U prepunom Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu Gradski odbor HDZ- a Split održao skup sjećanja na utemeljitelja hrvatske države i prvog predsjednika HDZ-a. Skup je započeo prikazivanjem filma o dr. Franji Tuđmanu nakon čega je održana tribina "Dr. Franjo Tuđman - što da vam još obećam?" na kojoj su sudjelovali Antun Vrdoljak, Andrija Hebrang i Miroslav Ćiro Blažević koji su se na emotivan način prisjetili uloge prvog hrvatskog predsjednika u stvaranju države.

Dubravka Šuica pozdravila je prisutne u ime predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Tomislava Karamarka te se prisjetila anegdote s pokojnim premijerom Ivicom Račanom na otvaranju Mosta dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku kada je morala, zbog zamolbe tadašnjeg premijera, kamuflirati naziv mosta samo spomenuvši da je kamen temeljac postavio upravo prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.

Šuica je početku govora citirala Kissingera koji je rekao: "Vi ste zadužili svoj narod jer ste mu u povijesnim trenutcima bili na čelu i omogućili mu stvaranje države, ali kao svi veliki ljudi ni vi nećete dočekati izraze zahvalnosti za to, učinit će to tek nadolazeće generacije, Vi ćete biti veliki čovjek hrvatske povijesti, ali ne za života već kada ocjene budu donesene hladnom glavom."

"I zato je na nama danas da se utemelji knjižnica dr. Franje Tuđmana, kao što su napravili Amerikanci svojim velikanima. Predlažem da se zračna luka Zagreb imenuje po prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu te da joj se da ime po prvom hrvatskom predsjedniku. Ništa manje ako ne i više Hrvatska duguje Tuđmanu, i što nas vrijeme više udaljuje od njega sve jasnija bit će nam istina da je najsvjetlije razdoblje hrvatske povijesti zauvijek obilježeno njegovim imenom," zaključila je Šuica.

Skupu u Splitu su uz veliki broj uzvanika nazočili saborski zastupnici Ante Babić, Ante Sanader, župan Splitsko - dalmatinski Zlatko Ževrnja, dogradonačelnik Splita Goran Kovačević te članovi Europskog parlamenta Zdravka Bušić i Andrej Plenković

U organizaciji ureda zastupnice Europskog parlamenta Dubravke Šuice, također predsjednicom Odbora za vanjske i europske poslove HDZ-a, članovi Odbora za vanjske i europske poslove HDZ-a, članovi Mladeži HDZ-a te regionalni asistenti HDZ-ovih europarlamentaraca iz cijele Hrvatske su bili ovaj tjedan u posjet Europskom parlamentu.

Uz druženje sa zastupnicima Zdravkom Bušić, Ivanom Maletić, Dubravkom Šuicom i Andrejem Plenkovićem posjetitelji su obišli zgrade Europskog parlamenta, Parlamentarium te su sudjelovali na stručnom predavanju o važnoj ulozi Europskog parlamenta.

Tom prigodom u Europskom parlamentu svi su sudjelovali na predstavljanju multimedijalnog projekta u knjižnici Europskog parlamenta pod nazivom „Orlandovi europski putovi“.

U organizaciju ureda zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice jučer se u velikoj knjižnici Europskog parlamenta predstavio multimedijalni projekt Orlandovi europski putovi, autorice Adriane Kremenjaš - Daničić. Uvodnu riječ održala je predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta Doris Pack, a nakon toga se prisutnima obratila Dubravka Šuica.

Za potpuni dubrovački ugođaj u knjižnici Europskog parlamenta pobrinuli su se Nila i Sebastijan Vukosavić. "Ovim projektom još jednom se potvrđuje da je europski projekt uzajaman kojim pokazujemo važnost europskih fondova te svih europskih vrijednosti poput demokracije, supsidijarnosti, vladavine prava, konkurentnosti, isto tako želimo pokazati kolika je vrijednost hrvatske kulturne baštine kojom mi doprinosimo europskom projektu. Orlando kao simbol nezavisnosti i slobode je najbolji primjer stoljetne povezanosti Europe od sjevera Njemačke preko Španjolske, Francuske, Italije pa sve do krajnjeg hrvatskog juga, Dubrovnika,“ istaknula je Šuica

Uz nazočnost europarlamentaraca na predstavljanju multimedijalnog projekta ovom prigodom stiglo je i 40 mladih iz Hrvatske koji su imali priliku upoznati se s radom Europskog parlamenta. Cilj projekta je još jedanput zorno pokazati duboku ukorijenjenost Hrvatske u Europi, a večer je bila prožeta stihovima i glazbom dubrovačkih autora.

„Ovim putem pozivam mlade stočare, ratare, vinare, vinogradare i ribare koji su mlađi od 40 godina da se prijave na natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika u EU. Prilika je to da Hrvatska pokaže najbolje što ima i da u Europskom parlamentu svoje mlade poljoprivrednike stavi uz bok ostalima iz EU da predstave svoj način rada ili proizvodnje i pokažu da i kod nas ima mladih i inovativnih i kreativnih ljudi,“ rekla je Šuica.

U Europskom parlamentu će se 28. i 29. siječnja 2014. održati 2. Kongres mladih poljoprivrednika Europske unije. Svrha konferencije je pružiti potporu mladim europskim poljoprivrednicima, njihovo povezivanje i predstavljanje najuspješnijih projekata pred više od 400 mladih poljoprivrednika iz EU. „Odabir najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj ću prepustiti struci, a to su predstavnici znanstvenih institucija i Udruga mladih poljoprivrednika Hrvatske,“ rekla je Šuica. Prvi put i mladi hrvatski ribari i poljoprivrednici će imati priliku natjecati se za najboljeg poljoprivrednika EU i osvojiti 10 000€, a iznos od 7 500 € je predviđena za najodrživiji projekt kao i za najinovativnijeg mladog poljoprivrednika iz EU, kojom prigodom će Dubravka Šuica dovesti ukupno 10 mladih poljoprivrednika iz svih krajeva Hrvatske koji će sudjelovati na završnoj svečanosti u Europskom parlamentu.

„Moja obitelj se bavi vinogradarstvom te znam koliko je to težak, dugotrajan i mukotrpan posao, a kako su moja trajna preokupacija mladi to je glavni motiv zašto sam prihvatila postati ambasadorica,“ zaključila je Šuica Trenutno 18 zemalja članica EU imaju svog ambasadora mladih poljoprivrednika, a Dubravka Šuica je izabrana za ambasadoricu Europske pučke stranke u Hrvatskoj.

Prijave slati na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Natječaj traje do 3. siječnja 2014.

Aplikacijski obrazac preuzmite na linku.

Pridružite nam se i iskusite povijesnu dimenziju europskih integracija kroz predstavljanje multimedijalnog projekta ˝Orlandovi europski putovi˝ u Knjižnici Europskog parlamenta 4. prosinca 2013. u 18:00 sati.

Na razini Europske unije, međunarodni pomorski transport ostaje jedini oblik prometa koji nije uključen u obvezu smanjenja emisije stakleničkih plinova. Stoga je članica Europskog parlamenta, Dubravka Šuica, upitala povjerenicu Europske komisije za klimu, Connie Hedegaard: ''Koje konkretne mjere Europska unija namjerava poduzeti kako bi smanjili emisiju stakleničkih plinova u pomorskom prometu?'' Pri tome je upozorila na nagli porast 'cruising' turizma, istaknuvši Dubrovnik - grad pod zaštitom UNESCO-a kao najbolji primjer o kojem treba voditi računa.

"Na koji način se zemlje izvan EU-a namjerava i planira potaknuti da slijede primjer država EU-a u smanjenju emisije stakleničkih plinova u pomorskom transportu? Postoje li neke povratne informacije vezane uz njihov rad", nastavila je Dubravka Šuica. Također je pitala, postoje li, osim dijaloga i planiranja, neki konkretni koraci koje provode i kakav je njihov učinak?

U odgovoru je predloženo djelovanje, osim globalnim sporazumima, i putem regionalnog povezivanja poput Jadranske euroregije u koje su uključene i zemlje koje nisu članice Europske unije, na što je Dubravka Šuica izrazila zadovoljstvo, jer se ovom problemu pristupa integrirano kao i upravljanju pomorskim dobrom i obalnim pojasom.

Na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja se održala u Varšavi, Europska unija je zatražila uravnoteženi paket odluka kako bi se ostvario napredak u međunarodnom djelovanju u području klimatskih pitanja. Novi globalnim sporazumu o klimi koji bi se trebao potpisati 2015. u Parizu, a stupio bi na snagu 2020. EU se obvezao da do 2020. smanji emisije stakleničkih plinova za najmanje 20 posto ispod razina iz 1990., a istodobno poveća energetsku učinkovitost za 20 posto i udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20 posto. U skladu sa zaključcima u Varšavi, a prema pripremi za Pariz 2015., Ured Dubravke Šuice će u veljači 2014.godine organizirati konferenciju u Hrvatskoj posvećenu klimatskim promjenama. 

Članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi o programu Obzor 2020. Radi se o europskom okvirnom programu istraživanja i inovacija za razdoblje od 2014. do 2020. godine – Obzor 2020. Obzor 2020. (Horizon 2020) financijski je instrument za provedbu Unije inovacija, jedne od vodećih inicijativa strategije Europa 2020., čiji je cilj osigurati konkurentnost Europe na svjetskom tržištu. Ovaj novi program Europske unije za istraživanja i razvoj dio je nastojanja da se potakne rast i stvore nova radna mjesta u Europi. Provodit će se u razdoblju od 2014. do 2020. godine

„Obzor 2020 je izvrstan program i došao je u pravo vrijeme, u vrijeme krize. Kriza je trenutk kada se može i treba raspravjati o budućnosti, te putem inovacija i istraživanja Europa treba pokazati da može učiniti više, te da spriječi odljev intelektualaca iz Europe, te je na nama da putem ovog programa to i omogućimo“ – rekla je Dubravka Šuica u raspravi.

Ovo je najvažniji program u pogledu istraživanja i inovacija. Vremena u kojima se nalazi Europa, ali i društvo u cijelini, treba težiti izvrsnosti. Potrebno je znanje koje nam je na raspolaganju staviti u funkciju, izbaciti ga iz arhiva, kako bi se Europa učinila konkurentnijom, kako bi se stvorila nova radna mjesta. Istrazivanja na embrijima i matičnim stanicama nismo nikada podrzavali, a sredstva iz EU fondova se daju u skladu s nacionalnim pravilima država članica, dakle poštuje se supsidijarnst, etička pitanja putem supsidijarnosti. Postoje alternativne metode za maticne stanice.

"Molila bih vas da u tjednu kada Hrvatska komemorira Vukovar svi zajedno pozdravimo 29 veterana Domovinskog rata iz Hrvatske koji su došli u posjet Europskom parlamentu“, naglasila je Dubravka Šuica u Europskom parlamentu. Kako je i prethodno najavljeno predstavnici Hvidre predvođeni saborskim zastupnikom Josipom Đakićem stigli u posjet Europskom parlamentu u Strasbourgu na poziv zastupnice Dubravke Šuice.

Članovi Hvidre su pratili plenarnu sjednicu s galerije Europskog parlamenta kada ih je zastupnica Šuica pozdravila na hrvatskom jeziku te uputila poziv ostalim kolegama europarlamentarcima da ih pozdrave i na taj način odaju počast Vukovaru i svim žrtvama Domovinskog rata. "Neki od vas već znaju da sam imao čast posjetiti Vukovar i osobno suosjećam sa stradanjima koja su se tamo dogodila te mi je iznimno zadovoljstvo što su danas ovako važni gosti ovdje s nama," uzvratio toplim riječima potpredsjednik Europskog parlamenta Miguel Angel Martinez.

Osim što su se pobliže upoznali s radom Parlamenta i pojedinih zastupnika, hrvatski branitelji su nazočili dodjeli nagrade Saharov koja je ove godine otišla u ruke 16-godišnje Pakistanke koja se zalaže za pravo djece na obrazovanje. Program je nastavljen obilaskom Parlamenta, popodnevnim posjetom Katedrali u Strasbourgu i Petit Franceu, druženjem i razmjenom prigodnih poklona. „Drago mi je što mogu ovih hrabrim ljudima i na ovaj način iskazati zahvalnost za sve što su napravili za Hrvatsku. Danas kad su ovdje, vide da njihova žrtva i trud nisu bili uzaludni, a i Europa ih prepoznaje kao istinske heroje“, zaključila je zastupnica Šuica.

Cijeli govor možete pogledati na linku.

 „Željela sam pitati povjerenika i vas kolege znate li da postoji jedan dio Europe koji se fizički ne nalazi u Europi? Radi se o gradu Dubrovniku iz kojega dolazim, a da bi došla u rodni grad koji se nalazi u EU moram pokazati putovnicu čak dva puta“ istaknula je Šuica u Europskom parlamentu.

Danas na plenarnom zasjedanju u Europskom parlamentu u Strasbourgu jedna od točaka dnevnog reda bila je pod nazivom „Instrument za povezivanje Europe“ u kojoj je sudjelovala i zastupnica Europskog parlamenta Dubravka Šuica osvrnuvši se pri tome na teritorijalni diskontinuitet Hrvatske i prometnu izoliranost Dubrovnika. „Želim da se EU upozna da postoji jedan dio koji je potpuno odvojen, a mi se zalažemo za koheziju i govorimo o i jednakost sjevera i juga, ali istovremeno moramo znati se ovaj grad nalazi na Jadransko-jonskom koridoru i zato i na ovaj način podižem glas i pokušavam osvijestiti i Komisiju i sve vas kolege da moramo Europu i fizički povezati, a ovdje mislim na Dubrovnik i Hrvatsku,“ naglasila je Šuica.

U programu Europske unije trenutno postoje dva izvješća koja se odnose na ovo pitanje, a to su Instrument za povezivanje Europe i Transeuropska prometna mreža, a na žalost pitanje Pelješkog mosta, odnosno povezivanje Dubrovnika s ostatkom Europe nije prioritetna točka spomenutih izvješća, na čiju je problematiku upozorila Dubravka Šuica zastupnike Europskog parlamentu.

Cijeli video pogledajte na linku.

“Ponosna sam što u ove velike dane za Hrvatsku kada osjećamo istovremeno ponos i tugu mogu ugostiti hrvatske branitelje iz cijele Hrvatske Europskom parlamentu te im na ovaj način iskazati zahvalnost za žrtvu koju su podnijeli za grad Heroj i za Hrvatsku“, naglasila je Šuica.

Predsjedništvo HVIDRA-e (Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata) i predsjednici županijskih organizacija na čelu sa saborskim zastupnikom Josipom Đakićem, stigli su u ponedjeljak u trodnevni posjet Europskom parlamentu u Strasbourgu na poziv zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice.

„Zahvaljujući tim hrabrim ljudima Hrvatska je danas slobodna zemlja i članica Europske unije, a hrvatski jezik je 24. službeni jezik EU, zato je bitno, danas kada imamo slobodu, pokazati našim braniteljima gdje se u miru brane hrvatski interesi“, istaknula je Šuica.

U Strasbourgu će predstavnici HVIDRA-e uz obilazak Europskog parlamenta i druženje sa zastupnicom Šuicom prisustvovati i predavanju o radu Europskog parlamenta, nakon čega će pratiti plenarno zasjedanje Europskog parlamenta.

„Ovom prigodom branitelji će imati priliku posjetiti i izložbu koju je u Europskom parlamentu organizirao ured kolege Stiera, a otvorio i novoizabrani predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Joseph Daul. Hvalevrijedna izložba pod nazivom „Vukovar europska poruka mira“ je znak da i Europa nije zaboravila na ratna stradanja u Hrvatskoj i na Vukovar", zaključila je zastupnika Dubravka Šuica.