Odgovor visoke predstavnice/potpredsjednice Ashton u ime Komisije

U zaključcima Vijeća za vanjske poslove od 3. ožujka navodi se da potezi Rusije predstavljaju očiglednu povredu specifičnih obveza poštovanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine koje je Rusija preuzela Memorandumom iz Budimpešte iz 1994.(1)

EU je snažno osudio povrede suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine te je pozvao Rusiju da u skladu s odgovarajućim sporazumima odmah povuče svoje snage na njihove stalne pozicije. Osim obustave razgovora s Rusijom o viznom režimu i Novom sporazumu, prema odluci čelnika država i vlada EU-a od 6. ožujka, a s obzirom na to da Rusija nije poduzela korake u svrhu smirivanja situacije, 17. ožujka Vijeće za vanjske poslove donijelo je mjere ograničavanja putovanja i zamrzavanja imovine osobama odgovornima za djelovanja kojima se potkopavaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. S obzirom na to da Rusija nije poduzela korake u svrhu smirivanja situacije, Europsko vijeće odlučilo je 20. ožujka proširiti popis osoba koje podliježu mjerama zabrane izdavanja viza i zamrzavanja imovine.

Ambiciozan program strukturnih reformi, uključujući borbu protiv korupcije i jačanje transparentnosti svih poreznih postupaka, najučinkovitije je sredstvo za jačanje ukrajinske državnosti. U tu je svrhu EU osigurao paket potpore(2) putem kojega bi Ukrajina mogla dobiti najmanje 11 milijardi eura u vidu zajmova i bespovratnih sredstava.(3) Nova ukrajinska vlada potvrdila je svoju posvećenost bliskijoj političkoj suradnji i ekonomskoj integraciji s EU-om. EU je 21. ožujka potpisao politički dio Sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom, a uskoro će donijeti i jednostrane trgovinske mjere kako bi Ukrajina već sada mogla imati koristi od detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine.

(1) https://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/EN/foraff/141291.pdf (2) SEC(2014.) 200. (3) http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-14-159_en.htm

S obzirom na tešku situaciju u kojoj se Ukrajina nalazi, sudbina milijuna njenih stanovnika dovedena je pod veliki upitnik zbog neizvjesnosti o budućim aktivnostima i razvoju krajnje napete situacije. Svakodnevni prosvjedi na Majdanu jasan su začetak novog demokratskog poretka koji Europska unija mora prepoznati i nesebično podržati na sve načine koji mogu biti relevantni, naravno, osim upotrebe vojne sile. Zbog netom navedenog činjeničnog stanja napominjem kako je u prosincu 1994. godine potpisan Budimpeštanski memorandum čije su se potpisnice, Ukrajina, Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina, obvezale podržati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine kao neovisne države.

Po mišljenju Visoke predstavnice, krši li neka od zemalja potpisnica Budimpeštanskog memoranduma međunarodno pravo i teritorijalni integritet Ukrajine te koji se daljnji koraci planiraju poduzeti u svrhu zaštite stanovnika koji se svojim legitimnim pravom bore za europski put Ukrajine?

Odgovor visoke predstavnice/potpredsjednice Ashton u ime Komisije

EU je obaviješten o položaju žena u Egiptu i Delegacija EU-a u Kairu u redovitim je kontaktima s lokalnim organizacijama civilnog društva te pomno prati prijavljene slučajeve nasilja nad ženama.

EU osuđuje svaki oblik nasilja nad ženama i drugim ranjivim skupinama, a visoka predstavnica/potpredsjednica redovito postavlja to pitanje u svojim javnim izjavama i u kontaktima s egipatskim kolegama. Štoviše, u svjetlu nedavnih događaja u toj zemlji EU očekuje da će nova egipatska prijelazna vlada poštovati obveze koje se odnose na zaštitu ljudskih prava, uključujući prava žena, iz Sporazuma o pridruživanju s Egiptom.

Ministri unutarnjih poslova i pravosuđa te državni odvjetnik obećali su posebnom predstavniku Europske unije za ljudska prava Lambrinidisu za vrijeme njegovog petog posjeta Egiptu u veljači „da će istražiti sve navode o policijskom zlostavljanju iz budućeg izvješća Komisije za utvrđivanje činjenica”.

U svom izvješću o napretku u provedbi europske politike susjedstva u Egiptu za 2013. EU je pozvao Egipat da, među ostalim, „osigura zaštitu ženskih prava i ravnopravnost spolova”, „u potpunosti obustavi suđenja civilima na vojnim sudovima” i „osigura provođenje istraga u mnogim slučajevima nasilja, uključujući seksualno zlostavljanje, i brzo dovođenje počinitelja pred lice pravde”.

Delegacija EU-a u Egiptu financira 9 projekata organizacija civilnog društva o rodnim pitanjima u ukupnom iznosu od 3,3 milijuna EUR.

U okviru Europskog instrumenta za susjedske odnose i partnerstvo EU također financira program UN-a pod nazivom „Skok naprijed za žene” za razdoblje od 2012. do 2016. (7 milijuna EUR od ukupno 8,2 milijuna).

Naposljetku, prava žena ključni su prioritet u strategiji zaštite ljudskih prava za Egipat.

Najnoviji novinski navodi otkrivaju da se u Egiptu opet provode „testovi djevičanstva” kod žena koje se nalaze u pritvoru. Testovi djevičanstva invazivna su metoda, a Amnesty International ih smatra oblikom mučenja. Sastoje se od pregleda pri kojem se provjerava prisutnost krvi u himenu. Treba imati na umu da spomenuti navodi nisu u širem okviru provjereni niti potvrđeni. Neposredno nakon što je egipatska vojska preuzela vlast, najavila je da će zabraniti testove djevičanstva, no to se još nije dogodilo. Zapravo je 2012. general Abdel Fattah el-Sissi opravdavao navedene testove izjavama da su oni namijenjeni da bi „zaštitili djevojke od silovanja, a vojnike i časnike od optužbi za silovanje”. Zabrinjavajuće je što pretendent na položaj egipatskog predsjednika tolerira takve testove kojima se krše prava žena. Oni jasno predstavljaju povredu Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Osim toga, oni su nastavak ponovnih pokušaja gušenja političkih prosvjeda u kojima se prosvjednici uhićuju i podvrgavaju užasnim zatvorskim uvjetima.

Radna skupina EU-a za Egipat odobrila je paket pomoći za obrazovanje, borbu protiv zlostavljanja žena i jače uključivanje žena u izborni proces. Međutim, važno je da se Komisija i dalje nastavi otvoreno izjašnjavati u slučajevima kada se krše prava egipatskih građana, kao što se događa u ovom slučaju.

1. Na koji način potpredsjednica Komisije/visoka predstavnica namjerava izvršiti utjecaj kako bi se osiguralo da budući čelnik Egipta zabrani te tzv. testove djevičanstva i unaprijedi prava onih najugroženijih u toj zemlji s obzirom na najnoviji ozbiljan pritisak na političke neistomišljenike?

2. Namjerava li Komisija ponuditi financijsku pomoć ili pomoć u posredovanju kako bi se navedene tvrdnje o vojnom pritisku mogle istražiti na civilnim sudovima, a počinitelji izvesti pred sud?

Kod predstečajnih nagodbi, na način kako se one provode u Hrvatskoj, plan financijskog restrukturiranja sastavlja dužnik. Dužnik, osim što sastavlja plan financijskog restrukturiranja, sam utvrđuje i potraživanja svih vjerovnika te vjerovnici nemaju mogućnost provjeriti potraživanja ostalih vjerovnika među kojima su i potraživanja povezanih društava samog dužnika. Tako o sudbini potraživanja većine vjerovnika odlučuje najčešće sam dužnik sa svojim povezanim tvrtkama i Ministarstvo financija, a ne većina vjerovnika. U tim planovima u većini se slučajeva dio dugova prema državi otpisuje, a otpisi dosežu čak i više od dvije trećine potraživanja. Time se predstečajne nagodbe rješavaju na štetu države.

Arbitrarno otpisivanje dugova na ime poreza i ostalih davanja državi, bez ikakvog ekonomskog opravdanja, moglo bi biti prikazano kao državna potpora dužnicima, koja ih stavlja u povoljniji položaj na tržištu.

Od stjecanja članstva u Europskoj uniji za odobravanje državnih potpora i provedbu njihova nadzora više nije zadužena Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, već Europska komisija.

Potpore koje su dodijeljene prije ulaska u Uniju, a primjenjuju se i nakon ulaska, prema Ugovoru o pristupanju smatraju se novim potporama i Europska komisija može pokrenuti njihov nadzor te dodijeljene potpore moraju biti vraćene ako nisu u skladu s pravilima Europske unije.

Ovakva praksa pokazuje da država na sebe preuzima veći teret nego što je na to spreman privatni vjerovnik, što je jasna indicija da se radi o državnoj potpori dužniku.

U slučaju da postoji sumnja da se u pojedinim predstečajnim nagodbama otpisom dugova zapravo dodjeljuje državna potpora, tada je prema pravilima konkretan program potrebno dostaviti Europskoj komisiji na prethodno odobrenje. Potpore dodijeljene bez odobrenja moraju biti vraćene.

Može li mi Komisija obrazložiti je li takva praksa sukladna propisima s obzirom na to da otvara vrata mogućim pogodovanjima? Iz tog bih razloga željela znati kako i koliko često Europska komisija nadgleda provođenje predstečajnih nagodbi?

Cilj Europske unije je smanjenje emisija ugljičnog dioksida iz sektora prometa za 40 posto u budućnosti. Međunarodni pomorski promet jedini je oblik transporta koji nije uključen u obaveze smanjenja emisija, samim time i onečišćenja. RH dijeli stajalište Europske unije da je to potrebno promijeniti što prije. Pravedno je da i taj sektor dijeli teret obaveza smanjenja emisija ugljičnog dioksida, što je nužno i smanjenje onečišćenja. Također treba paziti i na ekonomski predznak da pomorski promet ostane konkurentan u globalnim razmjerima.

Dubrovnik, kao mjesto svjetske kulturne baštine UNESCO-a, privlači mnogo turista sa svih kontinenata i samo je prošle godine prihvatio skoro milijun putnika s brodova za kružna putovanja. Svakako se treba pronaći održiva i dugotrajna strategija razvoja industrije kružnih putovanja tako da se masovnim iskorištavanjem ne ugroze naše kulturno-povijesne znamenitosti, a i kako bi se zaštitio okoliš.

1. S obzirom na to da su veliki brodovi također i veliki zagađivači, istražuje li Komisija njihov utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu nekih europskih gradova na moru, primjerice Dubrovnika? 2. Planira li Komisija poduzeti nešto po tom pitanju kako bi se zaštitilo kulturno-povijesno nasljeđe Europe?