Dana 1. siječnja 2014. godine Grčka je preuzela od Litve šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom. Prioriteti koje je Parlamentu izložio predsjednik Samaras biti će borba protiv ekonomske i financijske krize, pitanje migracija i upravljanja granicama, te pomorska politika, rast, zapošljavanje i kohezija, daljnja integracija.

Iako proširenje EU nije među prioritetima, Grčka najavljuje da će raditi i na tom planu i planira preduzimanje konkretnih koraka u skladu sa specifičnim potrebama svake zemlje zasebno. "U razdoblju u kojem je nezaposlenost dostigla rekordne razine u većini zemalja članica EU-a, pogađajući prije svega mlade, te kada je recesija stalna prijetnja europskim gospodarstvima, jedino je logično da rast bude najvažnije pitanje za grčko predsjedništvo, u našem zajedničkom cilju da pokrenemo europska gospodarstva iz recesije", objavljeno je web stranici grčkog predsjedništva.

"Glavni cilj je očuvati stabilnost zajedničke valute, eura, uz produbljivanje integracije u monetarnoj uniji i 'ex ante' koordinaciju nacionalnih fiskalnih i ekonomskih politika", kaže se na web stranici grčkog predsjedništva. Budući da je Grčka tradicionalno pomorska zemlja, ona stavlja naglasak i na korist pomorskih aktivnosti za europsku ekonomiju u cjelini, te kaže kako je ključna ideja redefinirati i ponovno pokrenuti europsku pomorsku politiku u svim njezinim aspektima.

Izbori za Europski parlament tijekom grčkog predsjedanja dodatni su čimbenik koji će determinirati okvir predsjedanja.

Grčku će na čelu Europske unije 1. srpnja naslijediti Talijani.  

Ocjena litavskog predsjedavanja

Drugi dan plenarne sjednice počeo je s raspravom i ocjenjivanjem rada Litve u šestomjesečnom predsjedavanju od srpnja do prosinca 2013.

Šuica je komentirala: ˝Litvansko predsjedavanje koincidiralo je s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i imali ste vrlo važan zadatak uvesti najnovijeg člana Europske unije i želim vam se zahvaliti na toj izvrsnoj suradnji. Simbolično je da nakon Litve, Grčka preuzima predsjedanje, dakle sa samog sjevera odakle ste vi, do samog juga, dakle simbolika Europe. "Zalažem se da nema razlika i da ne bude razlika između sjevera i juga, istoka i zapada. Želimo jednu solidarnu, jedinstvenu Europu i na tome vam se zahvaljujem" - zaključila je Šuica.

Dubravka Šuica: Vjerujem u program aktivnosti grčkog predsjedništva

U Strasbourgu na plenarnom zasjedanju, zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica osvrnula se na program aktivnosti grčkog predsjedništva : „Gospodine Samaras, vjerujem u Vas, vjerujem u Vaše predsjedništvo, kao i u način na koji ste stabilizirali Grčku te da će te na isti način voditi predsjedavanje Europskom unijom. Ima li veće simbolike od primopredaje između Litve i Grčke? Sva simbolika Europske unije sadržana je u te dvije zemlje. Između sjevera i juga. To je ono što želimo – ujedinjenu Uniju.

Europska unija nalazi se pred izazovima, ali isto tako, Europska unija pokazala je solidarnost kada je Grčka u pitanju, a Grčka je pokazala otpornost, što je vrlo važno. „Dokazali ste da je Grčka opstala kao članica Unije, kao članica eurozone, što je istovremeni dokaz da Europska unija funkcionira“ – kazala je Šuica. Međutim, brojka od 27 posto nezaposlenih, kao i brojka od 65 posto nezaposlenosti mladih, ipak je zabrinjavajuća, a usuđujem se reći i alarmantna.

Podržavam smjernice programa, koji je za prioritete postavio zapošljavanje i rast, proširenje ekonomske i monetarne Unije, mobilnost i zaštita granica. „Dio programa koji me posebno veseli jest promicanje pomorskih politika. S obzirom da dolazim iz Hrvatske,koja je također pomorska zemlja, veseli me da ste stavili akcent na pomorsku politiku i vjerujem da će te u tome uspjeti“ – zaključila je Šuica.

Kako bi ukazala na problem nezaposlenost mladih u Hrvatskoj zastupnica Dubravka Šuica organizirat će 22. siječnja 2014. u Europskom parlamentu konferenciju pod nazivom: „Kako pomoći mladima doći do radnog mjesta?“ na kojoj će ravnopravno sudjelovati i pobjednici natječaja za pisanja eseja na temu : „Be the change you want to see in Croatia“.

„ Alarmantno stanje najbolje potvrđuje činjenica da Njemačka i Austrija posjeduju stopu od 5% nezaposlenih mladih, a Hrvatska čak 53%. Mladi čovjek - pojedinac je taj koji može i mora mijenjati Hrvatsku u ugodnije mjesto za život, a studenti su pišući eseje pokazali da kvalitetnih ideja i kreativnosti u Hrvatskoj ima. Moramo stati na kraj iseljavanju Hrvatske, a Vlada mora prepoznati mlade kao generator razvoja i demografski potencijal jer mladi u Hrvatskoj posjeduju i znanja i vještine. Ne smijemo promatrati prekriženih ruku nebrigu o aktualnoj demografskoj slici Hrvatske, stoga se veselim ovim mladim ljudima, a o njihovim kreativnim idejama će se raspravljati na konferenciji u Bruxellesu,“ istaknula je Šuica.

Tročlano stručno povjerenstvo izabralo je tri najbolja eseja čiji će autori, studenti Toni Grgić iz Ploča, Tomislav Katančić iz Osijeka i Kristina Lauš iz Zagreba imati priliku iznijeti svoja razmišljanja na konferenciji u Bruxellesu kojoj je glavni cilj pokušati doći do rješenja kako povećati broj zaposlenih u Hrvatskoj.

Čestitamo pobjednicima i želimo im sretan put na konferenciju u Europskom parlamentu!  

DUBRAVKA ŠUICA, potpredsjednica HDZ-a i zastupnica u Europskom parlamentu za Hrvatski VJESNIK

Ako dobijemo izbore, u što ne sumnjam, naše glavne smjernice oporavka gospodarstva bit će usmjerene prema smanjenju stope nezaposlenosti, posebice mladih, poreznom rasterećenju građana i poduzetnika, stvaranju ugodnog poduzetničkog okruženja, smanjenju javnog duga te izgradnji povjerenja u hrvatske institucije

O stanju u državi, radu aktualne vlade, predstojećim izborima te odnosu prema iseljeništvu razgovarali smo s Dubravkom Šuicom, potpredsjednicom HDZ-a i zastupnicom u Europskom parlamentu. Prvo pitanje je ipak bilo neizbježno s obzirom na očekivani skori rasplet oko slučaja bivših čelnika jugoslavenske tajne službe čije izručenje traži Njemačka zbog sumnje da su sudjelovali u ubojstvu hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.

♦ Gospođo Šuica, kako komentirate slučaj bivšeg šefa Udbe Josipa Perkovića?

Pravila i zakoni Europske unije su jasni, a povjerenje je jedan od „nosećih“ stupova Unije. U spornom slučaju “Lex Perković”, Vlada je izigrala povjerenje Europske komisije na način da je samo tri dana prije pristupanja EU unijela odredbu o neizručivanju hrvatskih građana za kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. Tim postupkom Vlada je direktno izazvala Europsku komisiju da pokrene mehanizam sankcija Hrvatskoj, a njemačka kancelarka Angela Merkel je otkazala sudjelovanje na službenoj proslavi ulaska Hrvatske u EU. Europski uhidbeni nalog je jasan mehanizam o kojemu se ne pregovara, pregovarati se može o datumu njegove primjene i to u konzultacijama s Europskom komisijom.

Od Hrvatske kao nove članice očekivalo se da bude vjerodostojna u svojim postupcima, a šteta koja je nanesena Hrvatskoj je velika, no i nakon „Lex Perkovića“ Hrvatsku se opet spominjalo u negativnom kontekstu u Europskom parlamentu i to opet zahvaljujući politici premijera Milanovića, kada se govorilo o spornom imenovanju Nevena Matesa za člana Europskog revizorskog suda.

♦ Vaša ocjena dosadašnjeg rada vlade Zorana Milanovića. Što je loše a što dobro napravljeno u protekle dvije godine?

Kao građanka Hrvatske bila bi sretna da mogu govoriti o dobrim potezima Vlade Zorana Milanovića, no činjenično stanje je drukčije. Vlada nije napravila ono za što je izabrana, upravo suprotno, svi trendovi su u padu, nezaposlenost raste, a posebice mladih je gdje je stopa iznad 52% te će Hrvatska ako nastavi ovim tempom ubrzo postati europski rekorder po nezaposlenosti mladih. Gospodarstvo je na koljenima, a novim zakonodavstvom stvorena je antipoduzetnička klima, investicija nema niti na vidiku, o novom poreznom opterećenju građana da niti ne govorim. Vlada je postala svrha samoj sebi, a umjesto da se brine o svojim građanima ona ih shvaća kao teret uvodeći nove poreze. Na raspolaganju nam je 11 milijardi eura u fondovima Europske unije za razne projekte, ali ova Vlada nije dorasla povlačenju tih sredstava.

♦ HDZ je najavio da će tražiti prijevremene parlamentarne izbore zajedno s onima za Europski parlament u svibnju 2014. Koliko su realni?

S obzirom na gospodarske rezultate, rad i planove Milanovićeve Vlade, sasvim je opravdan i realan zahtjev za prijevemenim izborima, a svaka odgovorna Vlada bi već do sada ponudila ostavku te su prijevremeni izbori u potpunosti realni. Uporno i sustavno se radi na podjelama temeljenim na svjetonazorskim shvaćanjima, skrećući pozornost s gospodarskih problema i teškog stanja u zemlji.

Što se tiče izbora za Europski parlament, uvjerena sam da će HDZ s partnerima pobijediti budući da je HDZ jedino i pravo rješenje za Hrvatsku u ovom trenutku te činjenice koje pokazuju i brojevi, a HDZ je daleko najaktivnija i najefikasnija hrvatska stranka u Europskom parlamentu, a dobro znate da je HDZ najbolji u najtežim trenutcima.

♦ Krajem godine su i predsjednički izbori. Što mislite o aktivnostima Ive Josipovića?

Hrvatsku su izgradile vrijednosti poput domoljublja i obitelji, koje je njegovao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Nažalost, mislim da smo se polako udaljili od tih temelja, te je Hrvatskoj potreban predsjednik koji ce se zalagati za takvu državu i takve vrijednosti. Kao što je prije nekoliko dana predsjednik HDZ-a Karamarko naglasio predsjedniku Josipoviću kako bi mu trebao biti puno važniji standard građana od izgradnje vlastitog imidža, a očigledno je da je predsjednik već u izbornoj kampanji za iduće predsjedničke izbore što je u ovom trenutku najgore za hrvatske građane.

♦ Kako ocjenjujete ankete o popularnosti stra- naka prema kojima se HDZ konstantno nalazi iza SDP-a?

Iz iskustva mogu reći da već dugi niz godina ankete predviđaju rezultate koji su na kraju u suprotnosti sa stvarnim rezultatima tako da ih smatram nepouzdanima. Ovdje bih mogla spomenuti i manipulacije te njihovu pristranost koja je posebno došla do izražaja u posljednje vrijeme.

Sjetimo se samo anketa prije lokalnih izbora 2013. te izbora za Europski parlament kada je SPD bio ispred HDZ-a, a nakon izbora je HDZ odnio pobjedu i na lokalnim izborima i na izborima za Europski parlament. Bez obzira na razna podmetanja hrvatski građani znaju prepoznati one koji vole i rade za dobrobit Domovine, kako u Europskom parlamentu tako i kod kuće.

♦ Ni rejting predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, unatoč krizi i recesiji u zemlji, nije baš najbolji. Kako to objašnjavate?

Već sam dala svoje mišljenje o vjerodostojnosti anketa u Hrvatskoj, ali kad već pitate obratite pozornost na ankete i predviđanja ususret referendumu o braku koji je inicirala Udruga u ime obitelji koje su se po tko zna koji puta pokazale promašenima.

Činjenica je da je Tomislav Karamarko došao na čelo HDZ-a u trenutku koji i nije najzahvalniji te je trebalo pomiriti strujanja koja su se stvorila unutar stranke tijekom godina te osobno smatram da je Tomislav Karamarko u ovom trenutku najbolje rješenje za Hrvatsku na dobrobit svih građana RH.

♦ Vaši partneri sada su HSS i HSP Ruže Tomašić te Blok umirovljenici zajedno. Je li to koalicija s kojom namjeravate doći na vlast?

HDZ i HSS potpisali su 19. srpnja 2013. godine koalicijski sporazum, odnosno sporazum o strateškom partnerstvu i trajnoj političkoj suradnji kojim je potvrđeni zajednički izlazak na izbore za Europski parlament i lokalne izbore.

HSP Ante Starčević (HSP AS) i Blok umirovljenici zajedno (BUZ), Hrvatska demokršćanska stranka (HDS) te Zagorska demokratska stranka (ZDS) su također potpisali slične sporazume. Šteta je da se glasovi od centra na desno rasprše, stoga će HDZ kao stožerna stranka hrvatskog naroda izaći na europske, predsjedniče i lokalne izbore zajedno s partnerima kako bi izvukli Hrvatsku iz katastrofalne situacije u kojoj se nalazimo danas.

♦ Ako dobijete izbore, što biste prvo promijenili u zemlji?

Na Svehrvatskom gospodarskom forumu u prosincu 2013., HDZ je javnosti iznio smjernice za oporavak hrvatskog gospodarstva.

Smanjenje stope nezaposlenosti, posebice mladih porezno rasterećenje građana i poduzetnika, stvaranje ugodnog poduzetničkog okruženja, smanjenje javnog duga te izgradnja povjerenja u hrvatske institucije biti će glavne smjernice oporavka gospodarstva u Hrvatskoj. Trenutno se Hrvatska ne nalazi u zavidnoj situaciji i prijeti nam realna mogućnost sankcija i suspenzija korištenja sredstava fondova EU budući da je Vlada uvela Hrvatsku u Proceduru prekomjernog deficita (EDP) zbog nepoduzimanja potrebnih mjera za smanjenje proračunskog manjka i prevelikog udjela javnog duga.

Najjača karika snažnog gospodarstva i dugoročne stabilnosti pojedinca i države jest institucija obitelji koju ova vlast uporno pokušava ugroziti. Moramo vratiti vjeru prosječnom građaninu te osigurati život dostojan čovjeka gdje mladi neće razmišljati o odlasku iz zemlje nakon završenog obrazovanja, nego o tome kako će nastaviti živjeti, raditi i pridonositi razvoju Hrvatske.

Konačno, osnovna pretpostavka gospodarskog razvoja Hrvatske je uspostavljanje jačih gospodarskih aktivnosti „zelene i plave“ Hrvatske kako bismo bili prepoznatljiviji i konkurentniji na zajedničkom EU tržištu.

♦ A u odnosu prema iseljeništvu. Neki su spominjali da bi trebalo osnovati posebno ministarstvo?

HDZ je po osnivanju prve Vlade Republike Hrvatske 1990. uspostavio Ministarstvo iseljeništva koje je nakon 2000. godine u vrijeme premijera Račana uz neopravdani, ali očiti animozitet prema dijaspori ukinuto. Smatram kako hrvatska dijaspora predstavlja veliki neiskorišteni politički, diplomatski i gospodarski potencijal koji moramo početi koristiti. Vrlo važna karika hrvatske samostalnosti je iseljena Hrvatska jer se zajedničkim snagama stvorila Domovina, a sada u miru možemo naprijed samo sinergijom iseljene i domovinske Hrvatske.

♦ Kako vidite buduću Europu i Hrvatsku u njoj?

Prvenstveno Hrvatsku, kao i EU vidim kao kompletnu cjelinu koja će biti teritorijalno integrirana i povezana Pelješkim mostom. Postoji puno problema koje je potrebno riješiti da bi se Hrvatska razvila gospodarski u jaku te kompetitivnu i socijalnu državu.

♦ Ima li HDZ već predsjedničkog kandidata. Dio medija spominje na tom mjestu Kolindu Grabar-Kitarović?

Službene odluke o predsjedničkom kandidatu HDZ-a još uvijek nema, tako da bi bilo neodgovorno od mene to komentirati.No, ukoliko se medijske špekulacije pokažu istinitima bilo bi mi drago vidjeti gospođu Grabar-Kitarović kao prvu hrvatsku predsjednicu. Gospođa Grabar-Kitarović je obrazovana osoba, bez mrlje u političkoj karijeri koja nosi istinske hrvatske vrijednosti, no bez obzira na kandidata uopće ne sumnjam u pobjedu HDZ-a na izborima za Europski parlament, potom na izborima za predsjednika te konačno i na parlamentarnim izborima jer jedino HDZ u ovom trenutku ima rješenje za pokretanje i rast gospodarstva.

♦ Kako poboljšati položaj Hrvata u BiH da bi postali ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda?

U listopadu 2013. godine postavila sam pitanje Komisiji: „Kada i kako će Europska komisija pomoći ostvariti Hrvatima u BiH kulturnu i jezičnu ravnopravnost te osigurati TV kanal na hrvatskom jeziku?“ na koje sam dobila pozitivan odgovor u kojem se ističe da je Komisija upoznata s problematikom nepostojanja hrvatskog RTV kanala u Bosni i Hercegovini te je potreban konsenzus nadležnih tijela u BiH po tom pitanju. U zaključku odgovora stoji da: „Komisija smatra da je poboljšanje javnog emitiranja radiotelevizijskih usluga neophodno i u interesu svih državljana Bosne i Hercegovine te svih etničkih skupina.“ Hrvati u Bosni i Hercegovini se nalaze u neravnopravnom položaju te bi televizijski kanal na hrvatskome jeziku bio samo mali korak prema pravoj konstitutivnosti Hrvata u BiH. Naši sunarodnjaci u BiH su trajna briga i HDZ-ovih europarlamentaraca te ćemo nastaviti podržavati europski put BiH jer daljnja stabilnost i razvoj ove države je moguć samo kroz europske integracije. U EU-u čak i manjine imaju pravo na televizijski kanal na vlastitome jeziku, a BiH će morati odlučiti želi li slijediti europski put.

♦ Hrvati u Australiji su jedna od najčvršće povezanih hrvatskih zajednica u dijaspori. Što im možete poručiti?

Svi u Hrvatskoj dobro znamo koliko su važnu ulogu odigrali Hrvati u dijaspori prilikom stvaranja samostalne Hrvatske. Mnogi od tih ljudi nisu bili desetljećima u Hrvatskoj, a neki nisu bili nikada u Hrvatskoj prije rata, no odlučili su se pomoći svojim sunarodnjacima u nevolji. Sada kada je Hrvatska punopravna članica EU otvaraju se velike mogućnosti za investicije i solidan život pa pozivam hrvatsku zajednicu u Australiji da razmotri mogućnost, ako ne povratka zbog obiteljskih razloga, onda barem da nam pomognu ponovno upravljati Hrvatskom, prije svega izlaskom na izbore kako bi im se osigurali uvjeti za povratak čime bi im se otvorila i mogućnost za lakše poslovanje i investiranje u Hrvatskoj.

♦ Zastupnica ste u Europskom parlamentu. Na koje ste poteze i aktivnosti najponosniji tijekom dosadašnjeg mandata?

Maksimalno sam angažirana na povezivanju Hrvatske s EU te sam već u srpnju poslala upit Europskoj komisiji vezan za izgradnju Europskog/Pelješkog mosta. Inicirala sam razgovore na tu temu i s povjerenikom Komisije za regionalni razvoj Hahnom, a HDZ se uvijek aktivno zalagao za izgradnju mosta i u vrijeme kada se ta inicijativa nije činila najprikladnijom i kada su joj se mnogi iz aktualne vladajuće koalicije protivili.

Moji prvi posjetitelji bili su hrvatski branitelji i HVIDRA, svjesna da bez njihove žrtve i odanosti Hrvatska ne bi bila slobodna ni nezavisna, niti bi bila punopravna članica prestižnog Kluba.

U knjižnici Europskog parlamenta predstavljen je dubrovački multimedijalni projekt „Orlandovi europski putovi“ kojim smo još jednom istaknuli našu duboku europsku ukorijenjenost. Sudjelujući u radu Odbora za kulturu zalažem se da 2020. godine jedan hrvatski grad postane Europska prijestolnica kulture, a nije neskromno priznati da bih željela da to bude Dubrovnik.

Nezaposlenost mladih je problem koji dominira EU, a Hrvatska zauzima neslavno 3. mjesto kada se radi o mladima do 29 godina. „Jamstvo za mlade“ i „ERASMUS +“ su teme kojima se bavim, a kako bih pomogla, odlučila sam uz zaposlene asistente pružiti priliku i za 14 stažista nakon pristiglih 456 prijava iz Hrvatske i BiH. A potpredsjednik EP-a Othmar Karas, predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje EP-a Doris Pack te predstavnici Europske komisije, predsjednik Mladeži YEPP-a Konstatinos Kyranakis, predsjednik Mladeži HDZ-a Josip Bilaver i predstavnici studenata iz Hrvatske sudjelovat će na konferenciji „Kako pomoći mladima doći do posla?“ koju organizira moj ured 22. siječnja 2014. u Bruxellesu.

Cijeli članak pročitatje na linku.

Dubravka Šuica (HDZ) je u studenom 2013. postavila pitanje Europskoj komisiji koje se odnosi na mjere koje će EU poduzeti da se razotkrije sudbina 1702 nestale osobe iz Domovinskog rata za kojima najmiliji tragaju i danas, a do danas se ta tužna brojka smanjila i tragamo još uvijek za 1665 nestalih.

„Ključnu ulogu u pronalaženju nestalih osoba iz Domovinskog rata do sada su nažalost imale informacije prikupljene od samih građana jer je izostala suradnja nadležnih tijela Srbije. Potrebu otvaranja arhiva je potvrdio i slučaj Lex Perković, a očigledno je da u spisima u Srbiji danas postoje informacije o sudbinama nestalih ne samo u Domovinskom ratu, nego i nestalim Hrvatima koji su likvidirani samo zato što se nisu slagali s komunističkom režimom,“ istaknula je Šuica.

Očekuje se da će Europska unija ozbiljno pristupiti rješavanju sudbine nestalih osoba iz Domovinskog rata s obzirom na činjenicu da nestali nisu više samo hrvatska briga, nego briga cijele Unije, budući da se radi o nestalim građanima EU. Danas kada će se na dnevnom redu Europskog parlamenta naći Izvješće o napretku Srbije za 2013. godinu očekuje se da vlasti Srbije otvore arhive „kako bi uklonile naslijeđe bivših komunističkih tajnih službi“, a time bi bio otvoren put i za razmjenu informacija o nestalima što bi bilo važno na putu Srbije u EU.

„Hrvatska jest most EU prema Jugoistočnoj Europi, a vrijeme je da Srbija ozbiljno shvati poruku EP-a te doprinese rasvjetljivanju tamne prošlosti jer je to duhu dobrosusjedskih odnosa i nastavka bilateralne suradnje između dviju država. Stoga, očekujem pozitivne i promptne reakcije te zemlje jer se protokom vremena broj i pouzdanost informacija o nestalima znatno smanjuje,“ zaključila je Dubravka Šuica.

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, kao članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu , uključila se u raspravu o emisiji CO2 iz novih lakih gospodarskih vozila. Iako članica Odbora koji brine o okolišu, u ovom slučaju, postizanje kompromisa, gdje se brine o zaštiti okoliša, ali ne dovodi u pitanje sve ostali, postignut je kompromis između ekoloških i ekonomskih pitanja.

Na zajedničkom odboru ITRE i ENVI-a usvojili smo Europsku klimatsku politiku do 2030. godine u kojoj su postavljeni veliki ciljevi i sigurni smo da će se proizvodnja lakih gospodarskih vozila uklopiti u takve ciljeve. Sektor prometa je vrlo važan, ne bi smo trebali pretjerati sa velikim ograničenjima, jer moramo uzeti u obzir da smo u kriznim vremenima, iako se ne bi smjeli izvlačiti na krizu.

Cijeli video pogledajte na linku.

Vrlo je važno pronalaziti rješenja za okoliš. Ukoliko se dokaže da je ova tehnologija sigurna, do 2020. mogla bi postati i komercijalno isplativa. Kada nema drugih izvora energije, tada se može koristiti ova energija, ali svakako trebamo nastojati dekarbonizirati atmosferu koja je posljedica povećanja upotrebe fosilnih goriva industrijske proizvodnje u prošlom stoljeću. Od sredine 2005. postojala su samo tri komericijalna projekta ali još uvijek u demonstracijskoj fazi. S obzirom da je gotovo 80% svjetske potrošnje energije vezano za fosilna goriva jasno je zašto postoji veliki interes za ovaj sustav i potrebno je smanjiti potencijal CO2 emisije u sljedećih 100 godina kao mjere uklanjanja iz atmosfere.

Cijeli video pogledajte na linku.

Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu predstavljena je pobjednica natječaja „Postanite najbolji mladi poljoprivrednik u Hrvatskoj“. Nakon pregleda više od 200 prijava, 41 prijava je ušla u uži izbor, a stručno povjerenstvo u sastavu doc.dr.sc. Mario Njavro, doc.dr.sc. Snježana Tolić , prof. dr.sc. Ivo Grgić, Jan Marinac, predsjednik Udruge mladih poljoprivrednika Hrvatske i Dubravka Šuica, ambasadorica mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj jednoglasno su odlučili da je su Martina Petrović, koja se bavi uzgojem crne slavonske svinje – fajferice iz Vukojevaca, kraj Našica, najbolja mlada poljoprivrednica u Hrvatskoj.

„Hrvatskoj je iz omotnice EU predviđeno 3 milijarde eura milijarde, a subvencijama moramo ubrzati proces prijenosa vlasništva poljoprivrednih gospodarstava na mlade danas, jer u suprotnom poljoprivreda u Hrvatskoj sutra neće postojati. Martina je primjer koji trebaju slijediti i ostali mladi, jer poljoprivreda je danas, kada je otvoreno tržište, unosan biznis u EU,“ naglasila je Dubravka Šuica.

Martina će se natjecati za naslov najboljeg mladog poljoprivrednika EU s još 18 predstavnika zemalja članica Europske unije, dok će još 9 poljoprivrednika iz Hrvatske koji su sudjelovali na natječaju Dubravke Šuice biti nagrađeni putovanjem na 2. europski kongres mladih poljoprivrednika koji će se održati u Europskom parlamentu u Bruxellesu 29. siječnja 2014., na kojemu će sudjelovati uz više od 350 mladih poljoprivrednika iz EU-a i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Dacian Cioloș te predsjednik Europske pučke stranke Joseph Daul.

“Zahvaljujem se stručnom žiriju i gospođi Dubravki Šuici koja se zapravo zauzela za nas mlade i organizirala, provela ovaj natječaj, zahvaljujem se i stručnom žiriju što mi je u jednu ruku dao i veliku odgovornost, jer predstavljam sve mlade poljoprivrednike RH i to ni više ni manje u EU parlamentu, zahvaljujem i profesorici Tolić koja nas mlade okuplja i motivira kako bismo što bolje razvili svoj kraj, a ne napuštali svoju zemlju i kraj gdje smo rođeni,” poručila je Martina Petrović, najbolja mlada poljoprivrednica Hrvatske. Nagrada od 10.000 eura predviđena je za najboljeg mladog poljoprivrednika EU, a iznos od 7.500 eura je predviđen za najodrživiji projekt kao i za najinovativnijeg mladog poljoprivrednika iz EU.  

U listopadu 2013. godine zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica postavila je pitanje Komisiji: „Kada i kako će Europska komisija pomoći ostvariti Hrvatima u BiH kulturnu i jezičnu ravnopravnost te osigurati TV kanal na hrvatskom jeziku“ i dobila pozitivan odgovor . U odgovoru koji potpisuje povjerenik Europske komisije za proširenje i europsku politiku susjedstva Štefan Füle ističe se da je Komisija stavila poseban naglasak na provedbu presude u predmetu Sejdić-Finci te da je upoznata s time da je u siječnju 2013. godine u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine podnesen nacrt zakona radi pokretanja programa na hrvatskom jeziku, ali nije postignut dogovor te nacrt nije predan Parlamentu.

U odgovoru se također naglašava da nadležna tijela u Bosni i Hercegovini trebaju postići konsenzus po tom pitanju. U zaključku odgovora stoji: „Komisija smatra da je poboljšanje javnog emitiranja radiotelevizijskih usluga neophodno i u interesu svih državljana Bosne i Hercegovine te svih etničkih skupina.“ „Hrvati u Bosni i Hercegovini se nalaze u neravnopravnom položaju te bi televizijski kanal na hrvatskome jeziku bio samo mali korak prema pravoj konstitutivnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Naši sunarodnjaci u BiH su i trajna briga i HDZ-ovih europarlamentaraca te ćemo nastaviti podržavati europski put BiH jer daljnja su stabilnost i razvoj ove države mogući samo kroz europske integracije.

U EU-u čak i manjine imaju pravo na televizijski kanal na vlastitome jeziku, a BiH će morati odlučiti želi li slijediti europski put “, naglasila je zastupnica Šuica. "Televizijski kanal na hrvatskom jeziku potreban kako bi Hrvati postojali kao narod u Bosni i Hercegovini, jer koji je smisao naroda ako on nema pravo koristiti svoj jezik, tradiciju i običaje", pitala je europska zastupnica Dubravka Šuica. 

Od desetoro parlamentaraca dviju najjačih hrvatskih stranaka (5 + 5), najviše govora u EP-u, njih 74, održala je Dubravka Šuica. Voditeljica HDZ-ove delegacije u EP-u vodi i po broju postavljenih zastupničkih pitanja - 9. HDZ premoćno pobjeđuje SDP i kad su u pitanju podneseni amandmani - 18:6! Službena statistika potvrđuje ono što je predsjednik Karamarko naglasio još u prosincu prošle godine - da je HDZ-ov zastupnički klub jedan od najaktivnijih u Europskom parlamentu. U Večernjem listu objavljen je intrigantan članak - o učinkovitosti hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Službena statistika nepobitno potvrđuje ono što je javnost ionako znala - da su HDZ-ovi eurozastupnici daleko aktivniji (i potkovaniji) od onih SDP-ovih. Iznesimo tek neke od brojki (v. tablicu) koje, kaže poslovica, ne griješe.

Od zajedno desetoro HDZ-ovih i SDP-ovih parlamentaraca (5 + 5), najviše govora u EP-u, njih 74, održala je voditeljica naše delegacije Dubravka Šuica. „Najjači“ pak SDP-ovac Tonino Picula govorio je gotovo dvostruko manje - 40 puta. Manje i od Davora Ive Stiera (49). Šuica vodi i po broju postavljenih zastupničkih pitanja - 9. Picula je zastao na njih 7.

HDZ-ova premoć u svim kategorijama

Što se tiče nazočnosti pri glasovanju, svih petero HDZ-ovaca (osim Šuice i Stiera, to su još Ivana Maletić, Zdravka Bušić i Andrej Plenković) na više je od 90 posto. Za usporedbu, Biljana Borzan sudjelovala je u 89 posto glasovanja, a Picula u 84. Oleg Valjalo najneaktivniji je SDP-ovac u toj kategoriji - samo 55 posto.

HDZ premoćno pobjeđuje i kad su u pitanju podneseni amandmani - 18:6! Stier prednjači s njih 6 (Picula 3). Plenković se pak može pohvaliti činjenicom da je jedini hrvatski predstavnik koji je pred EP-om podnio (i obranio) tzv. izvješće. I tako dalje. Da nema nešto marnijeg Picule, ionako velika razlika između HDZ-a i SDP-a bila bi još veća. Milanovićeva bi stranka, poslužimo se njegovom sintagmom, bila „treća balkanska liga“.

Karamarko: Nepokolebljiva borba za nacionalne interese

Podaci o aktivnostima eurozastupnika (koje prikupljaju organizacije VoteWatch i MEPranking) potvrđuju sve ono što je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko naglasio još 21. prosinca prošle godine u svome uvodniku u Večernjakovu prilogu „HDZ - Hrvatski GLASnik u Europi“: (...) Ujedinjena Europa ne samo da je izišla iz recesije, već je odavno osudila i odbacila sve oblike totalitarizma - nacionalsocijalizam, fašizam i komunizam. Na žalost, aktualna hrvatska vlast to nije znala - ili nije htjela. Tu se i kriju razlozi zašto nismo iskoristili mogućnosti koje su nam se otvorile članstvom u EU.

Umjesto da se bave budućnošću i ulažu napore kako bi što efikasnije u idućih sedam godina povukli 85 milijardi kuna - koliko nam je odobreno iz EU fondova - vlada pokušava izigrati Europsku komisiju, svađa se s njom, a u Hrvatskoj otvara ideološke i svjetonazorske podjele. Umjesto pozitivnih vijesti o našim odnosima s EU - koje smo očekivali - zahvaljujući aktualnoj vlasti stižu nam redom one loše.

Upravo stoga ponosan sam da je HDZ-ov zastupnički klub jedan od najaktivnijih u Europskom parlamentu, a to potvrđuju i jednodušne ocjene briselskih i strazburških promatrača. Naši su zastupnici nepokolebljivo, i ustrajno, promicali hrvatske nacionalne interese: za ravnopravnost naših sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini; za Hrvate u Republici Srbiji; za afirmaciju Domovinskog rata; za Pelješki most; za pomoć otpuštenim radnicima; za zapošljavanje mladih; za zaštitu stonskih školjkara i Brođana od zagađenja iz rafinerije u Republici Srpskoj, a protiv uzurpacija TV frekvencija u Dalmaciji… Nemoguće je na ovom mjestu pobrojati sve inicijative, akcije, parlamentarne izjave, zastupnička pitanja Europskoj komisiji… sve ono što su, individualno ili zajednički, poduzimali Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Ivana Maletić i Zdravka Bušić.

Svojim su radom, nedvojbeno, opravdali povjerenje koje su na prvim izborima za EU parlament hrvatski građani dali koaliciji predvođenoj HDZ-om. Oni su postavili visoke standarde i siguran sam da će se i u budućem radu HDZ-ovi zastupnici s istim elanom i umješnošću boriti za nacionalne interese, za zaštitu hrvatskih građana i napredak naše zemlje te da će i dalje, s punom odgovornošću, pripomagati da Hrvatska zauzme zasluženo mjesto i ulogu u ujedinjenoj Europi. HDZ je odlučan, u suradnji s partnerskim strankama EPP-a, prihvatiti svoj udio u jačanju pravedne, socijalne, demokratske i moderne Europe u kojoj će svi građani moći živjeti u miru, slobodi i blagostanju.