega Hrvatska ne može početi povlačiti sredstva iz EU.

Bez sporazuma Europska unija neće financirati ni Most, niti bilo koji drugi projekt.
– Cijena, ekologija, sve su to izlišne cijene u ovom trenutku. Sve ovo je preuranjeno – mišljenja je Šuica, koja je dodala kako imaju velike pritužbe građana kako se ništa nije napravilo za ovaj kraj.

– Itekako smo se borili i brinuli, ali je činjenica da premali broj stanovnika, odnosno birača živi ovdje i nikad nije bilo dovoljno sluha da se eventualno počne graditi cesta s ovog kraja. Imali smo to neslavno otvaranje na Osojniku, no samo smo htjeli da se cesta počne graditi od Dubrovnika. Šteta što to nije bilo utemeljeno, što tada nije bilo novca, a trudili smo se i željeli to napraviti. Pelješki most je prioritet i na njega se moramo koncentrirati – zaključila je Šuica.

Predstavnik SDP-a Ivo Karamatić rekao je kako nije ni prerano ni prekasno za razgovarati.
– Dovodimo se u situaciju da govorimo o lijepim željama koje nisu u realnosti utemeljene. Teško ćemo s ovim brojem stanovnika, prometnim pokazateljima i financijama nekoga uvjeriti da autocesta prolazi kroz RH. Na ovom koridoru postoje različiti interesi, a uvažit će se interesi EU koja će ga i financirati. Strateški interes EU u ovom trenutku jest što prije dovesti na put eurointegracijama naše susjede. To je strateški cilj Europske unije, a trebao bi biti i naše Županije. Unija će na temelju studija definirati koridor Jadransko-jonske autoceste. I slijepci znaju koja je varijanta jeftinija – rekao je Karamatić, dodavši kako je prioritet svih prioriteta brza cesta Dubrovnik-Čilipi.

Pelješki most ponovno je istaknut kao prioritet. Neprihvatljivim je ocijenjen prijedlog rješenja trase autoceste sa sastanka čelnika regije u Cavtatu kolovoza ove godine gdje je naznačeno izmještanje trase autoceste Ploče-Dubrovnik sa spojem na Osojnik u BiH:

- Odbacuje se kao štetna trasa Ploče-Počitelj-Trebinje jer je suprotna interesima Dubrovačko-neretvanske županije i RH i ostavlja neriješenom vezu Dubrovnika s ostatkom Hrvatske i EU. 

Povezivanje Dubrovnika tom trasom je duže, geostrateški nepovoljnije i nije jeftinije od trase Ploče-Dubrovnik(Osojnik), a turistički i gospodarski promet upućuje izvan teritorija RH – poručili su sudionici sastanka kojim je predsjedao dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić. Župan je središnjoj vlasti, HAC-u i HC-u zamjerio izostanak sa sastanka, što za njega samo potvrđuje ignorantski odnos vladajućih prema problemu prometne izoliranosti jedine preostale eksklave u EU.

- Nama je neprihvatljivo da su u svih važećim strateškim dokumentima odabranje najpovoljnije varijante, a da onda neka elita koja misli da je Bogom dana kaže – ne, autocesta neće ići po strategijama i prostornim planovima nego kud se mi dogovorimo. To nije ispravno. Zašto je teritorij druge države privlačniji od našeg vlastitog? – zapitao se Dobroslavić.

- Ako bi se planirana autocesta izmjestila izvan teritorija RH, prometno povezivanje Ploča s Dubrovnikom rješavalo bi se brzom cestom, što bi rezultiralo znatno manjom sigurnošću prometnica, a bilo bi i više poginulih u prometu jer brze ceste sa spojnicama nisu ni približno sigurne poput autocesta – utvrđeno je na sastanku odakle je upućena puna potpora EU projektu Jadransko-jonske autoceste:

- Budući da je Hrvatska vlastitim novcem izgradila veliki dio te buduće prometnice, logično je da preostalih 70 kilometara na krajnjem jugu, realizira se kao dio ukupnog projekta, nakon čega bi autocesta nastavila teritorijem BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke – istaknuto je na skupu na kojem su uz predstavnike struke sudjelovali i saborski zastupnici i europarlamentarka Dubravka Šuica.

Profesor Prometnog fakulteta u Zagrebu Željko Marušić upozorio je kako je prometno povezivanje juga od vitalnog značaja ne samo za županiju, već i ciejlu EU, pa ga utoliko zabrinjava kratkovidnost i jednostranost mišljenja službene vlasti o "selidbi" autoceste kroz teritorij susjedne države. Za splitskog projektanta autocesta Vjekoslava Dorića BiH varijanta je sporna zbog topografije trase kroz Popovo polje, koja bi dodatno poskupila projekt.

Neprihvatljivim je ocijenjen prijedlog rješenja trase autoceste sa sastanka čelnika regije u Cavtatu kolovoza ove godine gdje je naznačeno izmještanje trase autoceste Ploče-Dubrovnik sa spojem na Osojnik u BiH:
– Odbacuje se kao štetna trasa Ploče-Počitelj-Trebinje jer je suprotna interesima Dubrovačko-neretvanske županije i RH i ostavlja neriješenom vezu Dubrovnika s ostatkom Hrvatske i EU. Povezivanje Dubrovnika tom trasom je duže, geostrateški nepovoljnije i nije jeftinije od trase Ploče-Dubrovnik(Osojnik), a turistički i gospodarski promet upućuje izvan teritorija RH – poručili su sudionici sastanka kojim je predsjedao dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić. Župan je središnjoj vlasti, HAC-u i HC-u zamjerio izostanak sa sastanka, što za njega samo potvrđuje ignorantski odnos vladajućih prema problemu prometne izoliranosti jedine preostale eksklave u EU.
– Nama je neprihvatljivo da su u svih važećim strateškim dokumentima odabranje najpovoljnije varijante, a da onda neka elita koja misli da je Bogom dana kaže – ne, autocesta neće ići po strategijama i prostornim planovima nego kud se mi dogovorimo. To nije ispravno. Zašto je teritorij druge države privlačniji od našeg vlastitog? – zapitao se Dobroslavić.
– Ako bi se planirana autocesta izmjestila izvan teritorija RH, prometno povezivanje Ploča s Dubrovnikom rješavalo bi se brzom cestom, što bi rezultiralo znatno manjom sigurnošću prometnica, a bilo bi i više poginulih u prometu jer brze ceste sa spojnicama nisu ni približno sigurne poput autocesta – utvrđeno je na sastanku odakle je upućena puna potpora EU projektu Jadransko-jonske autoceste:
– Budući da je Hrvatska vlastitim novcem izgradila veliki dio te buduće prometnice, logično je da preostalih 70 kilometara na krajnjem jugu, realizira se kao dio ukupnog projekta, nakon čega bi autocesta nastavila teritorijem BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke – istaknuto je na skupu na kojem su uz predstavnike struke sudjelovali i saborski zastupnici i europarlamentarka Dubravka Šuica.
Profesor Prometnog fakulteta u Zagrebu Željko Marušić upozorio je kako je prometno povezivanje juga od vitalnog značaja ne samo za županiju, već i cijelu EU, pa ga utoliko zabrinjava kratkovidnost i jednostranost mišljenja službene vlasti o “selidbi” autoceste kroz teritorij susjedne države.
– Ako se ne izborimo za naše interese, morat ćemo izgraditi brzu cestu koja nije puno jeftinija od autoceste. Ovo je snažno sigurnosno pitanje, jer je brza cesta najnesigurnija prometnica. Osigurava putovanje 90 posto kao na autocesti, ali ima tek 10 posto sigurnosnih elemenata autoceste , pa ćemo morati računati na veći broj poginulih – procijenio je Marušić.
Za splitskog projektanta autocesta Vjekoslava Dorića BiH varijanta je sporna zbog topografije trase kroz Popovo polje, koja bi dodatno poskupila projekt.
Saborskog zastupnika HDZ-a Branka Bačića začudila je izjava ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića prema kojoj će varijanta autoceste kroz BiH biti 7 puta jeftinija od “domaće”. Iznenađen je i ekološkim argumentom:
– Uz postojeću Studiju utjecaja na okoliš koja ne vidi opasnost za Neretvu i Malostonski zaljev, tvrditi da je za Dubrovnik i Dubrovačko primorje ekološki neprihvatljiva trasa kroz RH u najmanju je ruku skandalozno. A s druge strane, bez studije utjecaja na okoliš govori se da je varijanta kroz BiH ekološki prihvatljiva. Popovo polje ima 23 izvora vode – podsjetio je Bačić.
Zastupnica Europskog parlamenta Dubravka Šuica ocijenila je da je Vlada uzalud potrošila tri godine jer još ne postoji Partnerski sporazum putem kojega Hrvatska može početi povlačiti sredstva iz EU.
– Bez tog sporazuma Europska unija neće financirati ni Most, niti bilo koji drugi projekt – rekla je Šuica. Izostanak cestovnog spoja s Dubrovnikom protumačila je premalim brojem stanovnika (birača):
– Imali smo i to neslavno otvaranje na Osojniku, no samo smo htjeli da se cesta počne graditi od Dubrovnika. Šteta što to nije bilo utemeljeno, što tada nije bilo novca, a trudili smo se i željeli to napraviti. Pelješki most je prioritet i sad se moramo na njega koncentrirati – zaključila je europarlamentarka Šuica.

Paneuropska unija Bosne i Hercegovine, kao organizacija kojoj je glavni cilj rad na promociji Bosne i Hercegovine i njezinom približavanju euroatlantskim integracijama, organizira Međunarodnu konferenciju „Bosna i Hercegovina na prekretnici – Novi pristup euroatlantskim integracijama“ koja će biti održana u Sarajevu od 24. do 26. listopada uz podršku Fondacije Konrad Adenauer, Hanns Seidel Fondacije i Hrvatskog kulturnog društva Napredak.

Na konferenciji će sudjelovati veliki broj predstavnika Paneuropskih organizacija iz cijele Europe predvođeni međunarodnim predsjednikom Alainom Terrenoireom, predstavnika bh. vlasti, međunarodne zajednice, diplomatskog kora i akademske zajednice. Između ostalih na konferenciji će govoriti i zastupnici u Europskom parlamentu: Tonino Picula, Tanja Fajon, Dubravka Šuica i Eduard Kukan.

Interes medija i javnosti za ovaj događaj je iznimno veliki jer je, između ostalog, sam dolazak predstavnika europskih institucija poruka novim vlastima da moraju biti više proeuropske, ne samo na riječima, već i u konkretnim potezima.

Tim povodom, pozivamo vas na konferenciju za novinare koja će se održati u srijedu, 22. listopada 2014. u 12:30 sati u sali Gradske uprave Sarajeva, ulica Hamdije Krešeljvaljakovića 3 – Srajevo.

Novinarima će se obratiti: Vanja Gavran, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, prof. dr. Franjo Topić, počasni predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine i potpredsjednk prof. dr. Hasan Muratović.

Program konferencije:

- Petak, 24.10.2014.

Dolazak sudionika

Vijećnica
(Obala Kulina bana bb)

18:00 Otvaranje konferencije

• Vanja Gavran, predsjednik Paneuropske unije BiH
• mons. prof. dr. Franjo Topić, počasni predsjednik Paneuropske unije BiH
• Alain Terrenoire, predsjednik Međunarodne Paneuropske unije
• prof. dr. Ivo Komšić, gradonačelnik Grada Sarajeva
• Eduard Kukan, zastupnik u Europskom parlamentu

Koncert – Paneuropski kvartet

19:30 Prijem – Večera

- Subota, 25.10.2014.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine – Bijela dvorana
(Trg Bosne i Hercegovine 1)

8:30 Registracija sudionika

9:00 Pozdravni govori

predsjedava: prof. dr. Hasan Muratović, potpredsjednik Paneuropske unije BiH

• Vanja Gavran, predsjednik Paneuropske unije BiH
• mons. prof. dr. Franjo Topić, počasni predsjednik Paneuropske unije BiH
• Alain Terrenoire, predsjednik Međunarodne Paneuropske unije
• dr. Renzo Daviddi, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH
• dr. Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini

• dr. Karsten Dümmel, direktor Predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u Bosni i Hercegovini
• dr. Martin Axmann, regionalni predstavnik Fondacije Hanns Seidel za Mađarsku, Hrvatsku i Slovačku
• Gerhard Dressler, predsjednik Fondacije Otto von Habsburg
Panel I – Novi pristup Europske unije prema Bosni i Hercegovini

• Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu
• Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu
• Tanja Fajon, zastupnica u Europskom parlamentu
• Bernd Posselt, bivši zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik Njemačke Paneuropske unije

10:45 Pauza

11:00 Panel II – Novi pristup u Bosni i Hercegovini prema Europskoj uniji
predsjedava: prof. dr. Mirko Pejanović, potpredsjednik Paneuropske unije BiH

• Jasmina Pašalić, članica Predsjedništva Paneuropske unije BiH
• Osman Topčagić, član Predsjedništva Paneuropske unije BiH
• doc. dr. Mile Lasić, član Nadzornog odbora Paneuropske unije BiH
• prof. dr. Miodrag Živanović, član Predsjedništva Paneuropske unije BiH
• prof. dr. Kasim Trnka, član Predsjedništva Paneuropske unije BiH

Rasprava

12:45 Ručak

13:45 Panel III – Paneuropski pogledi na Bosnu i Hercegovinu

predsjedava: prof. dr. Željko Šuman, član Predsjedništva Paneuropske unije BiH

• akademik Mislav Ježić, potpredsjednik Međunarodne Paneuropske unije
• prof. dr. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske Paneuropske unije
• Daniel Lallemant, predsjednik Paneuropske unije Francuske
• Gábor Andrássy, predsjednik Mađarske Paneuropske unije
• dr. Laris Gajser, predsjednik Slovenskog Paneuropskog pokreta
• prof. dr. Vojislav Mitić, predsjednik Paneuropske unije Srbije
• André Poulin, Paneuropska unija Švicarske

15:15 Pauza

15:30 Rasprava i usvajanje teksta deklaracije

16:30 Kraj službenog dijela konferencije
- Nedjelja, 26.10.2014.

10:30 Sveta misa – katedrala „Srca Isusova“
dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki