Želim Vama i Vašoj obitelji radostan i blagoslovljen Božić i sretnu i uspješnu novu godinu.

Dubravka Šuica, Članica Europskog parlamenta

HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu objavili su prvi broj Hrvatskog GLASnika u Europi. Za sve koji nisu čitali u jučerašnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista pročitajte ovdje o aktivnostima delegacije i predsjednice hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravke Šuice.

Cijeli glasnik možete preuzeti i pročitati na linku.

U utorak 17. prosinca 2013. godine članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica sudjelovala je na Odboru za kulturu i obrazovanje u Europskom parlamentu, gdje je Beatriz Garcia, voditeljica istraživanja o kulturnoj politici na Sveučilištu u Liverpoolu prezentirala svoje istraživanje na temu Europske prijestolnice kulture na temelju kojega će jedan od hrvatskih gradova dobiti priliku 2020. godine postati EPK.

Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi najčešće strategije za uspjeh, preispitati dokaze djelovanja i dugoročnih učinaka iz aspekta kulturnih, socijalnih i gospodarskih stajališta te se suočiti sa glavnim izazovima koji se stalno pojavljuju. Mnogi hrvatski gradovi imaju zavidno kulturno nasljeđe i upravo je ''brandiranje'' grada okidač koji će ojačati kulturni položaj čime će se izravno popraviti vlastita i opća slika društva. Istraživanje se temelji na nizu preporuka koje doprinose poboljšanju imidža grada i njegove kulturne privlačnosti za što se neosporan doprinos pripisuje epitetu Europske prijestolnice kulture koja je poslužila dosadašnjim EPK kao katalizator za gospodarske ciljeve kao i ciljeve društvenog razvoja.

Program može znatno utjecati na jačanje i poticanje nastavka novih projekata te povećanje sposobnosti i ambicije kulturnog sektora koje utječe na neposredne ili srednjoročne turističke trendove te na gospodarstvo grada. Program Europske prijestolnice kulture je međunarodna manifestacija koja je sposobna preokrenuti brojne negativne trendove u pozitivne u vrlo kratkom roku.  

„Mladi i njihovi problemi stalan su interes moga rada i djelovanja. Globalni položaj mladoga čovjeka rijetko kad u povijesti bio je u ovako kriznoj situaciji kao danas. Zato pozivam mlade, studente 4. i 5. godine, da se prijave na natječaj i napišu esej na engleskome jeziku na temu „Be the change you want to see in Croatia“. Potičem ih da iznesu svoje mišljenje o tome kako pojedinac može mijenjati okolinu i svoje prijedloge kako donijeti pozitivne promjene i što oni osobno poduzimaju da Hrvatska bude ugodnije mjesto za život“, rekla je Dubravka Šuica.

Ured zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice raspisao je natječaj pisanja eseja na temu „Be the change you want to see in Croatia“. Nakon pregleda i vrednovanja svih eseja pristiglih do 10. siječnja 2014. godine stručno povjerenstvo: Anita Malenica, novinarka, Marina Čubrić, profesorica, i Dražen Lalić, sveučilišni profesor, odabrat će tri najbolja rada čiji će autori imati priliku sudjelovati na konferenciji „How to help young people get a job?“ u organizaciji ureda zastupnice Šuice.

Konferencija će se održati u 22. siječnja 2014. godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Mladi iz Hrvatske imat će priliku razmijeniti iskustva o problemima nezaposlenosti mladih s predsjednicom Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta Doris Pack, s potpredsjednikom Europskog parlamenta Othmarom Karasom, s mladima iz cijele Europske unije, ali i s europarlamentarkom Dubravkom Šuicom.

„Svrha je natječaja motivirati mlade na sudjelovanje u iznalaženju rješenja i aktivno ih uključiti da se svojim znanjima i idejama na konstruktivan način uključe u raspravu te pridonesu konferenciji o nezaposlenosti mladih iznoseći osobne stavove kako se uspješno nositi s gorućim problemom u Hrvatskoj i u Europskoj uniji“, kazala je Šuica.

Temeljne upute i smjernice za pisanje eseja:

• Ured zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice objavljuje natječaj za pisanje eseja temu „Be the change you want to see in Croatia“. Eseji moraju biti napisani na engleskome jeziku.
• Na natječaju mogu sudjelovati studenti četvrte i pete godine svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Natječaj započinje 17. prosinca 2013. i traje do 10. siječnja 2014. Eseji pristigli izvan navedenog roka neće se vrednovati.
• Autori triju najboljih eseja, prema ocjeni prosudbenoga povjerenstva, bit će u organizaciji ureda zastupnice Šuice pozvani kao sudionici na konferenciju „How to help young people get a job?“. Konferencija će se održati u 22. siječnja 2014. godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
• Eseji moraju pokazati razumijevanje zadane teme uz jasnu i razložnu argumentaciju. Prosudbeno povjerenstvo neće vrednovati eseje čiji sadržaj ne odgovara zadanoj temi, koji nedvosmisleno promiču ideje političkih stranaka i one koji na bilo koji način potiču diskriminaciju ili mržnju na rasnoj, nacionalnoj, vjerskoj ili drugoj osnovi.
• Eseji trebaju imati od 1500 do 2000 riječi. Esej mora biti napisan računalno: tip slova Times New Roman, veličina 12, obični prored. Svaki autor koji prijavi svoj esej na natječaj jamči izvornost i autorstvo svoga eseja.
• Eseje treba poslati u elektronskom obliku kao privitak na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. uz slijedeće podatke - ime i prezime, sveučilište i fakultet, studij i godina studija, e-adresa, broj mobitela / telefona, adresa (prebivalište)

 HDZ nudi rješenje, nudi konzistentni gospodarski program i vrlo konkretne ljude! * Stranka će opet, kao i 90-tih, preuzeti odgovornost za očuvanje Hrvatske! * Svaka druga mlada osoba je bez posla, BDP pada osam kvartala za redom, a porezna presija gura u bankrot i tvrtke i građane * Zbog nesposobne vlade, RH je u EU proračun uplatila više od 1,6 milijardi kuna, a od odobrenih 3,5 milijardi iz fondova nismo povukli nijednu lipu! * Siromašna Hrvatska financira razvijene države EU! * Zašto Josipović još nije zatražio održavanje izvanredne sjednice Vlade?! Zar uistinu misli da je stanje dobro?! * Vlada uporno nameće ideološke teme ne bi li izbjegla razgovor o ekonomskom ponoru u koji nas je bacila! * Dobili su mandat za gospodarski oporavak, a ne da mijenjaju identitet hrvatskog čovjeka!

Zagreb, Hotel Westin. Organizator: Zaklada Hrvatskoga državnog zavjeta. Na jučerašnjemu Svehrvatskome gospodarskom forumu okupilo se oko 800 sudionika i uzvanika: renomirani međunarodni eksperti, domaći izvanstranački i stranački stručnjaci, diplomatski zbor, bosansko-hercegovački prijatelji (predsjednik HDZ-a BiH dr. Drago Čović, predsjedavajući Ministarskog vijeća Vjekoslav Bevanda), HDZ-ovi dužnosnici, koalicijski partneri (Branko Hrg, Ruža Tomašić, Milivoj Špika)... Uistinu impresivni događaj, koji je urodio nizom konkretnih prijedloga, projekata, smjernica, modelskih rješenja, dobronamjernih kritika, savjeta... Sve zbog cilja što nam, doslovno i figurativno, život znači - gospodarskog oporavka Hrvatske.

Kako će dobro, na kraju uspješnog dana, u neformalnom razgovoru zaključiti dr. Đuro Njavro, jedan od predstavljača elemenata HDZ-ova gospodarskog programa, „obezglavljeni i neznalački SDP nije u stanju niti organizirati ovakav skup, a kamoli preokrenuti negativne trendove koje je nerezonskom ekonomskom politikom sam potaknuo“. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i otvorio je i zaključio Forum, uokvirivši rasprave s četiriju panela u misao-vodilju cijelog skupa: HDZ će izvući zemlju iz krize; HDZ zna, može i hoće! Oba Karamarkova govora donosimo uz neznatna skraćivanja. Međunaslovi su urednički.

UVODNI GOVOR

HDZ nudi rješenje, nudi konzistentni gospodarski program, a ubrzo ćemo ponuditi i vrlo konkretne ljude. Vremena su teška, i na neki nas način podsjećaju na 90-te godine kad smo se borili za opstanak, kada smo se borili kako bismo preživjeli velikosrpsku agresiju. Naše su vlade i naša gospodarstva tih olovnih dana funkcionirala kudikamo bolje nego danas. Stoga dopustite da pozdravim dvojicu vrlo važnih čovjeka iz tog doba, gg. Franju Gregurića i Nikicu Valentića, koji su danas među nama. I moja je malenkost bila svjedokom njihovoga uspješnog rada i svega što smo morali proći. I danas će HDZ opet preuzeti odgovornost i izvući hrvatsku državu iz ovih gospodarskih neprilika! Moramo shvatiti što uopće znači stranka. Stranka nije svrha samoj sebi, jer da je to tako, ne bi trebala ni postojati, bilo bi bolje da se bavimo nekim biznisom.

Stranka je mehanizam u funkciji svoje države i svog naroda. HDZ je 90-tih bio mehanizam da se stvori hrvatska država, da se obrani i održi, a danas je HDZ, iako u opoziciji, mehanizam koji će omogućiti da svaki pojedinac, svaki građanin u ovoj zemlji živi dostojanstveno od svog rada. Jer, dragi prijatelji, naša je stvarnost doista, doista, loša.

360.000 nezaposlenih

Jučer ujutro, kada sam tražio podatake o broju nezaposlenih, rečeno mi je da ih ima nešto više od 357 tisuća. Međutim, već poslije podne istog dana, pri kraju radnog vremena, na stranicama Zavoda za zapošljavanje objavljen je podatak da ih ima 358.808. Toliko je, prema službenim evidencijama, jučer naših sugrađana tražilo posao.

To je zbroj stanovnika Splita i Rijeke. Zamislite, grad Split i grad Rijeka danas šeću bez posla u našoj domovini. U trenutku dok ovo govorim, u trenutku ili u satima dok će se odvijati naš forum, sigurno će još stotinjak ljudi izgubiti posao. Svaka druga mlada osoba je bez posla. Treća smo zemlja u Europi po stopi nezaposlenosti mladih. Poražavajuće činjenice Osam kvartala za redom tonemo sve dublje i dublje. Dakle naš BDP pada osam kvartala za redom. Neprimjerena porezna presija guši i tvrtke i građane, gura ih u bankrot. Zatvaraju se obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mljekarske farme, a uvozimo milijarde eura mlijeka i ostalih prehrambenih proizvoda. Nema investicija, nema projekata, nema povoljnog poduzetničkog okruženja, izostale su strukturne reforme, ne koriste se bespovratna europska sredstva; nema nijedne aktivnosti koja bi ukazala da Vlada konkretno radi na zaustavljanju negativnih trendova i pokretanju gospodarskog rasta i razvoja.

Kako je to moguće?

Postavljam sebi i vama isto pitanje koje bi nam postavio svaki građanin u ovoj situaciji.Kako je to moguće? Kako je to, jednostavno, moguće? Danas, kada smo nakon mukotrpnog puta, ratne agresije koja je izvršena na Republiku Hrvatsku, stradanja, patnje, velikog truda koji smo uložili u pregovorima s europskom Unijom, postali ravnopravni članovi NATO saveza i Europske unije, kada smo ispunili sve strateške nacionalne ciljeve, kada smo trebali pokrenuti sve potencijale za oživotvorenje države blagostanja za sve njene građane - sve to, odjednom, postaje upitno.

Polako postajemo društvo bez nade, bez optimizma, bez budućnosti. To se najbolje vidi po iseljavanju naših mladih, visokoobrazovanih ljudi. Ova država ih je školovala, a onda odbacila i rekla - snađite se sami. Oni odlaze bez radnog iskustva, prolazit će teški put dok ne stanu na noge. Na gubitku su i oni i naša domovina. Prošle godine iz Hrvatske je iselilo negdje oko 15.000 mladih, visokoobrazovanih ljudi, a kažu da je taj broj napustio Hrvatsku ove godine već negdje do njene polovice.

Fakultetska emigracija

Hrvati su se masovno iseljavali između dva svjetska rata, potom smo poslije rata imali političku emigraciju - takozvanu neprijateljsku - te onu ekonomsku iz 60-tih godina. Ako se odmah ovi trendovi ne zaustave, dobit ćemo i četvrtu generaciju emigranata - onu fakultetski obrazovanu, u naponu snage, presudnu za naš demografski opstanak. I to nakon što smo pod vodstvom predsjednika Tuđmana stvorili, obranili, oslobodili svoju državu. Ako to dopustimo, ova naša generacija će biti promašena i povijest to nikada neće oprostiti.

Da je situacija itekako dramatična, da zemlja tone, potvrdila nam je i Europska komisija svojim nalogom o smanjivanju deficita - čime se urušio koncept državnog proračuna. Prijeti nam opasnost da se teret smanjivanja deficita prevali na leđa, ponovno, najsiromašnijih i najosjetljivijih.

Blamaža s EU fondovima

A osim svih ovih poražavajućih činjenica, spomenuo bih i jednu koju možemo staviti u rubriku „vjerovali ili ne“. RH je od 1. srpnja 2013. u europski proračun uplatila više od 1,6 milijardi kuna, a od 450 milijuna eura - dakle, 3,5 milijardi kuna - koje su nam odobrene iz europskih fondova za prvih pola godine članstva, nismo iskoristili ništa. Nijedan euro, nijedne lipe. O čemu to govori? To govori o nesposobnosti vlade. Moramo progovoriti otvoreno i nazvati stvari pravim imenom. Nisu uspjeli izraditi potrebnu dokumentaciju, zamislite, i raspisati natječaje. Zbog njih će siromašna Hrvatska financirati razvijene države EU! Evo, i do toga smo došli. Zar sve ovo nije dokaz da je ekonomska stabilnost države dovedena u pitanje?

Sustavno kočenje iseljeničkih investicija

Mi smo, dragi prijatelji, u dubokoj krizi. Ali i tu krizu moramo, kao ozbiljan narod, shvatiti i iskoristiti kao izazov koji otvara nove mogućnosti. To iziskuje novi, pozitivni, pobjednički mentalitet, ali i realna saznanja o onome što nas je uopće dovelo u ovaj položaj i što možemo i želimo ostvariti u ekonomski sve međuovisnijem svijetu. Hrvatsko gospodarstvo stagnira već pet godina, što je rezultat razvojne politike koja nas je usmjerila na vanjska zaduživanja, rast domaće, posebice javne potrošnje. Prevelika i neučinkovita državna administracija loše upravlja općim dobrom. Veliki javni sektor, netransparentnost poslovanja, korupcija, pravna nesigurnost i teško porezno opterećenje, sve to obeshrabruje strane investicije i one tehnologije koje bi nam omogućile izlaz na međunarodno tržište. Sustavno se otežavaju investicije hrvatskih iseljenika. No mi ne možemo, dragi prijatelji, dopustiti da to otupi naš osjećaj odgovornosti za Hrvatsku. Sebi imperativno kao aktualnu zadaću trebamo staviti zdrave gospodarske temelje. Danas ćemo o tome svakako biti više riječi na našim panelima. Naravno, to sve skupa nije moguće realizirati bez zajedništva, konsenzusa svih političkih i društvenih snaga - budući da su danas ugroženi interesi svih.

Josipovićeva odgovornost

Nema više vremena za izgovore, nema odgađanja. Došlo je vrijeme odgovornosti, ne samo prema sebi kao pojedincu, nego odgovornosti prije svega prema Domovini. Pozvao sam predsjednika RH da iskoristi svoje ustavne ovlasti i da pozove premijera da sazove hitnu sjednicu Vlade, tematsku, pa da nakon dvije godine točno utvrdimo što nas je dovelo u ovaj duboki minus. Predsjednik se na to oglušio tvrdeći da on nema to pravo, da to može učiniti jedino u ratnim uvjetima, iako mu članak 102. Ustava govori da može potaknuti upravo takvu raspravu. Kad sam poručio premijeru da je dosta, da ova ekipa ne može nikog pobijediti na terenu i da, dopustite mi malo sportskog žargona, svaki normalni trener mijenja loše igrače, a loši su igrači oni koji pokrivaju sektor gospodarstva i financija, on je odgovorio da se Vlada mijenja u Saboru. Ne znam da li ti naši uvaženi dužnosnici doista misle da u Hrvatskoj cvatu ruže, da su svi ministri dobri?!

Ideologijom nauštrb ekonomije

Odgovornost, da, mi je danas imamo! Od prvog se trenutka novo vodstvo HDZ-a bavi gospodarstvom. Nastojimo, iako bivamo isprovocirani, što manje reagirati na ideološke teme koje Vlada uporno nameće ne bi li izbjegla razgovore o ekonomskom ponoru u koji nas je bacila. Izmišljaju „puzajuće udare“, „revolucije“ i „kontrarevolucije“, „špijune“, ne znam što više ne pričaju, a nikako da se pozabave svojim poslom - gospodarskim oporavkom - za što su dobili mandat. Jedino za to su dobili mandat. Nisu dobili mandat da nas mijenjaju svjetonazorski, da mijenjaju identitet hrvatskog čovjeka. I na kraju, dragi prijatelji, Hrvatska ne smije više dopustiti ovo propadanje, Hrvatska ne smije više dopustiti stvaranje nekakvih novih emigracija, dijaspora, jer Hrvatska ima puno, puno drugih, kvalitetnijih izbora. Prebogati smo po prirodnim resursima, energetski, a što je najvažnije - imamo vrijedne, pametne i domoljubne ljude. Hvala vam lijepo.

ZAVRŠNO OBRAĆANJE

Ravnodušna, bešćutna lica

Neću rezimirati elemente HDZ-ova gospodarskog programa: voditelji panela izvanredno su to napravili. Bilo je i više nego zanimljivo saslušati tuđa iskustva, čuti kako na nas gledaju u inozemstvu. Neke njihove sugestije ugradit ćemo u program. Zbog toga je, uostalom, i bio organiziran Forum. Organiziran je i kako bi se definitivno shvatilo da je situacija više nego ozbiljna. Vi to zacijelo znate, ali po ravnodušnim izrazima lica premijera, ministara i predsjednika RH ispada da i nije sve tako strašno, kao da će rješenja pasti s neba. Obećavali su tsunamije investicija, čuda u šest mjeseci, potom u godinu dana, pa u dvije godine, pa… ali ništa se nije dogodilo. Zemlju u ove dvije godine njihove vlasti kao da je pogodio meteor - i to povelik! Skeptičan sam, dragi prijatelji, da bilo što mogu napraviti korisno za Hrvatsku. Zašto?

Komunistički mentalni sklop

Taj isti mentalni sklop, ta ista mentalna struktura 90-ih je HDZ nazivala strankom opasnih namjera. Zašto? Samo zato što je htjela stvoriti neovisnu hrvatsku državu. Kao što se sjećate, „hrabro“ su 25. lipnja 1991. - kada se izglasavala neovisnost - napustili Sabor i time poručili sve što misle o hrvatskoj državi. Naravno, pomirba je bila potrebna. Prihvatili smo je - jer smo htjeli hrvatsku državu - a i sad je prihvaćamo, ali nećemo dopustiti da pomirba znači gubljenje našeg identiteta. A oni to pokušavaju: forsiraju ideološke teme ne bi li promijenili ono što mi jesmo, ne bi li promijenili supstancu hrvatskog naroda. Ako na sve to nadodamo u kakva su nas „bespuća gospodarskog razvitka“ uveli, onda je doista, doista vrijeme da napravimo promjenu.

Hrvatska neće pokleknuti!

Ona emocija, ljubav, energija koja je 90-te stvorila hrvatsku državu, postojala je samo u HDZ-u kao nukleusu koji je pokrenuo i sve druge procese: demokraciju, ustrojavanje Hrvatske vojske, obranu Domovine, euroatlantske integracije… Ta energija i danas postoji u HDZ-u, osjećamo je u prsima, u svojoj nutrini. Ni danas, kao ni 90-tih, nećemo dopustiti da Hrvatska poklekne. Nećemo dopustiti zbog naših 15 tisuća branitelja koji su dali život za Domovinu! Ne može Hrvatska biti bilo kakva zemlja s ovakvim potencijalima koje ima, s ovakvom krasnom obalom, s plodnim njivama, s vrijednim ljudima… Zašto je Hrvat, kada dođe u inozemstvo, cijenjeni radnik, a zašto ne uspijeva u vlastitoj državi? Jer ne postoji sustav, postoje tek ostaci komunističkoga mentalnog sklopa koje nam ovi opet vraćaju zadnje dvije godine zajedno sa svojim ikonama i idolima kojima smo odavno trebali povijesno presuditi.

Koji će novi sukob kreirati?

Dragi prijatelji, glavu gore! Mi ćemo se boriti, idemo do kraja! Tvrdili su da nemamo program, da pričamo samo o prošlosti, a cijelo vrijeme su nas upravo oni sami uvlačili u ideološke sukobe, od skidanja pokroviteljstva Sabora nad Bleiburgom, pa evo do ćirilice u Vukovaru ili definicije braka. Zanima me što će novog izmisliti, što će biti sljedeća „afera“ koju će razvlačiti dva, tri ili pet mjeseci - samo da ne pričamo o gospodarstvu. Ujutro sam spomenuo broj nezaposlenih - 358.808. Evo, prijatelj mi je poslao poruku da je od sinoć do prije pola sata posao izgubilo još 512 ljudi u Hrvatskoj. To je stvarnost, a ne njihove doskočice, latinske sentence, njihova ironija, proglašavanje Hrvatske slučajnom državom, apsurdnom nacijom... Stoga, ponavljam, dignimo glave, borimo se za našu Hrvatsku! Jer ona je to zaslužila. Ona je najljepša zemlja, ne u Europi, nego i u svijetu.

Zajedništvo Domovine, iseljeništva i BH-Hrvata

Još jednu stvar da kažem svom prijatelju Vici (Batarelu - op. ur.), iseljeništvu i našim Hrvatima u BiH. Da nije bilo dijaspore i Hrvata iz BiH, Hrvatska se ne bi niti stvorila, niti obranila. To je jedna od fundamentalnih postavki koje ćemo promovirati - zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske biti će jače nego ikada! Snažna je, nepatvorena emocija naše dijaspore za Hrvatsku, ali oni ovdje osjećaju neki zid. To je taj isti zid koji nas pokušava promijeniti ideološki, nacionalno, svjetonazorski, kako god hoćete. To su oni koji Hrvatsku nikada nisu htjeli, ali bi danas njome vladali, preko noći mijenjali njen karakter. Mi im to nećemo dopustiti! U tom će svjetlu HDZ, sa svojim vrijednim koalicijskim partnerima, dobiti i ovaj drugi rat za Hrvatsku. A to je rat za Hrvatsku u kojoj će hrvatski čovjek i svi ostali njeni građani moći dostojanstveno živjeti od svog rada. Hvala.

U Kući Europe, Ured za informiranje u Republici Hrvatskoj, otvorio je izložbu djela hrvatskih umjetnika koje je Europski parlament otkupio za svoj stalni umjetnički postav. Večer hrvatske umjetnosti u Kući Europe trajno će se preseliti u Europski parlament u Bruxellesu/ Strasbourgu.

Umjetnička zbirka Europskog parlamenta utemeljena je 1980. godine na inicijativu prve predsjednice izravno izabranog Europskog parlamenta, Simone Veil. Njezin je cilj bio na europskoj razini uvesti običaj izlaganja europskih umjetnina kao što to čine brojni nacionalni parlamenti. Tijekom 30 godina Europski parlament kupio je 387 reprezentativnih djela suvremene umjetnosti, a danas zbirka obuhvaća preko 600 slika, skulptura i drugih umjetnina iz svih zemalja članica EU-a i šire. 

Otvorenju izložbe nazočila je većina hrvatskih članova u Europskom parlamentu, među kojima i Dubravka Šuica.

Predblagdansko raspoloženje u Strasbourgu je na vrhuncu, a cijeli grad je ukrašen te se adventsko raspoloženje osjeća na svakom koraku. Samo rijetki sretnici su imali priliku doživjeti advent u Strasbourgu i otići do centra grada budući da je ovaj tjedan održano posljednje zasjedanje Europskog parlamenta u 2013. godini koje je trajalo od 9. - 12. prosinca. Rasporavljalo o temama od ribarstva, zaštite okolišta i zaštite građanskih prava do odnosa među institucijama EU te o pomorskom planiranju i upravljanju obalnim područjem. Svake godine božićni sajam u Strasbourgu pruža priliku jednoj zemlji da predstavi svoju kulturu i tradiciju, a ove godine tu priliku je dobila Hrvatska.

Šuica za podržala zajedničku ribarsku politiku jer štiti male ribare i prekomjerni izlov

Već na prvoj točki dnevnog reda plenarne sjednice se našla važna točka za hrvatske ribare i europske ribare, a raspravljalo se o zajednička ribarskoj politici. Tom prigodom zastupnica Dubravka Šuica je istaknula: "Ova ribarska politika EU je socijalna, održiva te sadrži i ekološku komponentu, a ono što posebno želim pozdraviti je regionalizacija što znači da se odluke o ribarskoj politici više neće donositi u Bruxellesu, nego u zemljama članicama EU što smatram izuzetno važnim. Pozitivno je da su zemlje članice odgovorne za određivanje kvota, a budući da dolazim s Mediterana, s Jadrana, iz Hrvatske razumijem važnost zanimanja ribar te je potrebno usmjeriti posebnu pozornost na zaštitu malih ribara, a kako ovaj prijedlog sadrži zabranu prekomjernog izlova podržat ću ovu rezoluciju."

Pelješki most će s pravom nositi naziv Europski most

Zastupnica Šuica je iskoristila mogućnost jednominutnog govora na plenarnoj sjednici kako bi uoči objave rezultata predstudije izvodljivosti izgradnje Pelješkog mosta još jednom ukazala da postoji europski projekt koji Komisija nije klasificirala kao europski, nego kao nacionalni, hrvatski projekt. "Ne čini li vam se paradoksalna situacija da morate dva puta pokazati putovnicu da bi došli iz jednog dijela EU u drugi dio, a istovremeno se zalažemo za mobilnost i jedinstveno tržište koje se temelji na slobodi kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala? ", upitala je Šuica te je nastavila: "Uvjerena da ćemo zajedničkim naporima, ovaj davno započeti Pelješki most izgraditi, te da će s punim pravom nositi naziv Europski most," kazala je Šuica.

Šuica podržala mehanizme civilne zaštite EU, integraciju Roma u društvo i jačanje građanskih prava

U EU pojam civilna zaštita obuhvaća sve aktivnosti koje u Republici Hrvatskoj nazivamo zaštita i spašavanje, uključujući kulturnu baštinu - najveće bogatstvo koje je Hrvatska donijela u Uniju. "Naglasila bih i važnost uloge civilne zaštite u stvaranju samostalne Hrvatske, posebice u samom početku Domovinskog rata, kada je civila zaštita bila jedina organizirana formacija" rekla je Šuica.

Na rodni aspekt europskog okvira za nacionalne strategije integracije Roma osvrnula se i zastupnica Šuica: "Podržala sam ovo izvješće jer smatram da treba nadvladati predrasude koje doprinose izoliranju Roma u društvenim zajednicama, ali smatram da i sami Romi moraju doprinijeti u procesu uključivanja u društvo, a posebice njihovi legitimno izabrani predstavnici."

"Simbolično je da danas 10. prosinca, kada obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava raspravljamo o temeljnim ljudskim pravima u Europskoj uniji. Na kraju bih još jednom naglasila da podržavam svaku inicijativu kao i ovo izvješće koje ima za cilj zaštitu i promoviranje osnovnih ljudskih prava," zaključila je Šuica.

Pobjeda razuma i pad Estelinog izvješća

Protiv spornog Izvješća glasovali su HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu, a Dubravka Šuica je tom prigodom rekla: "Pitam se ako je ovo Izvješće neobvezujuće čemu je onda služilo, ali kad je već tako onda je Europski parlament jasno, i na najdemokratskiji način odbio Izvješće koje je poprilično ekstremno, posebice kada se radi o seksualnim i reproduktivnim pravima. Jedna odredba s kojom se nikako nisam mogla složiti jest poziv da se pobačaj proglasi ljudskim pravom, jer se kosi s osnovnim ljudskim pravom, a to je pravo na život."

I razvoj politike o zelenoj infrastrukturi ovisi o novčanim sredstvima

"Bilo bi dobro kad bi banke stvorile liniju subvencioniranja ovakvih projekata jer je činjenica da treba uključiti privatni kapital budući da gradovi i općine u čijoj je to nadležnosti nemaju dovoljno novaca u proračunu za takve projekte. Zato podržavam ovaj prijedlog."

Naglasak na pomorskom planiranju i integriranom upravljanju obalnim područjima

Europski parlament je podržavao izvješće zastupnice Gesine Meissner o pomorskom planiranju i integriranom upravljanju obalnim područjem. Naglasak je stavljen na razvoj „plave ekonomije“, ali i očuvanju obalnih i morskih ekosustava te održivom razvoju.

„Pomorsko prostorno planiranje još uvijek nije dovoljno istraženo, a strateškim i dugoročnim ulaganjem u razvoj pomorskog gospodarstva i turizam Hrvatska kao i EU ima mogućnost postati još konkurentnija na svjetskom tržištu. Svaki uspješan i održiv sustav je zasnovan na ravnoteži, stoga je nužno pronaći ravnotežu i između ekonomskih, socijalnih i prirodnih čimbenika kako bi sačuvali obalni i morski ekosustavi za buduće generacije. Ovo izvješće sadrži sve te bitne odrednice te sam ga iz toga razloga podržala,“ kazala je Šuica.

Europski parlament većinom glasova odbacio je kontroverzno Izvješće o spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, autorice Edite Estrele. Protiv spornog Izvješća glasovali su HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu, a voditeljica hrvatske HDZ/EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica je obrazložila zašto nije podržala spornu rezoluciju.

"Pitam se ako je ovo Izvješće neobvezujuće čemu je onda služilo, ali kad je već tako onda je Europski parlament jasno, i na najdemokratskiji način odbio Izvješće koje je poprilično ekstremno, posebice kada se radi o seksualnim i reproduktivnim pravima. Jedna odredba s kojom se nikako nisam mogla složiti jest poziv da se pobačaj proglasi ljudskim pravom, jer se kosi s osnovnim ljudskim pravom, a to je pravo na život."

"Ova ribarska politika EU je socijalna, održiva te sadrži i ekološku komponentu, a ono što posebno želim pozdraviti je regionalizacija što znači da se odluke o ribarskoj politici više neće donositi u Bruxellesu, nego u zemljama članicama EU što smatram izuzetno važnim. Pozitivno je da su zemlje članice odgovorne za određivanje kvota, a budući da dolazim s Mediterana, s Jadrana, iz Hrvatske razumijem važnost zanimanja ribar te je potrebno usmjeriti posebnu pozornost na zaštitu malih ribara, a kako ovaj prijedlog sadrži zabranu prekomjernog izlova podržat ću ovu rezoluciju," rekla je Šuica na raspravi u Europskom parlamentu o zajedničkoj ribarskoj politici .

Cijeli govor pogledajte na linku.

„Poduzima li Komisija sve što je u njezinoj domeni kako vitalni projekt za europsku, a samim time i za hrvatsku kulturu, ne bi došao u pitanje te kako bi i jedan hrvatski grad 2020. godine bio Europska prijestolnica kulture?“ upitala je Komisiju zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica izrazavajući zabrinutost zbog izostanka dogovora o proceduri imenovanja gradova EPK 2020.-2033.

Šuica aktualizira ovo pitanje uoči glasovanja u Europskom parlamentu ovaj tjedan da bi naglasila njegovu važnost. Unatoč vremenskim rokovima, dogovora još nema pa će se točka naći tek u prvom čitanju koje će poslužiti kao podloga za daljnje pregovore.

„Uzimajući u obzir da još ne postoji dogovor između Parlamenta i Vijeća, a uobičajeni rok za raspisivanje natječaja od šest godina prije preuzimanja prestižne titule istječe krajem ove godine, postoji bojazan da će projekt Europske prijestolnice kulture 2020. godine postati upitan te da niti jedan hrvatski grad neće imati priliku natjecati se za EPK 2020. godine, „ kazala je Šuica.

Ozbiljnost situacije potvrđuje činjenica da je ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić uputila dopis predsjednici Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta Doris Pack, u kojemu je izrazila zabrinutost u vezi sa sadašnjim stanjem uz provođenje projekta EPK 2020. godine.

Već ovaj tjedan će se na dnevnom redu plenarne sjednice u Strasbourgu naći glasovanje o aktivnostima Unije za Europske prijestolnice kulture u razdobolju od 2020. do 2033. godine.

„Očekujem od svih hrvatskih europarlamentaraca da podrže ovaj prijedlog kako bi Hrvatska mogla pokazati Europi 2020. godine najvrijednije što imamo, a to je tradicija, običaji i kulturna baština,“ zaključila je Šuica