Danas je u Europskom parlamentu na Odboru za kulturu i obrazovanje među glavnim temama dnevnog reda bila nagrada Lux 2013 koju Parlament dodjeljuje od 2007. kako bi se pružila potpora europskoj kinematografiji, promicala kreativnost i kulturna raznolikost zemalja članica, a svojim sudjelovanjem projekt je podržala i članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica.

Talijansko- francuski ‘Miele’, belgijski ‘The Broken Circle Breakdown’, te britanski ‘The Selfish Giant’ tri su finalista ovogodišnje nagrade LUX. Tri filma nominirana za glavnu nagradu bit će prikazana 25. studenog u Bruxellsu. Tijekom dana LUX filma, tri filma iz užeg izbora prikazali su se u 28 država Europske unije na 24 jezika. Svi zainteresirani mogu sudjelovati i u online glasanju na web stranici ili putem Facebooka. Jedan od glasača će biti pozvan na Međunarodni filmski festival u Karlovy Vary u ljeto 2014., gdje će biti otkriveno koji 10 filmova ulazi u natječaj iduće godine. Odabir pobjednika i svečanost dodjele nagrade održat će se 11. prosinca u Strasbourgu. U Venciji će se se kao i svake godine u sklopu nagrade Lux 2013. okupiti 28 mladih iz svih zemalja članica Europske unije i zajedno će pogledati nominirane filmove.  

"Hrvatskoj će biti na raspolaganju 120 milijuna eura za zapošljavanje mladih. Ta cifra se nalazi u nacrtu proračuna EU i čudi me da ministar Vlade zemlje članice EU zadužen za to pitanje to ne zna," rekla je Dubravka Šuica komentirajući nedavni istup ministra rada i mirovinskog sustava u Jutarnjem listu od 4.studenog 2013 pod naslovom "Mrsić više ne može poticati zapošljavanje jer je novac za ovu godinu već potrošen".

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica krajem listopada poslala je upit Vladi što planira s 120 milijuna eura koje Europska unija daje za mlade nezaposlene u Hrvatskoj, pa je iznenađena činjenicom da Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u čijoj je nadležnosti zapošljavanje mladih nije upoznato s iznosom koji će biti dostupan državama članicama EU.

„Teško je za povjerovati da Ministarstvo rada i mirovinskog sustava koje je nadležno za rješavanje najvećeg problema u Hrvatskoj, a to je nezaposlenost mladih nije upoznato s dobro poznatom činjenicom u Europskim institucijama, da će Hrvatskoj u sklopu programa Jamstvo za mlade biti osigurano 60 milijuna eura, a najmanje još toliko sredstava će biti dostupno iz Europskog socijalnog fonda, što kazuje da će Hrvatska imati na raspolaganju više od 120 milijuna eura samo za rješavanje problema nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj,“ čudi se Šuica.

Iako svi u Europskoj uniji nisu najzadovoljniji inicijativom koja će se provoditi u sklopu programa Jamstvo za mlade veseli činjenica da će EU za mlade osigurati čak do 8 milijardi eura jer je nezaposlenost mladih gorući problem kako EU tako i Hrvatske. „Očigledno je da komunikacija i protok informacija na relaciji Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i EU institucije ne funkcionira u onoj mjeri kako je to uobičajeno u EU praksi,“ kazala je Šuica.

Šuica je ponovila svoje riječi s kraja listopada: „Očekujem od Vlade da se ozbiljno uhvati u koštac s ovim najvećim problemom u Hrvatskoj i da dosljedno implementira instrumente koje nam je osigurala Europska unija. Poznato je da Vlada ima problema s povlačenjem sredstava iz fondova EU, pa me zanima kako Vlada planira povući više od 120 milijuna eura koje je EU namijenila za mlade nezaposlene u Hrvatskoj i osigurati posao za 104 774 mladih do 29 godina koji su danas na burzi rada?“

 "Investiranje u obrazovanje i trening mladih je najbolja investicija za budućnost Europe. Studiranje u inozemstvu povećava vještine mladih, razvoj osobnosti i čini ih prilagodljivim u različitim multikulturalnim sredinama, čime automatski postaju privlačni i traženi na tržištu rada.

Moramo mladima osigurati uvjete za mobilnosti i pozitivno okruženje za daljnje usavršavanje, " komentirala je zastupnica Dubravka Šuica prigodom usvajanja novih pravila o programu Erasmus za sve o kojima se glasovalo u Odboru za kulturu i obrazovanje. Program Erasmus se prema novim pravilima proširuje te više neće obuhvaćati samo studente nego i druge mlade ljude, osobito pripravnike i one koji tek počinju raditi, te mlade koji se bave istraživačkim radom ili su u sustavu strukovnog obrazovanja. Proračunska sredstva u iznosu od 19 milijardi eura namijenjena za program ''Erasmus za sve'', bit će dostupna svim zemljama članicama Europske unije od 2014. godine.

Više od 5 milijuna mladih će dobiti priliku usavršiti znanje i vještine u raznim zemljama. Izvjestiteljica EP za program Erasmus je Doris Pack koja je zajedno s Dubravkom Šuicom članica predsjedništva organizacije Žena EPP-a. Dubravka Šuica, članica Europskog parlamenta i voditeljica hrvatske EPP (HDZ) delegacije u Bruxellesu je izjavila da će sva nastojanja usmjeriti da što više mladih iz Hrvatske sudjeluje u programu ''Erasmus za sve'', kako bi Hrvatska postala konkurentna s ostalim zemljama članicama na tržištu rada.

Za stažiranje u uredu zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice prijavilo se čak 456 mladih i obrazovanih ljudi. Odabrani stažisti dolaze iz svih krajeva Hrvatske: Zagreba, Dubrovnika, Splita, Istre, Međimurja, Varaždina, Slavonije te Bosne i Hercegovine dok asistenti primljeni od početka mandata dolaze iz Zadra, Pleternice, Trilja, Velike Gorice i Dubrovnika.

“Zbog iznenađujuće velikog broja prijava i zahvaljujući činjenici da je u proračunu moga ureda ostalo dovoljno sredstava, umjesto predviđenih sedam primit ćemo četrnaest stažista u ured u Bruxellesu do svibnja 2014.godine,” kazala je Šuica.

Nismo u mogućnosti primit sve kandidate, no sve prijave će biti zadržane u bazi kandidata te ćemo biti slobodni ponovno kontaktirati kandidate ukoliko se ukaže potreba i ukoliko bude mogućnosti primiti dodatni broj stažista. Još jednom željeli bismo se zahvaliti svim kandidatima na prijavama. Želimo Vam puno poslovnog uspjeha u budućnosti!

Odabrani stažisti za rad u uredu Dubravke Šuice u Bruxellesu su:

1. Nikolina Trojanović

2. Lukrecija Prcela

3. Ivica Rakušić

4. Ivana Vareškić

5. Ivana Zurak

6. Maja Lesko

7. Ana Begović

8. Katarina Peročević

9. Anuška Čeljuska

10. Kazimir Luka Bačić

11. Ivan Zeko-Pivač

12. David Damjanović

13. Dajana Šteković

14. Nela Maras

Planira li Europska komisija poduzeti korake kojima bi se osigurala provedba zakona o slobodi medija u zemljama članicama EU, s ciljem minimizacije utjecaja politike na stručnost i objektivnost informiranja građana putem javnih servisa? - zastupničko je pitanje voditeljice HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu.

Voditeljica HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica uputila je vladi EU zastupničko pitanje o, blago rečeno, anomaliji hrvatske demokracije - o HRT-u. Koji je pod vodstvom glavnog ravnatelja Gorana Radmana iz javnoga radio-televizijskog servisa, na kojem bi sve političke opcije morale biti ravnomjerno zastupljene, pretvoren u glasilo jedne partijske frakcije.

U službi režima

Naša zastupnica u Bruxellesu zatražila je od Europske komisije da se očituje o pristranosti HTV-a, režimske televizije koja je još samo po nazivu ostala nacionalna i javna: - Planira li EK poduzeti korake kojima bi se osigurala provedba zakona o slobodi medija u zemljama članicama EU, s ciljem minimizacije utjecaja politike na stručnost i objektivnost informiranja građana putem javnih servisa? U pitanju je Šuica podsjetila da je trenutačna saborska većina izmijenila Zakon o HRT-u - kao i lex Perković! - nakon završetka pristupnih pregovora i mimo preuzetih obveza, a prije ulaska RH u EU. Još te 2012. EK je novi zakon ocijenila lošijim od onoga iz 2010. godine, po kojem su se vodeći ljudi radio-televizije birali uz politički konsenzus parlamentarnih stranaka.

Neobjektivnost na štetu građana

Po novom pak zakonu saborska većina instalira glavnog ravnatelja HRT-a. No tada je premijer Milanović još imao „žetona za trošenje“, pa je EK u dobroj vjeri, niti ne sluteći na što je sve protueuropski SDP spreman, pustila da neusporedivo lošiji zakon o HRT-u bude usvojen. Šuica: - Evidentan je trend filtriranja i selektivne distribucije informacija koji upućuje na zaključak o kohabitaciji Vlade i visokopozicioniranih zaposlenika državne televizije.

Zato tražim od Komisije da mi odgovori postoji li mogućnost da se ona angažira po pitanju neobjektivnosti nacionalne televizije u RH kako bi građani dobili objektivnu informaciju, posebno imajući u vidu posljednji izvještaj EP-a o Hrvatskoj. Izvještaj iz travnja 2013. apelira, naime, na hrvatsku vlast da osigura da javna televizija bude slobodna od političkih i ekonomskih pritisaka i da poveća transparentnost njenog rada („Encourages the authorities to continue with efforts to ensure that the public service broadcaster is free from political and economic pressure and to increase its transparency“).

Pristranost i netransparentnost

Budući da i SDP i HRT prikrivaju taj „žuti karton“ koji im je zbog kršenja slobode medija bio uputio Europski parlament, prilažemo cjeloviti tekst izvještaja (vidi članak 13):

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&language=EN&reference=P7-TA-2013-183

Novi primjer cenzure

HDZ je upozoravao - uzalud. HRT nastavlja s cenzurom i manipulacijama - s onim zbog čega je Radman i instaliran na Prisavlju. Najnoviji primjer: jučer, istog dana kad je naša eurozastupnica postavila pitanje Europskoj komisiji, ni u HTV-ovu središnjem Dnevniku, ni u Dnevniku 3, nije objavljena nijedna reakcija na upozorenje Ustavnog suda da Sabor mora bezuvjetno poštovati rezultate skorašnjeg referenduma o ustavnoj definiciji braka!

 Članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica održala je danas sastanak s predstavnicama lokalnih institucija nadležnih za europske projekte na krajnjem jugu Hrvatske. Melanija Milić, direktorica Razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA), Helena Kangjera, voditeljica Odjela za ruralni razvoj, poljoprivredu i zaštitu okoliša također iz DUNEA-e, Andrea Novaković, direktorica Razvojne agencija Grada Dubrovnika (DURA) te Biserka Simatović, viši savjetnik u Upravnom odjelu za poduzetništvo, turizma i mora Grada Dubrovnika su bile nazočne na radnom sastanku čiji glavni cilj je bio koordinacija oko zajedničkih dugoročnih projekata.

- Budući da se Dubrovnik priprema za aplikaciju za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine razgovaralo se o velikom projektu rekonstrukcije komunalne infrastrukture povijesne jezgre grada Dubrovnika te o izgradnji kulture infrastrukture poput koncertne dvorane za koje postoje sredstva u fondovima Europske unije. Ovo je bio inicijalni sastanak na kojem su dogovorene smjernice za daljnju suradnju. Spremna sam pomoći svojim znanjem, iskustvom i kontaktima kako bi Dubrovnik i institucionalno postao pravo kulturno središte Europe - rekla je Šuica.

Na današnjoj raspravi u Odboru za kulturu i obrazovanje u Europskom parlamentu o Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o povratu kulturnih dobara nezakonito iznesenih s područja države članica EU-a, sudjelovala je i zastupnica Europskog parlamenta Dubravka Šuica.

“Shvaćam da je Direktiva o povratu otuđenih kulturnih dobara na snazi od 1.1.1993.godine, ali ukoliko postoji mogućnost da se amandmanima nešto promjeni, zalažem se za pomicanje datum na 1. siječanj 1991. godine kako bi i otuđena hrvatska kulturna baština bila obuhvaćena ovom direktivom,” naglasila je Šuica. Poznato je da je osnovano međudržavno povjerenstvo za povratak kulturnih dobara iz Srbije sa popisom dobara koji su predmet obrade, a radi se o tisućama kulturnih predmeta koji su otuđeni iz Hrvatske, a dinamika povrata bit će poznata do kraja 2013. godine.

“Iako nisam punopravna članica Odbora, nedavna događanja u hrvatskoj povijesti su me potakla da sudjelujem u raspravi vezanoj za otuđivanjem kulturnih dobara s našega područja, a potrebno je i podržati instrumente koji su nam na raspolaganju kako bi imali zajedničku bazu podataka”, dodala je Šuica.

Unatoč odličnom izvješću Marie-Christine Vergiat ipak dostupni podaci o broju riješenih postupaka o povratku otuđenih kulturnih dobara bi mogli biti neprecizni zbog činjenice da je Hrvatska pristupila naknadno EU, a podaci iz Hrvatske nisu uneseni te bi sigurno statistika bila drugačija kada bi se unijeli i podaci iz Hrvatske. 

Prema nacrtu EU proračuna za slijedećih sedam godina Hrvatskoj je namijenjeno čak 60 milijuna eura u sklopu programa Jamstva za mlade, a najmanje još toliko sredstava će biti dostupno iz Europskog socijalnog fonda, što kazuje da će Hrvatska imati na raspolaganju više od 120 mil. eura samo za rješavanje problema nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj.

„Očekujem od Vlade da se ozbiljno uhvati u koštac s ovim najvećim problemom u Hrvatskoj i da dosljedno implementira instrumente koje nam je osigurala EU. Poznato je da Vlada ima problema sa povlačenjem sredstava iz fondova EU, pa me zanima kako Vlada planira povući više od 120 milijuna eura koje je EU namijenila za mlade nezaposlene u Hrvatskoj i osigurati posao za 104 774 mladih do 29 godina koji su danas na burzi rada?“ pitala je Šuica.

Situacija u EU nikada nije bila kaotičnija kada se radi o mladim i nezaposlenima, a RH je na trećem mjestu te neželjene ljestvice, veću stopu nezaposlenosti mladih od Hrvatske u EU ima samo Španjolska i Grčka.

Da bi se dala dužna pozornost ovoj temi konferencija pod nazivom „Kako pomoći mladima da dođu do radnog mjesta?“ održat će se u siječnju 2014. u Bruxellesu, a potom i u Hrvatskoj, u organizaciji ureda zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice.

„Na Vladi RH je da pripremi projektnu dokumentaciju za povlačenje sredstava. Sugerirala bih Vladi da zbog dramatične situacije čak i poveća udio novaca koji iz relevantnih fondova može alocirati za pitanja nezaposlenosti. Prijeti nam da dobijemo nezavidnu titulu europskog rekordera u nezaposlenosti mladih, i to se pod svaku cijenu treba spriječiti,“ zaključila je Šuica.

U Europskom parlamentu raspravljalo se o budućnosti vinskog sektora u Europskoj uniji. Reformom zajedničke poljoprivredne politike iz 2013. došlo je do važnih promjena, a najvažnije su ukidanje ograničenja sadnje vinove loze i mogućnost provođenja informacijskih i promotivnih kampanja na zajedničkom EU tržištu.

"Vinarstvo i vinogradarstvo u Hrvatskoj ima bogatu tradiciju, a najveći problem hrvatskim proizvođačima su usitnjeni posjedi pa nije lako biti konkurentan. Stoga tendencija proizvodnje vina mora biti usmjerena prema kvaliteti i geografskoj prepoznatljivosti," kazala je Šuica.

Naši ciljevi su povećanje kvalitete i konkurentnosti kroz nova ulaganja u vinarije i vinogradarske tehnike. Važno je zaštititi izvornost i zemljopisno podrijetlo u svim hrvatskim područjima s posebnim naglaskom na Dalmaciju i poluotok Pelješac.

Video govora možete pogledati na linku ili dole u nastavku: http://www.youtube.com/watch?v=k9njFy2q7Q8

Ovaj tjedan na plenaronoj sjednici u Strasbourgu na dnevnom redu bio je VII. akcijski plan o strategiji zaštite okoliša EU-a od 2020. - 2050. godine. Taj plan se treba odnositi i na EU i na "treće zemlje" i na građane. Ukoliko EU bude imala pouzdane partnere ovaj plan se može realizirati.

"U isto vrijeme moramo biti čuvari okoliša i kreatori blagostanja iako to djeluje nepomirljivo posebice danas u vrijeme velike krize kada mislimo da zaštita okoliša ne bi trebala biti prioritet. Željela bih da i moji unuci 2050. godine mogu piti vodu iz slavine, a dolazim iz Hrvatske, zemlje koja je pri samom vrhu EU po količinama pitke vode," rekla je Šuica.