Članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu održanoj 22. listopada 2013. - "Nemojmo misliti samo na ribu, nego i na ribare".

Dubravka Šuica uključila se u raspravu rekavši kako podržava zajedničku politiku ribarstva kao i načela održivog ribarstva. „Činjenica je da se ovdje radi o novcu poreznih obveznika kojim moramo odgovorno upravljati. Sektor ribarstva mora biti konkurentan, i zato ovim novcem ne smijemo graditi nove brodove“.

- Kada se radi o Hrvatskoj, iz koje dolazim, s hrvatske obale i Jadranskog mora, svakako podržavam akvakulturu i ne slažem se s odredbom koja govori o zaštićenim područjima – rekla je Šuica.

- Moramo govoriti o kontroliranoj akvakulturi, budući da se radi o stabilnoj zaposlenosti, o sigurnoj hrani, o dobrom upravljanju utjecajem na okoliš, inovacijama, a sve su to stupovi akvakulturne industrije koja je sposobna rasti i koja je sposobna utjecati na deficit ribe – naglasila je Dubravka Šuica.

Cijeli govor članice Dubravke Šuice pogledajte na linku.

Članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu održanoj 22. listopada 2013. godine na temu: Mobilnost građana EU-a i sustavi socijalne skrbi zemalja članica.

-Slažem se s povjerenikom Andorom kada kaže da „mobilnost znači nezaposlenost“. Ne sele ljudi u druge zemlje zato što dobro žive u svojoj zemlji, nego zato što trebaju posao i oni nisu teret socijalnog sustava - rekla je Dubravka Šuica.

- Kako to da je Erasmus nije problem, a migracije za zaspolenje su problem? - pitala je Dubravka Šuica.

- Radi se o različitim stavovima različitih zemalja, koje nisu uvijek konzistentne u svojoj politici. Pozdravljam situaciju kad će Komisija pomoći koristiti sredstva iz europskih fondova lokalnim i regionalnim vlastima da bi se pomoglo oko ujednačavanja socijalnog sustava. Bitno je da postoji koordinacija socijalnog sustava u svim zemljama članicama. Vjerujem da će se ovo ostvariti, jer u protivnom govorit ćemo o različitim kriterijima.

Cijeli govor zastupnice Dubravke Šuice pogledajte na linku.

"Nije nam drago da se Hrvatsku opet spominje u negativnom kontekstu tek par mjeseci nakon ulaska u Europsku uniju. Na gospodinu Matesu je da što prije razjasni ovu situaciju kako ona ne bi stvorila štetu za imidž Hrvatske," rekla je Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu na raspravi u Europskom parlamentu u Strasbourgu o izboru hrvatskog člana u Europskom revizorskom sudu Nevena Matesa.

U svibnju ove godine, Neven Mates pojavio se pred Odborom za proračunski nadzor na saslušanju koje prethodi svakom imenovanju u Europski revizorski sud. Na temelju rezultata tog saslušanja, Europski parlament dao je negativno mišljenje o imenovanju gospodina Matesa. Iako se pismeno obvezao da će u slučaju negativnog mišljenja Parlamenta povući svoju kandidaturu, gospodin Mates to nije učinio te je imenovan od strane Vijeća Europske Unije (predstavnika vlada EU).

Zastupnici Europskog parlamenta gotovo svih stranačkih boja danas su u raspravi pitali Vijeće EU što ono misli o kredibilitetu osobe koja je prekršila obećanje dano demokratski izabranom parlamentu.

Tom je prilikom Dubravka Šuica rekla: "Kompetentnost i kvalifikacije gospodina Matesa nikada nisu dovođene u pitanje, ali jest njegovo držanje tijekom saslušanja u EP-u. Smatram da bi se ovaj problem trebao što prije riješiti kako ne bi nanio štetu imidžu Hrvatske."

Zastupnik Davor Ivo Stier upitao je jednog od postavljača pitanja, socijaldemokrata Jensa Geiera, je li netko od hrvatskih zastupnika iz HDZa, lobirao i utjecao na njega da postavi ovo pitanje. Stier je objasnio da su ga na tu opasku potakle insinuacije pojedinih medija kako su HDZovi zastupnici lobirali protiv Matesa. Geier je odgovorio Stieru kako nitko nije utjecao na njegov stav o Matesu.

Pitanje vezano za izbor hrvatskog člana Revizorsog suda postavilo je Vijeću sedmero zastupnika iz pet klubova zastupnika: Jan Mulder (ALDE), Ingeborg Gräßle (EPP), Jens Geier (S&D), Michael Theurer (ALDE), Bart Staes (Zeleni), Inés Ayala Sender (S&D) i Søren Bo Søndergaard (GUE).

Govor Dubravke Šuice na raspravi na linku: http://www.youtube.com/watch?v=J77PGJMJxPE

Hrvati u BiH ponovno su se osvjedočili da se HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu bore za njihove interese istom predanošću kao što se bore za Republiku Hrvatsku. Konzekventno, bez zadrške, vodeći se „aksiomom“ predsjednika Karamarka - da o ravnopravnosti Hrvata ovisi europski put BiH. Nakon BH turneje, Šuica, Plenković, Maletić i Bušić održali su zapaženu tribinu i u Osijeku Borba za naše sunarodnjake u BiH, kako su i obećali u predizbornoj kampanji, jest i ostat će jedan od prioriteta u radu petero HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu.

Među ostalim, kao što se sjećate, prije desetak dan uputili su Europskoj komisiji zajedničku Izjavu o pravima Hrvata u BiH u kojoj traže da se promjenom ustava i izbornog modela onemogući Bošnjacima da nadglasavaju Hrvate i nameću im kandidata po svojoj mjeri za člana Predsjedništva te države.

SDP-ova prigodničarska briga

Iako se kunu u interese bosansko-hercegovačkih Hrvata, Izjavu nadstranačke i nadideološke naravi nisu htjeli potpisati europarlamentarci SDP-a i Hrvatskih laburista. Ni do danas se nisu udostojali obrazložiti svoj začudni postupak.

Čini se da je SDP-ova briga za naše sunarodnjake tek deklarativna, prigodničarska... Zastupnička pitanja, govori na plenarnim sjednicama, izvještaji u parlamentarnim odborima, akcije i inicijative… tako reći nema dana a da se naši Briselci i Strazburžani ne zauzimaju za temeljni cilj - zbiljsku, a ne samo „papirnatu“ ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Uostalom, naši europarlamentarci imaju petero zajedničkih regionalnih asistenata, od kojih je jedan (Mario Mikulić) isključivo zadužen za - BiH.

Karamarko: Volimo BiH kao što volimo Hrvatsku!

No osim proaktivnog djelovanja u centrima odlučivanja, u sferama tzv. visoke politike, HDZ-ovi eurozastupnici ne zanemaruju ni teren. Ne zanemaruju - narod. Kada god uzmognu, pohode Hrvate u BiH, poput predsjednika Tomislava Karamarka koji je u zadnjih mjeseca i pol dana - između saborskih sjednica, sastanka s Angelom Merkel i stranačke klauzure - prispio i u Sarajevo, i u Međugorje, i u Tuzlu. Tako su svi HDZ-ovi eurozastupnici - osim Ive Davora Stiera, koji je bio na sprovodu predsjednika Europske pučke stranke Wilfrieda Martensa - u petak i subotu (18. i 19. listopada) prošli BiH od juga do sjevera, od Hercegovine preko središnje Bosne do Posavine, održavši u Mostaru, Kiseljaku i Orašju tribine pod naslovom ''EU - potencijali i mogućnosti''. Interes: odličan. Reakcije: još bolje!

Mostarka na listi HDZ-a

Na tribinama je nastupala i organizatorica turneje Željana Zovko, rođena Mostarka i međunarodna tajnica sestrinskoga HDZ-a BiH, koja je i sama bila kandidatkinja na pobjedničkoj listi HDZ-a na euroizborima. - Glavni cilj ove mini turneje i jest da se Hrvati u BiH ponovno osvjedoče da su HDZ-ovi zastupnici (i) njihovi predstavnici u Europskom parlamentu - kazala je Zovko za naš web. Apstrahirajući odgovore na mnogobrojna pitanja okupljenih bosansko-hercegovačkih Hrvata (i ne samo njih), kada su se zastupnici međusobno dopunjavali o raznoraznim temama, svaki je od njih u uvodnim izlaganjima pokrivao „svoj resor“ - svaki se, po dogovoru, ograničavao na konkretni problem ili dva. I svaki se, na kraju, navraćao na krucijalni prijepor - neravnopravnost Hrvata u BiH.

Šuica: TV na hrvatskom & Pelješki most

Dubravka Šuica, nositeljica HDZ-ove euroliste i voditeljica stranačke delegacije u EP-u, ponajviše je govorila o nužnosti osnutka TV kanala na hrvatskom jeziku u BiH - što je izrijekom i zatražila u svojemu prošlotjednom (zastupničkom) pitanju Europskoj komisiji. - Čak i manjine u europskim zemljama imaju radijsko-televizijske kanale na svom jeziku, ali ga Hrvati u BiH nemaju premda su konstitutivni narod!? - ne bez gorčine upozoravala je na taj paradoks. Također, prozivala je premijera Zorana Milanovića zašto pred EU dužnosnicima snažnije ne inzistira na sufinanciranju izgradnje Pelješkog mosta, projekta od nacionalnog interesa kojim bi se dubrovačka regija teritorijalno povezala s ostatkom Hrvatske.

Plenković: sankcije zbog nepoštivanja standarda

Andrej Plenković bavio se pak već spominjanim (bošnjačkim) nadglasavanjem Hrvata na izborima za člana Predsjedništva BiH, jednom od anomalija zbog koje je povjerenik za proširenje EK Štefan Füle i donio vrlo zabrinjavajuće Izvješće o zastoju BiH. Komisija je, kao i u skandalu zvanom lex Perković, jasno dala do znanja da sve zemlje - i članice i kandidatkinje za članstvo u EU - moraju poštivati europske pravne standarde, pa je stoga uskratila BiH 47 milijuna eura pretpristupnih sredstava. - BiH predugo ostaje izvan Unije, i to je apsurdno,a naš je cilj da BiH ne bude posljednja u tom vlaku. Neki već jednom moraju shvatiti, kako to često ističe predsjednik Karamarko, da nema europskog puta BiH bez ravnopravnosti Hrvata - napominjao je Plenković.

Maletić: I EU novac ovisi o položaju Hrvata HDZ-ova ekspertica za EU fondove

Ivana Maletić fokusirala se na pitanje ekonomske suradnje RH i BiH te, dakako, na temu o kojoj vodi permanentnu polemiku s nesposobnim ministrom Brankom Grčićem - izvlačenje europskog novca. Po istom principu kao na rujanskoj konferenciji u Zagrebu, okupljenima je prezentirala modele pomoću kojih bi BiH mogla koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova. - BiH može povlačiti sredstva iz EU fondova, ali samo ako institucijama EU pokaže da je ozbiljna, demokratska zemlja u kojoj se poštuju konstitutivnost i jednakopravnost svih triju naroda - zaključivala je Maletić.

Bušić: Mi smo isti hrvatski narod!

I Zdravka Bušić doticala se bolne, otvorene rane - da SDP-ov „bosanski unitarist“ Željko Komšić predstavlja Hrvate u Predsjedništvu BiH iako ga naši sunarodnjaci nisu i nikad ne bi sami izabrali. EK je sankcijama jasno poručila da BiH na taj način neće napredovati prema EU. - Moramo svi učvršćivati trajnu povezanost Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u BiH. Između nas ne smije biti različitosti. Nas zastupnike u Europskom parlamentu uvijek smatrajte u potpunosti i vašim predstavnicima, jer mi smo isti hrvatski narod - poručila je Bušić svima u BiH, a ne samo Hrvatima,.

U Osijeku: Linić i Grčić - mjehuri od sapunice

Nakon skupova u Mostaru, Kiseljaku i Orašju HDZ-ovi europarlamentarci pohodili su Osijek. Na tribini, odlično posjećenoj kao i one u susjednoj državi, tešku temu o položaju Hrvata u BiH zamijenio je razgovor o podjednako teškoj ekonomskoj situaciji u koju je diletantska Milanovićeva Vlada sunovratila Hrvatsku. Šuica, Plenković, Maletić i Bušić uglas su kritizirali „izbezumljenog blagajnika“ Slavka Linića koji je rekordnim proračunskim deficitom - najvećim u povijesti RH! - i prekomjernim javnim dugom Hrvatsku doveo pod fiskalni nadzor EK tek nekoliko mjeseci nakon našeg ulaska u EU. A režimski ga novinari, uobičajenim prezirom spram istine, i dalje tituliraju kao „najuspješnijeg ministra“!? Na tapeti se našao još jedan partijski „majstor“ - ministar regionalnog razvitka i EU fondova. Postat ćemo vjerojatno prva zemlja u povijesti koja je u prvoj godini članstva više sredstava uplatila u EU proračun nego što je povukla iz njega. Branko Grčić, glavni i odgovorni za blamažu, nije pripremio dokumentaciju za prijavu projekata! - osupnuti su HDZ-ovi eurozastupnici.

Počelo odbrojavanje

Budući da je u dvorani bilo puno mladih, koji su se prepoznali u obnovljenom HDZ-u i odlučili prvi put u životu izravno politički angažirati, zasebni dio osječke tribine posvećen je „Jamstvu za mlade“, projektu teškom 6 milijardi eura, kojim EU planira pokrenuti zapošljavanje mladih u svim zemljama s više od 25 posto nezaposlenih u toj dobnoj skupini. Otkako je SDP na vlasti, naime, nezaposlenost mladih u Hrvatskoj dosegla je rekordnu stopu od 52 posto, pa pripadamo „odabranom“ krugu zemalja članica koje konkuriraju za sredstva iz tog fonda. Ipak, na kraju, nakon mnogobrojnih pitanja publike, zastupnici su s optimizmom prognozirali hrvatsku budućnost u EU. Jer, HDZ će se brzo vratiti na vlast i izvući nas iz ove SDP-ovske more. I močvare. Počelo je odbrojavanje.

Danas je članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala na plenarnoj sjednici u raspravi ususret konferenciji o klimatskim promjenama koja će se održati u Varšavi od 11. - 22. studenoga 2013. godine. Konferencija u Varšavi će se održati kao uvertira za konferenciju o klimatskim promjenama u Parizu 2015. na kojoj će se usvojiti novi sporazum o klimatskim promjenama koji će biti svojevrsna zamjena dobro poznatom sporazumu iz Kyota koji je potpisao i Hrvatski sabor 27. travnja 2007. godine.

"Kao predstavnica u Vijeću Europe sam sudjelovala na konferenciji o klimatskim promjenama u Kopenhagenu 2009. godine za koju znamo da nije donijela napredak u odnosu na prethodni period kada govorimo o zaštiti okoliša. Svi moraju ispuniti svoje obveze, a najprije šefovi Vlada i svi lokalni i regionalni lideri. Kada govorimo o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša možemo govoriti o zaštiti ljudskih prava, iako to na prvi pogled ne izgleda tako," kazala je Šuica "Europska unija je nekada po pitanju zaštite okoliša prednjačila i bila je uzor svima,a što po tom pitanju EU radi danas?," upitala je Šuica.

Više o raspravi pogledajte na linku.

Članovi Europskog parlamenta Zdravka Bušić, Ivana Maletić, Andrej Plenković i Dubravka Šuica danas su, prvo u Mostaru, a zatim i u Kiseljaku, sudjelovali na tribini „Europska unijia – potencijali i mogućnosti“.

Budući da je Hrvatska kao punopravna članica Europske unije u ovih nekoliko mjeseci članstva na izvoru brojnih dragocjenih informacija o potencijalnim mogućnostima i europskoj pespektivi, tribine su organizirane s ciljem pune potpore hrvatskom narodu u BiH u europskoj perspektivi, gdje su članovi Europskog parlamenta predstavili svoj rad, kao i rad Europske pučke stranke u okviru koje dijeluju.

Predstavili su i mogućnosti korištenja kohezijskih i strukturnih fondova Europske unije, koji su svojevrsni mehanizmi koji bi mogli pridonjeti ostanku Hrvata u Bosni i Hercegovini. HDZ-ovi članovi u Europskom parlamentu jasno su istaknuli kako podržavaju Hrvate u Bosni i Hercegovini u njihovoj borbi za ustavno-pravnom jednakopravnosti kao i u borbi za pravo na jezik i obrazovanje na hrvatskom jeziku. 

Danas su u Europskom parlamentu HDZ-ovi zastupnici Dubravka Šuica i Andrej Plenković na Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove raspravljali o prijedlogu Odluke Europskog parlamenta i Vijeća kojom se pojednostavljuje režim kontrole osoba na vanjskim granicama i Hrvatskoj omogućuje jednostrano priznavanje schengenskih dozvola boravka i viza.

„Hrvatska se uskladila s viznom politikom EU, ali je slijedom toga, kao turistička zemlja, imala i određene negativne učinke koji su se reflektirali kroz smanjenje broja turista primjerice iz Rusije i Turske tijekom ove turističke sezone. Nadam se da će Vlada podržati ovaj prijedlog za pojednostavljenje procedure priznavanja viza jer će uz pozitivne učinke na turizam ova odluka smanjiti i nepotrebne administrativne troškove“ istaknula je Šuica.

Plenković je naglasio: „Slijedeći prioritetni cilj Hrvatske je ispuniti kriterije za pristupanje schengenskom prostoru. U tom pogledu ključno je da hrvatska Vlada kvalitetno iskoristi 120 mil. eura koje ima na raspolaganju tijekom 2013. i 2014. godine za učinkovitu pripremu i prilagodbu za ulazak u schengenski sustav.˝

U tom kontekstu pozdravio je Odluku kojom se pojednostavljuje postupak na temelju kojeg će Hrvatska biti u mogućnosti jednostrano priznati schengenske dozvole boravka i viza.

Izvor: Europski parlament

Dubravka Šuica je večeras na sastanku EPP-ovih članova odbora za 'Okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane' tijekom rasprave o 'Konvenciji o zaštiti i uporabi prekograničnih riječnih tokova i međunarodnih jezera' otvorila pitanje rijeke Neretve čija je delta u RH, a izvor u BiH.

'Postoje razni ekološki problemi kao pretjerana melioracija, koja prijeti isušivanjem svih močvara, salinizacija rijeke, odnosno prodiranje morske vode u riječno korito zbog brana u susjednoj BiH te ljetni požari kao posljedica toga. Pet uzvodnih hidroelektrana na teritoriju BiH uzrokuju veliki poremećaj vodnoga režima.

Pripadajuće akumulacije zadržavaju vodu i sediment te uzrokuju česte poplave zimi ili nedostatak vode u ljetnim mjesecima. To rezultira smanjenjem broja ptičjeg, ribljeg i biljnog bogatstva, a pojačani vjetrovi s kontinenta uzrokuju promjenu klime', naglasila je Šuica. Vrhunac ove teme će biti u studenome na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu kada se predviđa pokretanje ratifikacije UN-ove konvencije u svim zemljama članicama. 

U Hrvatskoj je najavljeno raspisivanje natječaja za Europsku prijestolnicu kulture 2020.godine na kojem će moći sudjelovati sve općine i gradovi iz Hrvatske. Uz jedan hrvatski grad 2020. godine će i Irska imati jedan grad koji će krasiti naziv Europska prijestolnica kulture.

„Budući da će grad Dubrovnik biti kandidirat za prestižni titulu, Europske prijestolnice kulture 2020. godine, vrlo mi je važno danas bilo sudjelovati na prezentaciji „Riga Europska prijestolnica kulture 2014. godine“ jer će iskustva naših prijatelja iz Latvije biti dragocjena za kandidaturu i proces selekcije Europske prijestolnice kulture 2020.godine,“ istaknula je Šuica

Danas je u Europskom parlamentu Inese Vaidere, članica Europskog parlamenta iz Latvije i EPP Grupe organizirala izložbu pod nazivom „Riga European Capital of Culture 2014“ kojoj je nazočila i članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica. Na izložbi je detaljno prezentiran raspored kulturnih događaja koji će se održati tijekom 2014.godine u Rigi te će se kroz tih godinu dana prikazati bogata kulturna baština kako Rige tako i cijele Latvije. Uz Rigu 2014.godine Europska prijestolnica kulutre će biti i Umea, grad u istočnoj Švedskoj. 

Godišnje zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a održano je od 11. do 14. listopada u Dubrovniku.

S ukupno šesto sudionika, riječ je o najvećem međunarodnom skupu održanom u Hrvatskoj. Glavne teme ovog međunarodno – političkog skupa bile su sigurnost u regiji jugoistočne Europe, priključenje novih članica, ali i misije NATO-a.

Svečanosti povodom otvaranja Parlamentarne skupštine NATO-a u Dubrovniku nazočila je članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica kao i mnogi ugledni članovi društvenog i političkog života.

Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Hugh Bayley istaknuo je kako je članstvo Hrvatske u EU-u i NATO-u dobra osnova za pomoć svima koji žele ući u te integracije, ali i uspješan primjer za ostale zemlje regije.