Na poziv predsjednika uprave CEMEX-a Trpimira Renića zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica koja je i članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane posjetila je proizvodni pogon te tvrtke u Kaštel Sućurcu gdje se sastala i s radnicima tvrtke čiji je izvoz preko 70 posto i to redom u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Alžir, Izrael, Afriku i Italiju.

„HDZ je obilježio vremensko razdoblje stvaranja samostalnosti države, zatim pridruživanja NATO-u i Europskoj uniji, a danas smo usmjereni na gospodarski oporavak. Stoga vjerujem da će CEMEX svoju konkurentnost nastaviti graditi na brizi o okolišu poštujući pravila Europske unije o emisijama CO2 i da će nastaviti proizvoditi na principima održivog razvoja. S druge strane briga za više od 1000 radnih mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao i u Kaštelima povezanih s ovom tvornicom je briga Uprave, ali i svih nas,“ rekla je zastupnica Šuica.

Podsjetimo, zastupnica Šuica je u siječnju tražila od Europske komisije da cementna industrija Republike Hrvatske ostane na popisu sektora izloženih riziku od istjecanja ugljika uz primjenu trgovanja emisijama stakleničkih plinova prema pravilima Direktive o sustavu trgovanja emisijama (ETS), primjenjujući točno iste kriterije kao i one primjenjivanje 2009. godine jer bi poslijedice promjena za hrvatsku cementnu industriju kao i radna mjesta bile katastrofalne.

Treba istaknuti da je manje od 30 posto proizvodnje ove tvrtke plasirano na hrvatsko tržište što je direktno povezano s lošim stanjem u gospodarstvu, posebice u građevinarstvu budući je obujam građevinskih poslova značajno smanjen, a zahvaljujući izvoznoj orijentaciji osiguran je opstanak ove tvrtke.

U današnjem izdanju Večernjeg lista izašao je prilog "Hrvatski GLASnik u Europi". Pročitajte rezime desetomjesečnog rada HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu.  

Cijeli prilog iz Večernjeg lista pročitajte na linku.

Sretan Uskrs!

Dubravka Šuica, članica Europskog parlamenta.

 Sa željom da rad hrvatskih zastupnika u kratkom mandatu u Europskom parlamentu ostane zapažen zastupnica Dubravka Šuica ostala je dosljedna uključujući se u rasprave o važnim temama u interesu Hrvatske, a ususret obilježavanju Dana planete zemlje, u Strasbourgu se jednoj od posljednjih rasprava prije novog saziva odlučivalo o direktivama koje se odnose na zaštitu okoliša, no na dnevnom redu bile su ništa manje važne rasprave o poboljšanju prava potrošača i mobilnosti radnika.

"Socijalna zaštita radnika je preduvjet za postizanje mobilnosti radnika, stoga pozdravljam usvajanje Direktive koja ide u smjeru unaprjeđivanja stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu između zemalja članica. Kad ova odluka stupi na snagu radnici Unije će već sa 21 godinom početi stvarati za svoju mirovinu što nije zanemarivo ako uzmemo u obzir prognoze da će do 2060. udio osoba starijih od 65 godina porasti sa sadašnjih 17 na 30 posto", izjavila je Šuica o poboljšanju mobilnosti i očuvanja prava radnika na dopunsku mirovinu.

U raspravi o sigurnosti potrošačkih proizvoda zastupnica Šuica je istaknula: "Jedan od osnovnih uvjeta zajedničkog tržišta je sloboda kretanja proizvoda čija sigurnost nije upitna koji udovoljavaju zakonskim okvirima, no da to neće biti lako potvrđuje istraživanje iz 2012. koje kazuje da 27% potrošača smatra kako značajan broj neprehrambenih potrošačkih proizvoda nije sigurno.

Shodno tome, podržavam izvješće koje osigurava preduvjete za funkcioniranje tržišta važne za potrošače i poduzetnike, a neophodno je uspostavljanje jednakih uvjeta, uvođenjem sustava nadzora i kazni u svrhu sprječavanja nedopuštene trgovinske prakse". "Recikliranje plastičnih vrećica nije doseglo značajnu razinu jer ne postoji odvojeno prikupljanje, njihov prijevoz i proces recikliranja su skupi, no kada se radi o zaštiti okoliša financijski kriterij ne bi smio biti jedini pri odlučivanju. Moraju postojati zajedničke mjere na razini EU koje će implementirati zemlje članice s obzirom na rasprostranjenost plastičnih vrećica, a države moraju preuzeti obvezu o informiranju građana i buđenju svijesti o negativnim učincima", komentirala je Šuica novu regulativu o smanjenju potrošnje laganih plastičnih vrećica.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su danas o vrlo važnoj temi za Hrvatsku koja se odnosi na povrat nezakonito iznesenih kulturnih dobara s područja država članica Europske unije. Zastupnica Dubravka Šuica još je u veljači tražila pomoć od Komisije pri ubrzanju povrata kulturnih dobara od Srbije koja su otuđena tijekom agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu među kojima su brojne umjetnine iz muzeja, crkava, samostana te privatnih zbirki.

"Već sam više puta govorila u Europskom parlamentu da je Direktiva o vraćanju kulturnih dobara loša za Hrvatsku jer ne regulira povrat predmeta otuđenih prije 1993. godine, a znamo da je većina dobara otuđeno iz RH do 1993. Sada kada je Srbija kandidat za članstvo u EU prilika je da reguliramo i riješimo ovo pitanje, ali još je važnije pronalaženje 1665 osoba nestalih u Domovinskom ratu čija sudbina do danas nije poznata", poručila je zastupnica Šuica u raspravi.

Vrijedi istaknuti da Direktiva o vraćanju kulturnih predmeta bespravno otuđenih s teritorija države članice EU-a regulira povrat predmeta otuđenih od 1993. godine, no postoji potreba ažuriranja podataka zbog činjenice da je Hrvatska pristupila EU-u naknadno, a također bi bilo potrebno Direktivom obuhvatiti i povrat umjetnina otuđenih tijekom Domovinskog rata i do 1993. godine. Prema podacima Ministarstva kulture od 46.191 otuđenog (nestalog, ukradenog) muzejskog predmeta iz 45 hrvatskih muzeja tijekom Domovinskog rata, sukcesijom su od 2001. do lipnja 2011. godine vraćena u muzeje, galerije i crkve samo 25.252 pokretna kulturna dobra i to većinom iz Srbije, a manjim dijelom iz Crne Gore. 

 U tijeku je posljednja plenarna sjednica u ovom sazivu Europskog parlamenta, no nema predaha, a europarlamentarci su danas usvojili niz povijesnih rezolucija i direktiva koje se odnose na ujednačavanje pravila poslovanja financijskih institucija u svih 28 članica Europske unije te se očekuje da će usvojeni akti postaviti stabilne temelje poljuljanog europskog bankarskog sektora.

"Financijska kriza pokazala je da Hrvatskoj, ali i Uniji nedostaje instrumenata za rješavanje problema kreditnih institucija. Usvojeni Paket osigurava da dioničari i vjerovnici snose gubitke bankarskog sektora, a ne porezni obveznici kao što je do sada bila praksa. Nova pravila o financijskoj stabilnosti usmjerit će aktivu banaka na realno gospodarstvo, a to znači više povoljnijih kredita za male i srednje poduzetnike s jednakim kamatama i mogućnostima za sve u EU", naglasila je zastupnica Šuica.

Podsjetimo, u Hrvatskoj su trenutno osigurani depoziti građana i poduzetnika u bankama do visine od 400.000 kuna i za njih u cijelosti garantira država, a novost je da će ovom Uredbom biti osigurani depoziti u iznosu do 100.000 eura što je važno u doba financijske krize budući da ulagačima ulijeva povjerenje u slučaju gubitaka. Usvojeni Paket jasno definira prava i obveze u slučaju likvidacije banke te definira propise koji se odnose na maksimalan broj dana da bi se isplatila naknada deponentu, a sve u cilju zaštite potrošača i povratka povjerenja u bankarski sektor, dok će nadzor i provedbu usvojenih direktiva i rezolucija provoditi Europska središnja banka.

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica govoreći na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu ukazala je na spornu odluku Vlade RH o ukidanja željezničkih veza u Hrvatskoj. Pisanim putem tražila je pomoć i od Europske komisije da konkretno odgovori u sklopu kojeg programa EU Hrvatska može računati na sredstva za subvencioniranje nerentabilnih željezničkih linija ako su te veze uvjet za ostanak stanovništva i gospodarski razvoj tih krajeva.

"Treba odustati od politike ukidanja željezničkih linija prema istoku RH ako se želi izbjeći potpuna izolacija, dodatno iseljavanje i marginaliziranje stanovnika Slavonije i Baranje, ali i stanovnika Međimurske, Varaždinske, Koprivničko - križevačke, Karlovačke, Šibensko-kninske županije te o ukidanju veze između luke Ploče i BiH. Nije se vodilo računa o đacima, studentima i radnicima koji svakodnevno putuju u veće gradove, a nakon škole, posla i fakultete se vraćaju u svoja mjesta. Zanimljivo je da Vlada zagovara demografsku obnovu s jedne strane dok je s druge strane svojim odlukama onemogućava," rekla je zastupnica Šuica.

Podsjetimo, usluge prijevoza putnika u javnom željezničkom i cestovnom prometu uređene su Uredbom ( EZ-a ) br 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. godine, a Uredba propisuje da nadležno tijelo treba definirati i provoditi obvezu javnih usluga prijevoza koje su u općem interesu, a da pri donošenju odluka financijski  kriterij nije jedini.

Svetom misom u Crkvi Presvetog Trojstva, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pod središnjim križem na groblju Jamadol, te svečanom sjednicom Županijske skupštine u Gradskom kazalištu Zorin dom, svečano je obilježena  21. obljetnica ustroja Karlovačke županije.

Središnja svečanost bila je sjednica Županijske skupštine u karlovačkom Gradskom kazalištu Zorin dom kojoj je nazočio i predsjednik RH Ivo Josipović koji je čestitao svim žiteljima Dan Karlovačke županije uz napomenu da ga raduju podaci da je u našoj županiji nezaposlenost u padu u odnosu na Hrvatsku. Sjednicom je predsjedao predsjednik Željko Bokulić koji se zahvalio svim županijskim vijećnicima na odličnoj suradnji u radu skupštine.

Čestitke su građanima županije uputili i ukrajinski veleposlanik Oleksandar Levčenko, predsjednik Hrvatske zajednice županija i virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić te članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica.

Šuica je pohvalila gradonačelnika Jelića, Karlovačku stražu te izrazila zadovoljstvo stanjem u ostalim gradovima županije - u Ogulinu, Dugoj Resi, Ozlju i Slunju. ˝Vaš je župan shvatio transparentnost u pravom smislu riječi i vidi se koje sve županije imaju ovlasti i koliko su važne. Treba o tome razmisliti kad se bude govorilo o budućem ustroju,˝ kazala je Šuica.

Članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskom parlamentu Dubravka Šuica dobila je odgovor Europske komisije na pitanje istražuje li utjecaj velikih brodova na kulturno-povijesnu baštinu europskih gradova, ali i Dubrovnika te koje korake Komisija planira poduzeti kako bi zaštitila kulturno naslijeđe Europske unije vodeći računa pri tome o turizmu.

„Cilj EU je smanjenje emisija ugljičnog dioksida iz sektora prometa za čak 40 posto, a naša je obveza čuvati kulturno naslijeđe, no istovremeno moramo voditi brigu o kruzing turizmu i ljudima koji žive od turizma, ali i budućim naraštajima koji će se baviti tom djelatnošću“, komentirala je zastupnica Šuica odgovor Komisije.

U odgovoru koji potpisuje slovenski povjerenik Janez Potočnik stoji: „Komisija smatra da je zaštita kulturne baštine, spomenika i znamenitosti od najveće važnosti. Također, direktivama o okolišu i novim tematskim strategijama o onečišćenju zraka i poboljšanju europskog urbanog okoliša rješavaju se pitanja emisija pomorskog prometa poput, na primjer, nedavno izmijenjene Direktive o sadržaju sumpora u brodskim gorivima“.

Komisija napominje da je „u predmetu protiv luke Genove, Europski sud nedavno presudio da su brodovi za kružna putovanja koji pristaju u lukama EU-a obuhvaćeni odredbama Direktive o sumporu koje se odnose na putničke brodove na redovnim linijama i stoga sadržaj sumpora u korištenom gorivu moraju ograničiti na 1,5 % u svim teritorijalnim morima, isključivim gospodarskim pojasevima i područjima kontroliranog onečišćenja država članica“.

Članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da iznese stav o tome jesu li trenutna ograničenja kvota za male solarne elektrane u Hrvatskoj u skladu s direktivama Europske unije o energiji iz obnovljivih izvora.

U odgovoru Komisije stoji: „ U skladu s Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora 2009/28/EZ, hrvatski nacionalni cilj od 20,00 % energije dobivene iz obnovljivih izvora treba ostvariti do 2020. Gornja granica za sunčeve elektrane koje nisu integrirane je 10 MW. To nije u suprotnosti s obvezama Hrvatske u okviru Direktive o energiji iz obnovljivih izvora jer države članice imaju veliko diskrecijsko pravo u pogledu programâ potpore za obnovljive izvore energije, uzimajući pritom u obzir posebne nacionalne okolnosti, osobito klimatske i gospodarske uvjete.“

Naime, projekti malih solarnih elektrana (od 10 i 30 kilovata) u Hrvatskoj trenutno su obustavljeni i ne mogu se realizirati zbog zastoja u HROTE d.o.o. (Hrvatski operator tržišta energijom). Od početka 2013. g. pa sve do 15. prosinca 2013., uredno su predavani zahtjevi za projekte koji su dobili od HEP-a elektroenergetsku suglasnost i ugovor o priključenju, no u prosincu 2013. HROTE je svima poslao odbijenicu tražeći da svi zahtjevi predani u 2013. budu poslani ponovno i sada ulaze u kvotu  za 2014. godinu.  

„U vremenu kada se razvoj gospodarstva i društva temelji na obnovljvim izvorima i konstantnom povećanju energije iz tih izvora, neshvatljvo je da se uvode kvote onima koji žele proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora. Moramo napraviti sve kako bi se povećao udio proizvedene energije iz obnovljivih izvora jer samo tako možemo doprinijeti održivom razvoju i zaštiti okoliša za iduće generacije,“ rekla je Šuica komentirajući odgovor Komisije.