Paneuropska unija Bosne i Hercegovine, kao organizacija kojoj je glavni cilj rad na promociji Bosne i Hercegovine i njezinom približavanju euroatlantskim integracijama, organizira Međunarodnu konferenciju „Bosna i Hercegovina na prekretnici – Novi pristup euroatlantskim integracijama“ koja će biti održana u Sarajevu od 24. do 26. listopada uz podršku Fondacije Konrad Adenauer, Hanns Seidel Fondacije i Hrvatskog kulturnog društva Napredak.

Na konferenciji će sudjelovati veliki broj predstavnika Paneuropskih organizacija iz cijele Europe predvođeni međunarodnim predsjednikom Alainom Terrenoireom, predstavnika bh. vlasti, međunarodne zajednice, diplomatskog kora i akademske zajednice. Između ostalih na konferenciji će govoriti i zastupnici u Europskom parlamentu: Tonino Picula, Tanja Fajon, Dubravka Šuica i Eduard Kukan.

Interes medija i javnosti za ovaj događaj je iznimno veliki jer je, između ostalog, sam dolazak predstavnika europskih institucija poruka novim vlastima da moraju biti više proeuropske, ne samo na riječima, već i u konkretnim potezima.

Tim povodom, pozivamo vas na konferenciju za novinare koja će se održati u srijedu, 22. listopada 2014. u 12:30 sati u sali Gradske uprave Sarajeva, ulica Hamdije Krešeljvaljakovića 3 – Sarajevo.

Novinarima će se obratiti: Vanja Gavran, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, prof. dr. Franjo Topić, počasni predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine i potpredsjednik prof. dr. Hasan Muratović.

Prisutnim novinarima su se obratili prof. dr. Franjo Topić, počasni predsjednik Panevropske unije BiH i član Predsjedništva Međunarodne Panevropske unije, prof. dr. Hasan Muratović, podpredsjednik Panevropske unije BiH, te Senad Dorić, glavni sekretar Panevropske unije BiH.

Dorić je podsjetio da Panevropska unija BiH, kao dio Međunarodne Panevropske unije, najstarije organizacije koja propagira evropsko jedinstvo, radi na promociji evropskih vrijednosti i standarda u BiH, kako bi BiH čim prije postala članica Evropske unije. Tu misiju, rekao je, ostvaruje organizujući različite skupove, okrugle stolove, tribine i velike konferencije, kakva će biti i ova od 24. do 26. oktobra u Sarajevu.

Istakao je da će na predstojećoj Međunarodnoj konferenciji Panevropske unije BiH „Bosna i Hercegovina na prekretnici – Novi pristup evroatlanskim integracijama” učestvovati više od 120 predstavnika panevropskih organizacija iz nekoliko evropskih zemalja, predvođenih predsjednikom Međunarodne Panevropske unije Alainom Terrenoireom, kao i predstavnici evropskih institucija i organizacija, te domaći uglednici. Među mnogim gostima, konferenciji će prisustvovati i nekoliko poslanika u Evropskom parlamentu: Eduard Kukan, Tonino Picula, Dubravka Šuica i Tanja Fajon.

„Međunarodna Panevropska unija ima više od 20 organizacija i može biti od velike pomoći Bosni i Hercegovini, kao što je pomogla i mnogim drugim zemljama. Važno je da vlasti u BiH koriste naše kapacitete, koriste i panevropljane, a neki od njih su i poslanici u Europskom parlamentu i koji mogu snažno lobirati za BiH“, zaključio je Dorić.

Počasni predsjednik Panevropske unije BiH prof. dr. Franjo Topić podsjetio je da je Panevropska unija nastala 1923. godine i da je jedna od najstarijih organizacija koja propagira evropsko jedinstvo. U tom smislu, značajno je što će na konferenciji, kaže, prisustvovati Tonino Picula, Tanja Fajon, Eduard Kukan, Dubravka Šuica i Bernd Posselt.

„Treba nam dodatne ‘infuzije+ da BiH krene naprijed. S obzirom na složeno uređenje države, to će teško ići samo unutrašnjim naporima“, naglasio je Topić.

Predlaže da se vrate bonske ovlasti visokom predstavniku u BiH, jer je „sada više figura – ikebana, nego što je stvarno visoki predstavnik sa svojim ovlaštenjima“. 

„BiH trebala bi se učiniti usluga da se u Evropsku uniju primi, slično kao Bugarska ili Rumunija, bez ispunjavanja svih kriterija. To bi bilo jeftinije i praktičnije i za međunarodnu zajednicu i za nas“, kazao je Topić. 

Međunarodna konferencija „Bosna i Hercegovina na prekretnici – Novi pristup evroatlantskim integracijama“, kako je istakao podpredsjednik Panevropske unije u BiH prof.dr. Hasan Muratović, rezultiraće potpisivanjem deklaracije. 

„Nadam se da će se konferencija zasnivati na realnim perspektivama. Cilj je da nova vlada- novi talas ako se zaista realizuje za naše priključenje evroatlantskim integracijama, izgradi naš stav i pristup prema Evropskoj uniji“, poručio je Muratović. 

Po njegovom mišljenju, BiH je na dobrom putu da dobije kvalitetan materijal za one koji se bave priključenjem naše zemlje Evropskoj uniji. 

Na radost stanovnika Dubrovnika, Dubrovačko – neretvanske županije, ali i cijele Hrvatske predstudija izvedivosti pokazala je kako je Pelješki most najbolje rješenje za osiguranje teritorijalnog kontinuiteta Hrvatske i povezivanje krajnjeg hrvatskog juga, ali i EU. U međuvremenu Hrvatska je Europskoj komisiji dostavila finalne nacrte dvaju operativnih programa, a u programu „Konkurentnost i kohezija“ namijenjeno je više od 3,5 milijarde eura za zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama i prometnu infrastrukturu.

No, prema dostupnim informacijama u operativnim programima se ne spominje izrijekom izgradnja Pelješkog mosta, nego stavka „cestovno povezivanje juga Dalmacije“ zbog čega na hrvatskom jugu vlada velika zabrinutost. Budući da hrvatskoj javnosti Vlada RH nije dostavila potpune informacije, može li Komisija reći u kojoj je fazi projekt izgradnje Europskog-Pelješkog mosta te jesu li hrvatska upravna tijela pripremila potpunu studiju izvedivosti, analizu troškova i koristi te druge potrebne dokumente za nastavak izgradnju mosta?

Nastavno, može li Komisija precizirati iz kojeg fonda se može očekivati financirati nastavak izgradnje Pelješkog mosta te koje se predradnje u ovoj fazi projekta očekuju od Vlade i hrvatskih ministarstava?  

Odgovor g. Potočnika u ime Komisije

U Europskoj uniji na snazi je sveobuhvatni skup pravila kako bi se osiguralo sigurno odlaganje otpada. Komisija je nedavno saznala za situaciju na lokaciji Crno Brdo kod Biljana Donjih te zajedno s hrvatskim tijelima nadležnima za ispravnu provedbu zakonodavstva EU-a istražuje taj predmet.

Odgovor g. Fülea u ime Komisije

Europska komisija pomno prati položaj manjina, uključujući hrvatsku manjinu, u svim državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. Zaštita manjina ključan je aspekt kopenhaških političkih kriterija za članstvo u EU-u koje treba ispuniti svaka zemlja koja želi pristupiti EU-u, uključujući Srbiju. U najnovijem izvješću o napretku Srbije, u listopadu 2013.[1], Komisija je navela da je pravni okvir za zaštitu manjina uspostavljen i da se u načelu poštuje. Međutim, Komisija je također potvrdila da treba u potpunosti osigurati dosljednu provedbu tog okvira u cijeloj Srbiji, posebno kad je riječ o obrazovanju, uporabi jezika te pristupu medijima i vjerskim uslugama na jezicima manjina.

S obzirom na posebnu situaciju hrvatske manjine i odredbe bilateralnog sporazuma između Hrvatske i Srbije, Komisija nema ovlasti preporučiti Srbiji određeni model za zastupljenost nacionalnih manjina u srpskom parlamentu.

Komisija namjerava dodatno preispitati cjelokupan položaj manjina u Srbiji u okviru pregovora o pristupanju, a osobito u skladu s poglavljem 23. o pravosuđu i temeljnim pravima. Očekuje da će se u Srbiji poduzeti potrebni koraci za dosljedno poboljšanje položaja manjina diljem zemlje te će uključiti preporuke u tom pogledu u izvješće o analitičkom pregledu za to poglavlje, uzimajući u obzir i mišljenja Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe.

Odgovor povjerenika Fülea u ime Komisije:

EU snažno osuđuje nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja Ruskoj Federaciji te ga neće priznati. Dijelimo zabrinutost koju su izrazili predstavnici OESS-a i Vijeća Europe kojima je trenutačno onemogućeno promatranje situacije u pogledu poštivanja ljudskih prava na Krimu, uključujući prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama. Unatoč teškoj situaciji i nedostatku učinkovite kontrole ukrajinske vlade nad Krimom, očekujemo da se prava svih manjina na Krimu u svakom trenutku u potpunosti poštuju u skladu s europskim standardima, posebno Okvirnom konvencijom Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina. Predstavnici EU-a u kontaktu su s predstavnicima zajednice Krimskih Tatara i tako će ostati.

Na lokaciji Crno Brdo kod Biljana Donjih, grad Benkovac, odložena je veća količina kamenog agregata dobivenog kao nusproizvod pri sanaciji metalne troske iz Tvornice elektroda i ferolegura Šibenik (TEF). Nadležne institucije i inspekcijske službe upoznate su s činjeničnim stanjem u nekoliko navrata kada im je ukazivano na problem koji utječe na kvalitetu života lokalnih stanovnika. Međutim do danas nije pronađeno odgovarajuće rješenje iako postoji realna opasnost i mogućnost da daljnje trunjenje troske i ubuduće otežava život građanima koji žive u krugu od 10 km od Crnog Brda.

Ta ogromna količina potencijalno opasnog otpada stoji u okolišu, a zbog vjetra i kiše predstavlja prijetnju i za okoliš i za podzemne vode jer su rezultati analize pokazali da voda sadrži štetne tvari. Kiša stvara crnu rijeku tekućine koja ulazi u podzemne vodotoke, a zagađivanje prijeti bunarima i bazenima za navodnjavanje, no nije isključeno ni zagađivanje nekog od izvora zadarskog vodovoda ili Vranskog jezera. Okolni mještani ne skupljaju više vodu u bunarima zbog brige za vlastito i zdravlje svojih obitelji.

Osobno su mi se kao članici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta građani tog područja višekratno obratili za pomoć, a lokalne vlasti Zadarske županije također su u više navrata upozoravale nadležne državne institucije na postupak sanacije ovog lokaliteta, no odgovor je izostao. Budući da je pristup vodi osnovno ljudsko pravo, o čemu se zadnje vrijeme ozbiljno raspravlja u Europskom parlamentu na temelju prijedloga Europske građanske inicijative „Right2water”, zanima me može li Komisija pomoći hrvatskim državnim i zadarskim lokalnim vlastima da riješe problem Crnog Brda kako bi se građanima koji su neposredno ugroženi omogućio normalan život te kako bi se i dalje mogli neometano baviti ekološkom poljoprivredom?