Ovog vikenda, 5. i 6. travnja, u Hotelima Solaris pokraj Šibenika održava se Klauzura Hrvatske demokratske zajednice. Nakon pozdravnog govora predsjednika stranke Tomislava Karamarka i uvodnih riječi glavnog tajnika Milijana Brkića na početku današnje klauzure, otvoren je panel "Važnost ulaska RH u Europsku uniju i jednogodišnja iskustva zastupnika HDZ-a u Europskom parlamentu“, na kojem su sudjelovali su svi HDZ-ovi članovi Europskog parlamenta: Dubravka Šuica, potpredsjednica HDZ-a i članica Europskog parlamenta: "Nezaposlenost mladih"; Zdravka Bušić, članica EP-a: "Europski put BiH na principima federalizma i legitimne reprezentacije"; Ivana Maletić, članica EP-a: "Izazovi i mogućnosti korištenja EU fondova"; Andrej Plenković, član EP-a: "Vanjska politika EU - regija Jugoistočna Europa i proširenje"; Davor Ivo Stier, član EP-a: "Građanske slobode unutar EU".

Dubravka Šuica, potpredsjednica HDZ-a i članica Europskog parlamenta govorila je o gorućem problemu u Republici Hrvatskoj - "Nezaposlenost mladih“. Istaknula je da je poražavajuća i žalosna činjenica što Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nije iskoristilo europske mjere kao dodatan poticaj za zapošljavanje jer one daju mogućnost korištenja 126 milijuna eura do 2015. godine.

„Hrvatska je treća u Europi po broju nezaposlenih mladih osoba do dobi od 29 godina. Nezaposlenost među mladima tema je koja danas dominira EU-om, no za razliku od europskog prosjeka koji iznosi 23 posto nezaposlenih mladih osoba, u Hrvatskoj ta brojka iznosi 53 posto“ – naglasila je Šuica.

„Žalosno je da ne koristimo europski instrument; da je drugačije, putem jamstava za mlade današnjih 1600 kuna za stručno osposobljavanje bi moglo postati 2200 kuna“ - ustvrdila je Šuica. Šuica, koja je govorila o problemu nezaposlenosti mladih, rekla je kako je njihov položaj na hrvatskom tržištu rada još alarmantniji. Govoreći o politici zapošljavanja mladih, osvrnula se i na sve mogućnosti koje pružaju mjere jamstava za mlade kao dodatan poticaj za zapošljavanje, a koju je, kazala je, trebalo osigurati Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, no to nije učinilo.

Ministar Mirando Mrsić, istaknula je Šuica, po tom pitanju ne radi ništa, već sve svaljuje na softver, no to nam ne smije biti opravdanje za nekorištenje 126 milijuna eura, koliko nam se preko spomenutih mjera otvara samo do 2015. godine. Na kraju, Dubravka Šuica rekla je da Hrvatska mora kopirati sustav obrazovanja Njemačke i Austrije jer bez toga nema jednostavne tranzicije.

Klauzura HDZ-a trajat će danas čitav dan, a predviđeno je održavanje niza predavanja na temu stanja u državi, te predstojećih izbora za zastupnike u Europskom parlamentu.

HDZ kao cilj Klauzure navodi upoznavanje nazočnih dužnosnika stranke s organizacijskim i motivacijskim pripremama za euroizbore i prezentaciju strategiju i izbornog programa.  

Na listi, koju predvodi Andrej Plenković, kandidati su čiji su život obilježili mnogobrojni profesionalni i politički uspjesi, osobe koje su dale znatan doprinos u stvaranju, izgradnji, napretku i razvoju RH. Ovo je jedina lista na kojoj se nalazi predstavnik i iseljeništva, i Hrvata iz BiH. Jedina lista koja je visoko, sedmo mjesto dala i viđenijem branitelju. Političko partnerstvo šest stranaka jamči zaustavljanje pada životnog standarda, suzbijanje siromaštva i nezaposlenosti; jamči pokretanje gospodarstva i nova radna mjesta, ali i beskompromisnu zaštitu i nepokolebljivo čuvanje svih hrvatskih vrijednosti. Zbog toga će ovo biti koalicija zajedničke pobjede - pobjede ne samo naših stranaka, nego i hrvatskog naroda i svih građana Lijepe naše Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska stranka prava „Dr. Ante Starčević“, Hrvatska seljačka stranka, Blok umirovljenici zajedno, Hrvatska demokršćanska stranka i Zagorska demokratska stranka predstavile su u Zagrebu (Muzej Mimara) listu za euroizbore. Pobjedničku listu pobjedničke koalicije!

Zaslužni za ulazak u EU

Na listi, koju predvodi Andrej Plenković, kandidati su čiji su život obilježili mnogobrojni profesionalni i politički uspjesi, osobe koje su dale znatan doprinos u stvaranju, izgradnji, napretku i razvoju Republike Hrvatske - kako u Domovinskom ratu, tako i u poratnom razdoblju te novijoj povijesti. Većina naših kandidata aktivno je sudjelovala u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, a njih čak petero već je ostavilo dubok (zastupnički) otisak u Europskom parlamentu, uživajući respekt naših inozemnih prijatelja. To je pobjednička lista. Jedina lista na kojoj se nalazi predstavnik i iseljeništva, i Hrvata iz BiH. Jedina lista koja je visoko, sedmo mjesto dala i viđenijem branitelju. Političko partnerstvo šest stranaka jamči zaustavljanje pada životnog standarda, suzbijanje siromaštva i nezaposlenosti; jamči pokretanje gospodarstva i nova radna mjesta, ali i beskompromisnu zaštitu i nepokolebljivo čuvanje svih hrvatskih vrijednosti. Zbog toga će ovo biti koalicija zajedničke pobjede - pobjede ne samo naših stranaka, nego i hrvatskog naroda i svih građana Lijepe naše. Ova sinergija domoljubnih, narodnjačkih snaga može i mora donijeti pobjedu.

Za ponosnu Hrvatsku i dostojanstven život

- Ovo je domoljubna koalicija. Mi smo za ponosnu Hrvatsku, koja se temelji na svim onim vrijednostima za koje su ginuli naši branitelji. Mi smo za Hrvatsku u kojoj se dobro živi, za Hrvatsku preporoda, Hrvatsku oporavka, u kojoj će svaki pojedinac biti ponosan. Europski izbori su vrlo važni jer je potrebno jasno artikulirati nacionalne interese u EP-u, potrebni su nam znalci. Čvrsto sam uvjeren u našu pobjedu i pozivam sve da izađu na izbore i pokažu nesposobnoj vladi što mislimo o njoj. Na nama je da spasimo Hrvatsku! - istaknuo je u uvodnom govoru predsjednik Tomislav Karamarko.

Govor predsjednika Karamarka možete pogledati u nastavku:

Pobjedničku listu sačinjavaju dokazani kandidati. Objavljujemo ih redom, od prvog do jedanaestog mjesta:

Mr. sc. Andrej Plenković (HDZ): nositelj liste. Magistar međunarodnog prava. Zastupnik te član Odbora za proračun i Izaslanstva za odnose s državama Jugoistočne Europe u Europskom parlamentu. Bivši zastupnik u Hrvatskom saboru, državni tajnik za europske integracije, zamjenik veleposlanika u Francuskoj, načelnik Odjela za europske integracije u MVP-u, član pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EU... Član Središnjeg odbora HDZ-a.

Dubravka Šuica (HDZ): najaktivnija hrvatska zastupnica u EP-u. U javnosti osobito poznata po ustrajnom zalaganju za Pelješki most i Jadransko-jonski koridor. Profesorica engleskog i njemačkog jezika. Saborska zastupnica u tri mandata, a gradonačelnica Dubrovnika u dva. Dobitnica nagrade Međunarodne lige humanista „Gradonačelnica svijeta“ te „Gradonačelnica godine“ po izboru Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku.

Ivana Maletić (HDZ): magistra ekonomskih znanosti s dugogodišnjim iskustvom na području javnih financija. U EP-u članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, vodeća HDZ-ova ekspertica za EU fondove. Tijekom svoga briselskog mandata obišla sve naše županije i ukazala im na mogućnosti korištenja europskih sredstava.

Davor Ivo Stier (HDZ): U diplomaciji već više od petnaest godina. Od 1998. do 2002. u Veleposlanstvu RH u SAD-u, a od 2003. do 2008. u Stalnoj misiji pri NATO-u. Sudjelovao u pregovorima o punopravnom članstvu RH u NATO-u i EU. Od 2010. do 2014. međunarodni tajnik i član Predsjedništva HDZ-a. Bivši saborski zastupnik, sadašnji europarlamentarac.

Marijana Petir (HSS): potpredsjednica Hrvatske seljačke stranke, saborska zastupnica u dva saziva (predsjednica njegova Odbora za zaštitu okoliša i članica Izaslanstva u Zajedničkome parlamentarnom odboru RH i EU).

Ruža Tomašić (HSP AS): diplomirani policajac prve klase i detektiv inspektor. Predsjednica Hrvatske stranke prava „Dr. Ante Starčević“. Predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije te europarlamentarka. Dobitnica odlikovanja predsjednika RH za hrabrost 2010. godine.

Ivica Tolić (HDZ): sudionik Domovinskog rata (od 1991. do 1996.), zapovijedao od razine gardijske bojne do Južnog bojišta. Nakon rata zapovjednik Vojno-pomorskog sektora i Flote te načelnik Stožera Hrvatske ratne mornarice. Završio najviše vojne škole uključujući NATO Defence College u Rimu. Čin: komodor u mirovini. Magistar ekonomije, dužnosnik HDZ-ova Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i unutarnje poslove.

Ivan Tepeš (HSP AS): diplomirao povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, doktorant povijesti na Hrvatskim studijima u Zagrebu, zamjenik predsjednice HSP „Dr. Ante Starčević“.

Željana Zovko (HDZ BiH): rođena u Mostaru gdje radi kao savjetnica predsjedavajućeg Vijeća ministara. Tajnica za društvene djelatnosti, odnose s međunarodnom zajednicom i iseljeništvom HDZ-a BiH. Bivša veleposlanica BIH u Španjolskoj i Francuskoj.

Ivan Sablić (HDZ): suosnivač Mladeži HDZ-a u Sinju, nakon odlaska u inozemstvo (Frankfurt) član Koordinacije HDZ-a za Srednju Njemačku. Vice-konzul u Generalnom konzulatu u Stuttgartu na poslovima savjetnika za gospodarstvo.

Milivoj Špika (BUZ): iz Trogira, profesor tjelesne i zdravstvene kulture. Bivši prvak Europe i pobjednik Svjetskog kupa u full contactu. Predsjednik BUZ-a od 2010. godine. Dugogodišnji član MENSE.

I govor nositelja pobjedničke liste Andreja Plenkovića možete pogledati:

„Zbog loše gospodarske situacije i alarmantne nezaposlenosti u Hrvatskoj se događa egzodus mladih, a u protekle 3 godine RH je napustilo više od 30.000 mladih. Žao mi je što je RH obuhvaćena ovim istraživanjem samo zbog visoke nezaposlenosti, no ovo je prilika da nešto naučimo i popravimo. Nadam se da i ministar Mrsić sluša, jer ću mu dostaviti rezultate istraživanja“, rekla je HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica u razmjeni gledišta s predstavnicima EU institucija.

Europski gospodarski i socijalni odbor proveo pilot-istraživanje o implementaciji politika EU-a za zapošljavanje mladih kojemu je cilj oblikovati zaključke i preporuke kako bi se smanjila nezaposlenost mladih. Uz Finsku, Austriju, Italiju, Slovačku i Grčku istraživanjem je obuhvaćena i Hrvatska zahvaljujući „specifičnoj situaciji na području politika prema mladima“.

Janer Cane, zamjenik Opće uprave za zapošljavanje Europske komisije prokomentirao je potez ministra Mrsića o obustavi financiranja mjera aktivne politike zapošljavanja nazvavši ga nepromišljenim i lošim jer uzrokuje diskontinuitet te je istaknuo da efikasnost i održivost moraju biti ispred brzine s naglaskom na socijalni dijalog.

Nikola Butković, predstavnik Mreže mladih Hrvatske rekao da očekuje od Vlade RH da će otvoriti javnu raspravu o planu implementacije „Jamstva za mlade“ kako bismo pojačali uključenost svih čimbenika društva, a na predstavljanju rezultata istraživanja sudjelovala je i SDP-ova europarlamentarka Sandra Petrović –Jakovina.  

Na prijedlog članice u Gradskom vijeću Dubrovnika i zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice održana je tematska sjednica Vijeća o Statusu grada Dubrovnika u novom regionalnom ustroju Republike Hrvatske.

„Ne vjerujem da u ovom Gradskom vijeću ima itko tko ne misli da Dubrovnik treba biti središte regije pa ma što mi pod pojmom regija podrazumijevali. Dubrovnik je prevažan grad, a dva mandata sam mu bila na čelu i usuđujem se reći da ponekad igra važniju ulogu od Zagreba i šteta je što Vlada nije prepoznala vrijednost i važnost Dubrovnika ne samo zbog kulturne baštine, nego i zbog našeg geopolitičkog položaja. Ne smijemo zaboraviti niti vrlo važnu ulogu Grada u nedavnom Domovinskom ratu i zato sve naše ideološke razlike danas ostavimo sa strane i postignimo suglasje oko teksta Deklaracije o statusu Dubrovnika,“ istaknula je u uvodnom izlaganju Dubravka Šuica.

Svi klubovi vijećnika u Gradskom vijeću pružili su potporu tekstu Deklaracije koja je jednoglasno usvojena, a čiji će tekst biti proslijeđen Vladi Republike Hrvatske na znanje i postupanje.  

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati gradnju autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj, na što je dobila potvrdan odgovor Komisije.

„Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe“, stoji u odgovoru koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet.

„Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama (uključujući granične prijelaze) u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik – Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF)“, ističe se u odgovoru Komisije.

„Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU je na pojedinoj zemlji, dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko – jonski koridor moraju aplicirati na dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora budući da je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistične Europe s ostatkom EU, no je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to?“ upitala je Šuica.  

Članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica, kao članica Delegacije Europskog parlamenta za odnose s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom sudjelovala je na 16. Međuparlamentarom sastanku Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Europskog parlamenta od 27. do 28. ožujka, u Sarajevu.

Domaćin događanja bio je predsjednik Zajedničkog odbora za europske integracije, Halid Genjac, a izaslanstvo Europskog parlamenta predvodio je Eduard Kukan, predsjednik izaslanstva za odnose s državama Jugoistočne Europe. Na sastanku su također sudjelovali Andrej Plenković, Tonino Picula, Doris Pack, Tanja Fajon i Marije Cornelissen.

Tijekom posjeta Bosni i Hercegovini, članovi Europskog parlamenta sastali su se s Božom Ljubićem, zamjenikom predsjednika Zastupničkog doma, s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH Peterom Sorensenom, te Visokim predstavnikom Valentinom Inzkom.

Za vrijeme posjeta, organiziran je i susret sa studentima i predstavnicima akademske zajednice iz Sarajeva, Banja Luke i Mostara, kao i predstavnicima civilnog društva, što je bila prilika da članovi Europskog parlamenta izravno čuju od mladih iz Bosne i Hercegovine stvarnu situaciju i kako oni vide ulogu institucija i političkih elita u pronalaženju rješenja za trenutnu situaciju u BiH, kao i o mnogim drugim aktualnim temama čiji je fokus uglavnom na socijalnim i ekonomskim pitanjima.

Članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica rekla je:

„Trenutni fokus je na socijalnim i ekonomskim pitanjima. Međutim, treba napraviti sve da tri konstitutivna naroda postanu jednakopravna te je to preduvjet za rješavanje svih pitanja u BIH. To je moj osobni stav, ali i Hrvatske i Europske unije. O tome govori i Rezolucija, koja je nedavno usvojena u Europskom parlamentu, te je ona prava podloga za promjenu Daytona. Bez promjene Daytona neće biti dobra situacija u BiH. Shvatila sam da je „status quo“ sve do izbora u listopadu, što je jako loše da se cijela situacija rukovodi izbornim procesom, te da zbog toga ni jedan političar u ovom trenutku ne želi mijenjati aktualno stanje. To nije nikako dobro, ali nadam se da će se na samim izborim situacija ipak promijeniti“.

„Isto tako mogu prihvatiti kritiku da je Europska komisija razgovarala s liderima političkih stranaka. Trebao bi se prebaciti fokus na one koji su legalno izabrani, dakle na institucije. Te bih to istaknula kao jedan od zaključaka današnjih dijaloga i razmjena mišljenja“ – zaključila je Šuica.

HDZ-ovci su najaktivniji hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, što službena statistika nepobitno potvrđuje. Čak 360 različitih aktivnosti, matematički rečeno, više od jedne na dan u mandatu imala je Dubravka Šuica. Premda je najaktivnija hrvatska zastupnica u EP-u, Šuica kaže da impresivna statistika nije sve, nego da je puno zadovoljnija odjekom koje su neke teme imale u hrvatskoj javnosti.

Dobro iskorištena godina

- Građani su nam dali povjerenje i morali smo to povjerenje opravdati u manje od godinu dana, nadam se da smo to uspjeli - kaže Dubravka Šuica. Činjenica da su se naši zastupnici morali nametnuti i dokazati u nepunih godinu dana, dok su svi drugi imali pet godina, koliko i traje mandat zastupnika u EP-u. Dodatna otežana okolnost što je riječ o prvom sazivu EP-a s hrvatskim predstavnicima, stoga su bili pod povećalom kako kolega iz Europe, tako i sveukupne hrvatske javnosti. Međutim, to nije spriječilo naših pet europarlamentaraca da po aktivnosti budu u rangu većine zastupnika s punim mandatom.

Mladi - ugrožena kategorija

Zadaće zastupnika u EP-u su različite: od sudjelovanja u radu odbora, izaslanstava, kreiranju rezolucija, deklaracija, izvješća, konferencija, izložbi, predavanja do izravne komunikacije s Komisijom i dijaloga s građanima. Zastupnica Šuica posebno se založila za mlade, koji su danas u Hrvatskoj ugrožena kategorija – svaki drugi je nezaposlen! Aktualna ih vlada zanemaruje, nema nikakve aktivne politike za njih, pa ne čudi da je više od 30 000 ljudi napustilo Hrvatsku u mandatu Kukuriku koalicije. Stoga je Šuica organizirala konferenciju o nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj na kojoj su sudjelovali vodeći stručnjaci Unije za kreiranje politika zapošljavanja mladih.

“Pelješka” pljuska Vladi iz EK

Dubravka Šuica se intenzivno zalaže i za prometno povezivanje Hrvatske, s posebnim naglaskom na povezivanje Dubrovnika izgradnjom Pelješkog mosta. I dok su se vladajući gubili u idejama teritorijalnog povezivanja juga Hrvatske, od tunela ispod Neuma i brze ceste do žicom ograđenog koridora i trajektnih linija, Europska je komisija potvrdila ono za što HDZ zalaže - Pelješki most kao najbolje rješenje. Šuica se posvetila i pitanju Jadransko–jonskog koridora pri čemu je inicirala sastanak s povjerenikom Hahnom i članovima Europske komisije na tu temu.

Uz to što je u Hrvatskoj po prvi put organizirala natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika, aktivno se zauzela i za očuvanje biološke raznolikosti Malostonskog zaljeva, afirmaciju hrvatskog jezika u tijelima Unije, za osnivanje TV kanala na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini, te financijsku pomoć stanovnicima poplavljenih područja u Hrvatskoj. Naime, dok hrvatska Vlada kupuje nove luksuzne automobile, reže se na potporama za rješavanje problema otpadnih, slivnih voda.

Svestranost u temama

Također se založila da se potrošačima u Hrvatskoj osiguraju proizvodi iste kvalitete kao i u ostalim članicama EU, a dobila je i pozitivan odgovor Komisije kako riješiti problem talijanskog ometanja signala na hrvatskoj obali koji je proslijedila HAKOM-u. Poznato je da je tražila pomoć putem Komisije da Srbija dostavi podatke o 1665 osoba nestalih u Domovinskom ratu, a isto tako je tražila od te institucije ubrzanje procesa povrata otuđenih kulturnih dobara.

Najaktivnija hrvatska europarlamentarka bilježi niz aktivnosti iz područja kulture, a multimedijalnim projektom o Orlandu prezentirala je u Parlamentu duboku ukorijenjenost hrvatske kulture u Europi. Tražila je od EU institucija da raspišu natječaj za Europsku prijestolnicu kulture koja će 2020. biti jedan hrvatski grad.

Protiv spinova

Iako je hrvatska javnost prepoznala Dubravku Šuicu i HDZ-ove zastupnike u EP kao najučinkovitije, nedavno je dio hrvatskih medija notornom manipulacijom zlonamjerno pisao da su naši europarlamentarci digli ruku „protiv izjednačavanja plaća žene i muškarca“! Naravno, riječ je o Zuber izvješću, kukavičjem jaju u kojem su se pod krinkom ravnopravnosti spolova, pokušale podmetnuti ideološke teme: zadiranje u slobodu medija, opće pravo na pobačaj, uvođenje novih obrazovnih sadržaja o LGBT zajednici… Nakon što je većina zastupnika EP-a, zajedno s 6 zastupnika pobjedničke HDZ-ove koalicije, odbacilo takvo Izvješće, svjedočili smo ideologiziranoj medijskoj kampanji protiv naših zastupnika.

No, nema sumnje da hrvatski birači jako dobro prate i znaju što se događa u Bruxellesu i Strasbourgu pa će još jednom, 25. svibnja, dati povjerenje HDZ-ovoj koalicijskoj listi za novu izbornu pobjedu, da se hrvatski glas u Europi i dalje čuje. 

Premda je najaktivnija hrvatska zastupnica u EP-u, Dubravka Šuica kaže da impresivna statistika nije sve, nego da je puno zadovoljnija odjekom koje su neke teme imale u hrvatskoj javnosti. „Građani su nam dali povjerenje i morali smo to povjerenje opravdati u manje od godinu dana, nadam se da smo to uspjeli,“ kaže Dubravka Šuica.

Mandat zastupnika u Europskom parlamentu traje pet godina, a aktivnost petero najaktivnijih hrvatskih zastupnika je u rangu aktivnosti većine zastupnika u punom mandatu. Zadaće zastupnika u Europskom parlamentu su različite od sudjelovanja u radu odbora, izaslanstava, kreiranju rezolucija, deklaracija, izvješća, konferencija, izložbi, predavanja do izravne komunikacije s Komisijom i dijaloga s građanima. Jedan od kvantitativnih i mjerljivih pokazatelja rada je njihova aktivnost, koja se bilježi na službenim stranicama Europskog parlamenta, te na web stranici MEPranking.eu.

Podsjetimo, u samo osam mjeseci od pristupanja Europskoj uniji nositeljica pobjedničke liste HDZ-a na proteklim izborima za Europski parlament te voditeljica hrvatske HDZ/EPP delegacije u Parlamentu Dubravka Šuica ostvarila je 360 različitih aktivnosti što je čini najaktivnijom hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu. Šuicu slijedi koalicijska partnerica i predsjednica HSP – dr. Ante Starčević Ruža Tomašić te jedini SDP-ov zastupnik u prvih pet po aktivnosti, Tonino Picula, zatim su tu u samom vrhu Davor Ivo Stier i Andrej Plenković.

Vrijedi istaknuti da se zastupnica Šuica posebno založila za mlade u Hrvatskoj komunicirajući s Komisijom te je organizirala konferenciju o nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj na kojoj su sudjelovali vodeći stručnjaci Unije za kreiranje politika zapošljavanja mladih,“ jer Hrvatskoj je u interesu zadržati svoju mladost,“ ističe Šuica. Šuica se intenzivno zalaže za prometno povezivanje Hrvatske s posebnim naglaskom na povezivanje Dubrovnika izgradnjom Pelješkog mosta i Jadransko – jonskog koridora te je inicirala sastanak s povjerenikom Hahnom i članovima Europske komisije na tu temu.

Uz to što je u Hrvatskoj po prvi put organizirala natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika, Dubravka Šuica se aktivno zauzela i za očuvanje biološke raznolikosti Malostonskog zaljeva, afirmaciju hrvatskog jezika u tijelima Unije, za osnivanje TV kanala na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini te financijsku pomoć stanovnicima poplavljenih područja u Hrvatskoj. Također se založila da se potrošačima u Hrvatskoj osiguraju proizvodi iste kvalitete kao i u ostalim članicama EU, a dobila je i pozitivan odgovor Komisije kako riješiti problem talijanskog ometanja signala na hrvatskoj obali koji je proslijedila HAKOM-u. Poznato je da je tražila pomoć putem Komisije da Srbija dostavi podatke o 1665 osoba nestalih u Domovinskom ratu, a isto tako je tražila od te institucije ubrzanje procesa povrata otuđenih kulturnih dobara.

Najaktivnija hrvatska europarlamentarka bilježi niz aktivnosti iz područja kulture, a multimedijalnim projektom o Orlandu prezentirala je u Parlamentu duboku ukorijenjenost hrvatske kulture u Europi. Tražila je od EU institucija da raspišu natječaj za Europsku prijestolnicu kulture koja će 2020. biti jedan hrvatski grad.

Kontinuirano zalaganje za jednakopravnost muškaraca i žena konstanta je zastupnice Šuice, ali uvijek u skladu s demokršćanskim načelima tretirajući obitelji kao temelj društva.  

Danas, 22. ožujka, s točno 339 izaslanika, akademskih građana i intelektualaca koji su - svjesni vlastite odgovornosti za razvoj i napredak našeg društva - zainteresirani pridonositi općem dobru kroz bolje i svrhovitije korištenje svih hrvatskih potencijala, okupilo se u Zagrebu na Obnoviteljskom saboru Akademske zajednice HDZ-a „Ante Starčević“.

Poruke koje su se mogle čuti s današnjeg obnoviteljskog sabora Akademske zajednice HDZ-a „Ante Starčević“ jest osvrt na katastrofalan odnos aktualne vlasti prema znanosti i obrazovanju, primjedba kako se smanjuju materijalna prava učitelja, odlaze mladi, ali i afirmirani stručnjaci.

I predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko drži da su prilike takve da je rijetko tko u akademskoj zajednici zadovoljan položajem znanosti i obrazovanja. Posebno ga brinu odlazak mladih visokostručnih ljudi te utjecaj znanosti, obrazovanja i inovacija za obnovu i razvitak gospodarstva. „Odlazak mladih, u čije je obrazovanje uložila velika sredstva, naša si država jednostavno ne može dopustiti „- naglašava Karamarko.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kaže da je obnoviteljska skupština samo početak aktivnosti Akademske zajednice HDZ-a te najavljuje osnivanje županijskih zajednica, velike aktivnosti na programu HDZ-a i važnu ulogu svih domoljubnih intelektualaca u nadolazećim političkim zbivanjima.

Akademik Ivica Kostović danas je izabran za predsjednika, a povjesničar Dinko Čutura za potpredsjednika Akademske zajednice HDZ-a „Ante Starčević“.

Kupnjom buketića narcisa po simboličnim cijenama , Zagrepčani su danas na Cvjetnom trgu podržali borbu protiv raka dojke. Već tradicionalni Dan narcisa organizirala je udruga Europa Donna Hrvatske, i to u sklopu kampanje "Darujmo ružičasti život", u kojoj se skuplja novac za aparat za intraoperativnu radioterapiju koji će ženama, oboljelima od raka dojke, bolesti od koje godišnje umire i tisuću žena, omogućiti lakšu terapiju.

Dan narcisa došle su podržati i brojne osobe iz političkog života, Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, potpredsjednica HDZ-a i članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica, predsjednica zajednice žena „Katarina Zrinski“ HDZ-a, te ostali stranački suradnici.

Prodajom cvijeta narcisa kao simbola nade i rađanja, boljeg i kvalitetnijeg života nastoji se što više senzibilizirati javnost o problemima žena koje su oboljele od karcinoma na dojci.