Nakon vremenskih nepogoda u Gorskom kotaru uzrokovanih niskim temperaturama, snijegom i ledom, Hrvatsku su proteklih dana zasule i obilne kiše koje su izazvale poplave i ogromnu materijalnu štetu diljem zemlje, a zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni na koju pomoć Hrvatska može računati za sanaciju oštećenih dalekovoda, obiteljskih nasada, šuma, zgrada, javne infrastrukture područja pogođenih vremenskim neprilikama. „Ovo je trenutak kada moramo svi udruženo djelovati kako bismo pomogli ugroženim krajevima i građanima koji su pogođeni vremenskim neprilikama. Činjenica je da Vlada ne koristi raspoložive EU fondove kako bi trebala, barem kada govorimo o poduzetništvu, poljoprivredi i zapošljavanju, no ovo je prilika da zajedno demonstriramo kako se povlače sredstva iz EU te stoga očekujem promptnu reakciju hrvatskih, a potom i europskih institucija“, rekla je Šuica.
Protekli tjedan Europski parlament zasjedao je u Strasbourgu gdje je između ostalih aktualnih tema koje su se našle na dnevnom redu, vođena rasprava i o Izvješću o napretku Bosne i Hercegovine u 2013. Zaključak Izvješća jasno govori kako vođe Europske unije moraju pokazati više angažiranosti u BiH. Zastupnici su i dalje, jako zabrinuti zbog toga što politički čelnici triju naroda i dalje ne pokazuju zajedničku viziju.
Naglašavaju da su ustavne promjene, koje bi trebale pojednostaviti složene i neučinkovite institucije koje proizlaze iz Daytonskog sporazuma, ključne za preobrazbu BIH i djelotvornu i funkcionalnu demokratsku državu. Nadalje, traže od vlada i članica EU da pokažu veći interes i ojačaju svoj osobni angažman prema BIH.
Kao jednu od ključnih točaka programa naše hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu odredili smo odnos prema BiH te pomoć pri uspostavljanju jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda, pa to dosljedno i radimo. Kao zagovornici europskih vrijednosti zalažemo se za prava manjina u svim zemljama ne samo Unije, nego i svijeta, a istovremeno jedan konstitutivni narod, hrvatski narod nema svoja prava te stoga ova Rezolucija ima za cilj pomoći pravedno riješiti problem nefunkcioniranja pravne države u BiH uključujući i poštivanje ljudskih prava.
Složene institucije koje proizlaze iz dodatka 4. Daytonskog sporazuma pokazale su neučinkovitost zajedno s nedostatkom političke volje i nemogućnošću političkih vođa BiH za uspostavljanje kompromisa imaju negativan utjecaj na napredovanje države prema EU i poboljšanje života građana. Činjenica je da BiH stagnira, a druge zemlje Jugoistočne Europe su dobile ili će uskoro dobiti status kandidata. Postoji problem centralističkog Sarajeva u odnosu na sve ostale krajeve te se čak i pretežito investira u infrastrukturu na tom području. BiH ne smije ostati nedovršena priča EU, proces integracije se mora dovršiti, a sve u cilju očuvanja stabilnosti i sigurnosti ovog dijela Europe. Dakle, BiH mora biti integrirana u svim svojim različitostima.
Cijeli članak pročitajte na linku.
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica poslala je upit Europskoj komisiji s namjerom da se Komisija izjasni na koji način će zaštiti prava građana Unije, a samim time i prava hrvatskih građana s obzirom na rezultate referenduma u Švicarskoj o uvođenju ograničenja slobode kretanja za građane EU. „Švicarska nije članica Unije, no veže je više od 120 bilateralnih sporazuma s EU među kojima je Ugovor o slobodi kretanja kapitala, ali i Ugovor o slobodi kretanja ljudi. Moraju se poštivati 4 slobode Lisabonskog ugovora i ako nema slobode kretanja za ljude onda bi trebali ukinuti i slobodu kretanja kapitala što znači da nema biranja grožđica iz torte,“ naglasila je Šuica.
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica poslala je upit Europskoj komisiji s namjerom da se Komisija izjasni na koji način će zaštiti prava građana Unije, a samim time i prava hrvatskih građana s obzirom na rezultate referenduma u Švicarskoj o uvođenju ograničenja slobode kretanja za građane EU
„Budući da se ovdje radi o povredi jednog od osnovnih načela na kojima počiva EU, čime se direktno krše potpisani ugovori, za hrvatske građane su bitni koraci koje Komisija planira poduzeti s obzirom na rezultate provedenog referenduma, jer se ovdje ne radi samo o mobilnosti radne snage, nego je u pitanje došla i provedba studentskog programa ERASMUS,“ naglasila je Šuica. „Švicarska nije članica Unije, no veže je više od 120 bilateralnih sporazuma s EU među kojima je Ugovor o slobodi kretanja kapitala, ali i Ugovor o slobodi kretanja ljudi. Moraju se poštivati 4 slobode Lisabonskog ugovora i ako nema slobode kretanja za ljude onda bi trebali ukinuti i slobodu kretanja kapitala što znači da nema biranja grožđica iz torte" zaključila je Dubravka Šuica.
BRUXELLES, 12.2.2014. Jučer je na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta održana rasprava o rezultatima Vijeća za vanjske poslove u kojoj je sudjelovala Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, a zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu: Zdravka Bušić, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier i Dubravka Šuica su govorili o krizi u Bosni i Hercegovini.
Jučer je na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta održana rasprava o rezultatima Vijeća za vanjske poslove u kojoj je sudjelovala Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, a zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu: Zdravka Bušić, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier i Dubravka Šuica su govorili o krizi u Bosni i Hercegovini.
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica poslala je upit Europskoj komisiji s namjerom da se Komisija izjasni na koji način će zaštiti prava građana Unije, a samim time i prava hrvatskih građana s obzirom na rezultate referenduma u Švicarskoj o uvođenju ograničenja slobode kretanja za građane EU. „Švicarska nije članica Unije, no veže je više od 120 bilateralnih sporazuma s EU među kojima je Ugovor o slobodi kretanja kapitala, ali i Ugovor o slobodi kretanja ljudi. Moraju se poštivati 4 slobode Lisabonskog ugovora i ako nema slobode kretanja za ljude onda bi trebali ukinuti i slobodu kretanja kapitala što znači da nema biranja grožđica iz torte,“ naglasila je Šuica.
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica poslala je upit Europskoj komisiji s namjerom da se Komisija izjasni na koji način će zaštiti prava građana Unije, a samim time i prava hrvatskih građana s obzirom na rezultate referenduma u Švicarskoj o uvođenju ograničenja slobode kretanja za građane EU. „Švicarska nije članica Unije, no veže je više od 120 bilateralnih sporazuma s EU među kojima je Ugovor o slobodi kretanja kapitala, ali i Ugovor o slobodi kretanja ljudi. Moraju se poštivati 4 slobode Lisabonskog ugovora i ako nema slobode kretanja za ljude onda bi trebali ukinuti i slobodu kretanja kapitala što znači da nema biranja grožđica iz torte,“ naglasila je Šuica.
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica poslala je upit Europskoj komisiji s namjerom da se Komisija izjasni na koji način će zaštiti prava građana Unije, a samim time i prava hrvatskih građana s obzirom na rezultate referenduma u Švicarskoj o uvođenju ograničenja slobode kretanja za građane EU. „Švicarska nije članica Unije, no veže je više od 120 bilateralnih sporazuma s EU među kojima je Ugovor o slobodi kretanja kapitala, ali i Ugovor o slobodi kretanja ljudi. Moraju se poštivati 4 slobode Lisabonskog ugovora i ako nema slobode kretanja za ljude onda bi trebali ukinuti i slobodu kretanja kapitala što znači da nema biranja grožđica iz torte,“ naglasila je Šuica.
Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su u Strasbourgu rezoluciju za postizanje boljih i učinkovitijih prava putnika u zračnom prometu koja će im osigurati naknadu za kašnjenje leta više od tri sata te se pojašnjava definicija termina “izvanredne okolnosti”. Izvanredne okolnosti su do sada često bile izgovor da se putnicima ne plati odšteta, a u raspravi prije glasovanja zastupnica Dubravka Šuica je objasnila značaj usvajanja ovakve rezolucije u kontekstu Hrvatske. “Nadam se da ćemo nastaviti raditi na poboljšavanju prava putnika uvijek, a ne samo pred izbore. Zalažem se za jednaka pravila u svim državama članicama EU te želim da svi kao potrošači budemo jednako tretirani, a ovdje su u pitanju putnici,” istaknula je Šuica. Ova regulativu su s negodovanjem dočekale aviokompanije kojoj je glavni cilj povećati prava putnika i jasno pravno definirati izvanredne okolnosti, prava putnika na naknade u slučaju dugih kašnjenja, pravo na preusmjeravanje, pravo na skrb te propuste prilikom presjedanja i slično.