Katarine” su u Splitu proslavile 15. rođendan Zajednice žena HDZ-a. Koliko se u Stranci uvažavaju žene, dovoljno svjedoči činjenica da su od naših petero eurozastupnika čak tri - zastupnice!

Split: subota, 22. veljače. U prepunoj dvorani Hotela President svečano je proslavljena 15. obljetnica osnutka Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“. Okupljenom mnoštvu najprije se obratila nacionalna predsjednica Zajednice dr. Marija Boban, istaknuvši s ponosom važnost i snagu žena HDZ-a: - U ovakvim trenucima rado se prisjećamo godina humanitarnog rada, svih uspješnih tribina, okruglih stolova, svečanosti… koje su u povodu kako međunarodnih datuma, tako i onih iz hrvatske povijesti, organizirali naši vrijedni županijski ili gradski odbori Zajednice žena. Ipak, politička aktualnost stavlja naglasak na ono najsvetije - na obitelj! Na borbu za naš nacionalni identitet temeljen na obitelji u kojoj brak čini zajednica muškarca i žene. U rujnu prošle godine udružile smo snage i potpisale sporazum sa Zajednicom žena „Kraljica Katarina Kosača“ HDZ-a BiH te nedvosmisleno iznijele svoje stajalište prije prosinačkog referenduma o ustavnoj definiciji braka. Rezultat je još jednom potvrdio našu snagu!

Nositeljice promjena i pobjeda!

Upravo svojom aktivnom ulogom, sudjelovanjem u Domovinskom ratu, političkim angažmanom, radom u diplomaciji, znanosti, novinarstvu… žene HDZ-a, naše “Katarine”, pridonijele su borbi za jednakost žena i bile nositeljice promjena u suvremenome hrvatskom društvu. Boban: - Kada prvim koracima kročimo uspravno kao ponosna članica Europske Unije, dosanjanom snu dr. Franje Tuđmana, zadajemo si nove ciljeve na čelu s predsjednikom Tomislavom Karamarkom i očekujemo da nas povede u pobjedu.Kako na euroizborima, tako i na onim predsjedničkim i parlamentarnim! Okupljenima se obratila i potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica (i potpredsjednica Žena Europske pučke stranke) Dubravka Šuica: - U HDZ-u se danas itekako uvažava ravnopravnost žena. Dovoljno je prisjetiti se naše koalicijske liste za Europski parlament: od šest ostvarenih mandata, čak četiri su “ženska”!

Vratiti ponos i čast Hrvatske!

Završni govor održao je predsjednik Karamarko, pohvalivši doprinos Zajednice žena uz čestitku povodom 15. obljetnice: - Nemojte se dati pokolebati, naša je zadaća vrlo jasna. I jedino je HDZ može realizirati: vratiti ponos, čast i dignitet Hrvatske! Pozivam sve naše članice, sve naše “Katarine”, da se, kao i dosad, pridruže toj borbi. Na tom putu, prva pobjeda stiže već u svibnju - na izborima za Europski parlament! Obljetnicu su izvedbom “Molitve Katarine Zrinski “ i recitala “Hrvatica” uveličali članovi i članice Kulturno-umjetničke udruge “Sveti Kliment” (s gostima iz Rame), na čelu s uistinu veličanstvenom Mladenkom Gruicom. Izričajem, kostimografijom i sjajnim scenarijem uspjeli su dočarati povijest hrvatske žene kroz vjekove - s naglaskom na groficu Anu Katarinu Zrinski. Dodatni šarm obljetnici dale su i najave TV voditeljice Nevene Pleštine te klapa Ankora iz Podstrane. U sklopu proslave promovirana je i obljetnička monografija “Ana Katarina Zrinski” koju je izdala Zajednica žena “Katarina Zrinski”. Knjigu je, uime skupine autora, predstavio mr. sc. Zvonimir Gerber. Prihod od njene prodaje namijenjen je Udruzi Sanus koja pomaže djeci oboljeloj od malignih bolesti. Svečanost je završila prigodnim domjenkom - uz poljički soparnik, slavljeničku tortu i vesele osmijehe svih “Katarina”.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održana je rasprava o viznoj politici Europske unije.

HDZ-ovi zastupnici Dubravka Šuica i Andrej Plenković apelirali su na Europsku komisiju da što skorije poduzme sve potrebne mjere u cilju jednakoga tretmana hrvatskih državljana pri ulasku u Sjedinjene Američke Države na način koji uživa velika većina državljana država članica EU. U cilju ostvarivanja potpunog reciprociteta, diplomatski aktivizam Europske komisije trebao bi olakšati odluku o ukidanju viza od strane SAD-a za hrvatske državljane.

Ujedno, zatražili su i stručnu potporu Europske komisije kontinuiranim naporima Hrvatske za postizanje spremnosti za ulazak u Schengenski prostor, a posebno glede svih aspekata sigurnosti, kvalitetnog nadzora i kontrole vanjske granice EU. Hrvatska je iz financijske omotnice za 2013. i 2014. ukupno dobila 120 milijuna eura za prilagodbu standardima Schengena.

Šuica i Plenković pozdravili su odluku o liberalizaciji viznog režima za državljane Moldove.

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu europarlamentarci su raspravljali o sigurnosti putnika u civilnom zrakoplovstvu nakon čega je uslijedilo glasovanje, a zastupnica Dubravka Šuica podržala je propis kojemu je glavni cilj unaprijediti proaktivan sustav prevencije zrakoplovnih nesreća u EU. S obzirom da je Hrvatska pretežito turistička zemlja i bilježi porast dolazaka turista zračnim putem, radi se o važnoj direktivi koja bi se trebala pozitivno reflektirati na hrvatski turizam.

„Budući da sam iz Hrvatske, u kojoj je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana i čini više od 15% BDP-a, a veliki broj turista dolazi civilnim zrakoplovima, smatram da sigurnost zračne plovidbe mora biti na najvećoj mogućoj razini kako u Republici Hrvatskoj tako i u cijeloj Europskoj uniji,“ kazala je Šuica. Sve više turista putuje u Hrvatsku zrakoplovima, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od siječnja do prosinca 2013. godine broj slijetanja zrakoplova porastao za 3,3% dok je ukupan promet putnika porastao za 5,8% u odnosu na godinu dana ranije.

Da prijevoz putnika zrakoplovima postaje važna karika hrvatskog turizma, najbolje potvrđuju podaci za 2013. godinu kada su zračne luke na obali ostvarile značajno povećanje broja putnika. Zračna luka u Splitu je ostvarila povećanje prometa putnika za 11,9%, Dubrovnik 3,2%, Zadar 31,3% dok Rijeka bilježi najveće povećanje broja putnika od čak 94,7% u odnosu na prethodnu godinu.

„Da bi sigurnost zračne plovidbe bila na najvišoj razini, potrebno je poboljšati analize i ubrzati razmjenu informacija. Zemlje članice moraju omogućiti provedbu svih korektivnih i preventivnih mjera kako bi se na njihovom teritoriju maksimalno povećala sigurnost zračne plovidbe,“ zaključila je zastupnica u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica. 

Pristup Internetu postaje osnovno pravo građana, prema službenim podacima EUROSTAT-a u Europskoj uniji 79 % kućanstava ima internet, a u Hrvatskoj 65 % kućanstava ima pristup internetu dok njih 64% ima širokopojasni internet. S obzirom na važnost i ulogu Interneta u suvremeno doba zastupnici u Europskom parlamentu glasovali su o izvješću Jorga Chatzimarkakisa koje se odnosi na pristup internetskim stranicama tijela javnog sektora, a zastupnica Dubravka Šuica je podržala izvješće zauzimajući se za daljnje razvijanje tržišta i olakšani pristup internetu građanima EU.

„Informacije i usluge u digitalno doba sve češće se primaju preko interneta, a broj internetskih stranica iz javnog i privatnog sektora se povećava te danas postoji više od 760.000 internetskih stranica iz javnog sektora koje nude pristup informacijama i uslugama. Trenutačno je manje od 10 % dostupnih internetskih stranica u EU u skladu s dogovorenim standardima o lakšem pristupu usluga putem interneta,“ istaknula je Šuica.

Na razini EU internet je najslabije raširen u Bugarskoj gdje samo 54 % ima pristup internetu, u Grčkoj 56% dok je u najrazvijenijim članicama EU internet dostupan gotovo svim kućanstvima, tako danas u Nizozemskoj 95% kućanstava ima pristup internetu. Europarlamentarci su danas također glasovali o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama za transeuropske telekomunikacijske mreže, a zastupnica Šuica je podržala navedeno izvješće, ističući da je za građane važno nastaviti financiranja širokopojasnih mreža koje je potrebno uskladiti s ciljevima strategije „Europa 2020“ i Digitalne Agende.

„Za digitalnu infrastrukturu (CEF digital), Komisija predlaže smjernice za razvoj europskih telekomunikacijskih mreža s ciljem potpore investicijama u brzim i vrlo brzim širokopojasnim mrežama. Ovi projekti će pridonijeti poboljšanju konkurentnosti europskog gospodarstva, poticanju malog i srednjeg poduzetništva, promociji interkonekcije i interoperabilnosti nacionalnih mreža, kreiranju novih radnih mjesta i povećanju rasta europskog BDP-a. Živimo u digitalnom dobu i moramo našim građanima omogućiti korištenje brzih, kvalitetnih i pristupačnih telekomunikacijskih mreža,“ zaključila je Šuica. 

Na dnevnom redu plenarne sjednice u Strasbourgu raspravljalo se o direktivi izvijestitelja Antonyia Parvanova koja se odnosi na borbu protiv nasilja nad ženama, a zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica ukazala je važnost afirmiranja ove teme jer se radi o kršenju osnovnih ljudskih prava ukazujući da su konvenciju Vijeća Europe o nasilju nad ženama do sada potpisale samo tri zemlje članice EU.

„Nevjerojatno je da konvenciju vijeća Europe nisu ratificirale mnoge zemlje članice Europske unije. Čuli smo od povjerenice Kristaline Georgieve da su je do sada ratificirale samo Austrija, Italija i Portugal. Ovo je jedinstvena prilika za EU, stoga pozivam sve zemlje pa i moju zemlju Hrvatsku, da ratificiraju konvencija o nasilju nad ženama,“ istaknula je Šuica.

Europarlamentarci su u raspravi naglasili da je Direktiva između ostaloga izravna poslijedica teške ekonomske situacije u EU i općeg nezadovoljstva građana, a složni su da Unija mora biti uzor i prednjačiti kada se radi o ovome problemu. Lisabonski sporazum omogućuje da nasilje nad ženama postane tema koja podliježe europskom kaznenom zakonodavstvu, a to je dovoljno jak razlog da EU ustraje na zajedničkoj regultativi koja bi obuhvaćala sve zemlje članice.

„Statistike su nekada pouzdane, a nekada ne, ali ako su ove brojke točne onda su one frapantne jer 45% žena u Uniji doživi neki oblik rodno uvjetovanog nasilja. Isto tako nasilje u obiteljima je veliki problem u cijelom svijetu, pa više od 603 milijuna žena širom svijeta živi u zemljama gdje se nasilje u obiteljima ne smatra zločinom. Na nama je da budemo uzor i da naše zemlje članice ratificiraju barem Konvenciju,“ zaključila je Šuica.

U tijeku je plenarna sjednica u Strasbourgu, a zastupnica Dubravka Šuica je uz jednominutni govor u kojemu je tražila promptnu financijsku pomoć EU pri sanaciji i prevenciji šteta od poplava u Hrvatskoj sudjelovala i u još nekoliko zanimljivih rasprava.

Smanjenje emisije CO2 iz novih automobila i briga o 13 milijuna radnika u autoindustriji

Već prvog dana plenarnog zasjedanja članica Odobora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi o smanjenju emisije CO2 iz novih osobnih automobila za 2020. kada je komentirajući raspravu u kojoj je isticano da se Direktiva odnosi samo na klimatsku ili samo industrijsku politiku Šuica naglasila: „Govori se i o jednoj i o drugoj politici jer ovaj prijedlog je dobar za potrošače, za proizvođače i za okoliš. Treba imati na umu da je emisija CO2 iz drugih sektora u posljednje vrijeme bitno padala, a da je cestovni promet jedan od rijetkih sektora u kojem još uvijek rastu emisije, a u razdobolju od 1990. i 2008. emisije su narasle čak za 26%.“ Šuica je pozdravila napore izvijestitelja Thomasa Ulmera koji je protekle dvije godine intenzivno radio na ovoj Direktivi vodeći pri tome računa o 13 milijuna ljudi koji su u Europi zaposleni u automobilskoj industriji.

Pamet i inovacije iz trećih zemalja dobrodošle su u EU

Nakon toga je uslijedila rasprava prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za ulazak i boravak državaljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studiranja, razmjena, treninga i volonterskih usluga, a zastupnica Dubravka Šuica je podržala raspravu istaknuvši: „Referendum koji je nedavno održan u Švicarskoj pokazao je da je pitanje obilnosti trenutno vruće pitanje u EU, ali ukoliko Unija želi ostati konkurentna mora razvijati programe razmjene koji bi obuhvaćali i državljane trećih zemalja. Bez obzira radilo se o istraživanju, studiranju, običnoj razmjeni učenika, usavršavanju, volontiranju ili obavljanju posla za hranu i stan sa svrhom učenja jezika, smatram da će usvajanje ove Direktive pridonijeti smanjenju izrabljivanja i rada na crno te smanjenju zlouporaba socijalnih prava.“

Pomoć najranjivijima je moralni imperativ za međunarodnu zajednicu i za EU

U raspravi o osnivanju Europskog volonterskog tijela za humanitarnu pomoć zastupnica Šuica istaknula je važnost i ulogu volonterskih organizacija u Hrvatskoj gdje je u 2012. godini u 466 volonterskih akcija sudjelvalo 19 422 volontera naglasivši: „Kada se dogode katastrofe pomoć treba doći brzo i učinkovito kako bi se zadovoljile osnovne potrebe žrtava u najtežim trenucima. Pomoći najranjivijim populacijama u kriznim situacijama moralni je imperativ za međunarodnu zajednicu i za Uniju. Europska unija je najveći svjetski donator humanitarne pomoći i pruža gotovo 50% globalne humanitarne pomoći, a 88% građana EU smatra da je važno da EU financira humanitarnu pomoć unatoč trenutnoj ekonomskoj krizi.“

Nakon što je tražila pomoć Europske komisije za ledom opustošeni Gorski kotar i poplavljena naselja, zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica obratila se Parlamentu na plenarnoj sjednici te je ukazala na razmjere katastrofe uzrokovane poplavama u Hrvatskoj tražeći brzu reakciju EU institucija.

„I dok mi ovdje sjedimo, u ovom trenutku tisuće kuća u Hrvatskoj pliva pod vodom, a vojska i neispavano stanovništvo vlastitim snagama brane domove i ovu noć. Stoga očekujem promptnu reakciju i financijsku pomoć EU putem Vlade Republike Hrvatske ne samo pri sanaciji nastale štete, nego i prevencije izgradnjom sustava za odvodnjavanje kako bismo u budućnosti izbjegli neželjene posljedice,“ naglasila je Šuica.

Zastupnica Šuica je upozorila da poplave koje su zahvatile Zagrebačku, Sisačko – moslavačku, Karlovačku i Ličko – senjsku županiji nisu jedina prirodna katastrofa koja je zahvatila Hrvatsku u kratkom razdoblju, jer su u Gorskom kotaru led i niske temperature prouzročile štete na elektromreži, obiteljskim nasadima i šumama za čiju obnovu će biti potrebna desetljeća. Dubravka Šuica je zbog toga poručila: „Agonija tu tek počinje, jer su otapanje snijega i obilne kiše uzrokovale poplave i materijalne štete koje iznose više stotina milijuna kuna, a na tim područjima je proglašena elementarna nepogoda. Iako se od vlade Republike Hrvatske može čuti da je jeftinije iseliti ljude iz tih područja nego sanirati sve i sagraditi adekvatnu zaštitu, smatram da se mudrom alokacijom iz relevantnih fondova može osigurati budućnost ugroženim dijelovima Lijepe naše“, zaključila je Dubravka Šuica. 

Javna tribina u organizaciji HDZ-a Berlin 02. ožujka 2014 u 13.00 sati

Ogranak Stjepan Radić – Berlin - HDZ-Berlin e.V. organizira JAVNU TRIBINU u nedjelju 02.ožujka 2014 u 13.00 sati

TEMA TRIBINE: PRIPREMA ZA IZBORE ZA EUROPSKI PARLAMENT I AKTUALNA POLITIČKA SITUACIJA U HRVATSKOJ

GOSTI TRIBINE:

DUBRAVKA ŠUICA, potpredsjednica HDZ-a i zastupnica u EU parlamentu - Brüssel

MIRO KOVAČ Međunarodni tajnik HDZ-a i bivši veleposlanik u Njemačkoj - Zagreb Tribina će se održati u prostorijama Hrvatske katoličke misije u Berlinu, 13355 Berlin, Feldstr. 4

PRIJE TRIBINE PRIDRUŽITE NAM SE NA SVETOJ MISI U 11.30

Izvorni članak pročitajte na linku.

U Splitu, 22. veljače, održana je svečana proslava 15. obljetnice osnutka Zajednice žena „Katarina Zrinski“. Obljetnici su nazočili Tomislav Karamarko, predsjednik Hrvatske demokratkske zajednice, predsjednica Zajednice žena „Katarina Zrinski“ Marija Boban, županijski predsjednik HDZ-a Splitsko – dalmatinske županije Ante Sanader, splitko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja, potpredsjednica HDZ-a i članica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, te drugi uglednici i članovi stranke.

Okupljenom stranačkom članstvu na obljetnici HDZ-ove Zajednice žena "Katarina Zrinski" u Splitu Karamarko je rekao: „Naša je zadaća vrlo jasna, nemojte se dati pokolebati. Jedino HDZ ima infrastrukturu za ostvariti veliku zadaću i postići uspjeh na predstojećim izvorima za Europski parlament. Pred nama je velika zadaća, koju može samo HDZ izvršiti, vratiti ponos, čast, dignitet Hrvatske“ – zaključio je Karamarko, pozvavši članstvo da bude čvrsto "u borbi koja sad predstoji", a to je "borba za Europski parlament". Okupljenima se obratila i potpredsjednica HDZ-a i članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica rekavši: „Hrvatska demokratska zajednica ekipirala je žene unutar HDZ-a, a s ciljem kako bi se čuo i glas žena u HDZ-u. Nije to uvijek bilo jednostavno, niti lako, te se nismo uvijek međusobno poštivale. Zapuhali su neki novi vjetrovi u HDZ-u, na čelu s predsjednikom Tomislavom Karamarkom, te se ravnopravnost itekako uvažava.

Pa tako, gledajući listu za Europski parlament, gdje je od ukupno dvanaest zastupnika, šest žena i šest muškaraca, nas je četiri s liste HDZ-a. Time smo itekako progovovorili europski, ali prije svega hrvatski“ –rekla je Šuica. Nakon svečane sjednice, europarlamentarka Dubravka Šuica, susrela se s predstavnicima Mladeži Hrvatske demokratske zajednice kojima je govorila o aktivnostima zastupnika u Parlamentu, o predstojećim europskim izborima u svibnju.  

Zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu: Zdravka Bušić, Ivana Maletić, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier i Dubravka Šuica uputili su zajedničko pitanje Europskoj komisiji u vezi s nepostojanjem usluge prijevoda na hrvatski jezik tijekom konferencija za medije koje se održavaju u toj Instituciji. Naime, srijedom nakon sastanka Kolegija EK, za vrijeme održavanja konferencija za medije u hrvatskoj prevoditeljskoj kabini nema prevoditelja. Europarlamentarci su ukazali kako se ne smije zapostaviti činjenica da je hrvatski jezik službeni jezik Unije i da je prošlo gotovo osam mjeseci punopravnog članstva u EU. Naglašavaju kako je riječ o velikom propustu, jer je svim europskim novinarima osiguran simultan prijevod na vlastite jezike dok su hrvatski dopisnici uskraćeni za to pravo.

Zastupnici su pozvali Komisiju da objasni zašto do sada nije osigurala prijevod na hrvatski jezik tijekom konferencija za medije, te da se izjasni kada planira uvesti prijevod na jezik najmlađe članice europske obitelji. Također ističu da se s istim problemom susreću hrvatski novinari i dopisnici iz Bruxellesa tijekom održavanja konferencija za medije koje održavaju povjerenici te pozivaju Komisiju da osigura simultano prevođenje i na hrvatski jezik čim prije. Isto tako hrvatski zastupnici zahtijevaju da Komisija osigura i prijevod s hrvatskog jezika na sve ostale kada hrvatski novinari postavljaju pitanja na svojem materinjem jeziku, kao i ostali novinari na svojim jezicima ili kada hrvatski povjerenik želi odgovoriti na pitanja novinara na hrvatskom jeziku.